2010
Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone Fakaʻeiʻeikí
Mē 2010


Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone Fakaʻeiʻeikí

ʻOku ʻi ai ʻa e fie maʻu fakavavevave ke fakahoko homou fatongia ki he ʻOtuá. ʻOku ou falala te mou fai ia.

ʻĪmisi
David L. Beck

ʻOku ou lāngilangiʻia ke lea atu he pooni ki he kau talavou fakaofo ʻo e Siasí. Kuo tāpuekina au ke feʻiloaki mo ha tokolahi ʻo kimoutolu ʻi he funga mamaní. ʻOku fakamāfana hoʻomou loto vēkeveké.

ʻOku mou fehangahangai mo homou ngaahi ʻahiʻahí ʻaki ha mālohi pea mo ha loto-toʻa. ʻOku ou fakahā atu ʻa ʻeku ʻofá kiate kimoutolu pea mo e loto-falala ʻoku ou maʻu kiate kimoutolú.

ʻOku mou ueʻi ʻa e kakai ʻi homou ʻātakaí ʻo lahi ange ia ‘i he meʻa ʻoku mou fakakaukau ki aí. Fanongo mai ki ha lea ʻa ha kiʻi talavou ʻoku ʻikai ke tau siasi ʻi haʻane feinga ke fakamatalaʻi ʻa hono kaungāmeʻa ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné: “ ʻOku ou fakatokangaʻi ha meʻa makehe fekauʻaki mo Luisi… . Ko e tamasiʻi ko ʻení ʻoku ʻikai tatau ia mo e … kakai kehé… . ʻOku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻokú ne maʻu… . ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pē ko e hā, ka ʻokú ne makehe meiate kinautolu kotoa. Ko ha faʻahinga ongo ia ʻokú ke ongoʻi; ʻoku ʻikai ko ha [meʻa] … ʻokú ke mamata ki ai. Ka ʻokú ke ongoʻi pē ia ʻe koe.”

ʻOku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ʻokú ne fakamavaheʻi ʻa Luisi mo kimoutolu mei he toenga ʻo e kau talavoú. Kuo mou ʻosi maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ko ha meʻaʻofa toputapu ia, pea ʻoku ʻikai ke mahino hono maʻongoʻongá ki he tokolahi. ʻI he pōní, te u tokoniʻi ai kimoutolu ke mou ʻiloʻi ʻiate kimoutolu ʻa hono fakaofo ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

I. ʻOku Falala atu ʻa e ʻOtuá kiate Koe

ʻI he taimi ʻoku ʻoatu ai ʻe he ʻOtuá ʻa Hono lakanga fakataulaʻeiki toputapú, ʻokú Ne fakahaaʻi ai ʻa ʻEne falala kiate kimoutolú. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻe lava ke Ne falala atu ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo hangē pē ko ʻEne falala ki he kau talavou kehé ke fai ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi ngāue mahuʻingá.

Hangē ko ʻení, naʻe ʻikai ke mei maʻu ʻe he māmaní ʻa e fakamoʻoni mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisí, kapau naʻe taʻeʻoua e ongo talavou naʻe falala ki ai ʻa e ʻOtuá. Ko e palōfita ko Molomoná, ʻa ia naʻá ne fakatahatahaʻi ʻa e ʻū lekooti toputapú ni, ne taʻu 10 pē ʻi hono vaheʻi ki ai ke ne tokangaʻi mo lekooti kimui ʻa e hisitōlia ʻo hono kakaí. ʻI hono taʻu 15, ne “ ʻaʻahi kiate au ʻa e ʻEikí, peá u maʻu mo ʻiloʻi ʻa e angalelei ʻa Sīsū.” (Molomona 1:15).

Naʻe liliu mo pulusi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻe Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻe ui ki he ngāue maʻongoʻongá ni ʻi hono taʻu 14, ʻi he taimi ne ʻaʻahi mai ki ai ʻa e Tāmai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ ʻOku lahi ʻaupito ha ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki meiate kimoutolu… . ʻOku hangē ha piukalá ʻa e ongo mai ʻa e folofola ʻa e ʻEikí, kiate koe, mo au, pea ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi he feituʻu kotoa pē: ‘Ko ia tuku ke akó ni ʻo ʻilo ʻe he tangata kotoa pē ʻa hono fatongiá, pea ke ngāue ʻi he lakanga kuo fakanofo ia ki aí, ʻi he faivelenga kakato’ “ (“Ko e Ui Ki he Loto-toʻá,” Liahona,, 2004, 54, 57).

II. Ko e Polokalama Foʻou ʻo e Fatongia ki he ʻOtuá

Ke tokoniʻi kimoutolu ke mou tali ʻa e ui ko iá, ʻoku fakafeʻiloaki atu ai ʻe he Siasí ha polokalama foʻou ʻo e Fatongia ki he ʻOtuá, ʻo hangē ko ia ne ʻoatu ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingí. ʻOku ou fiefia ʻaupito ʻi he polokalama ko ʻení. ʻE ʻoatu ʻa e ngaahi nāunaú ki hoʻomou kau pīsopé pea mo e kau palesiteni fakakoló ʻo kamata ʻi Sune. ʻOku totonu ke mou ngāue ʻaki leva ia ʻi he taimi pē te mou maʻu aí.

ʻI hoʻomou hoko ko ha tīkoni, akonaki, mo e taulaʻeikí, te mou kau atu ai ki ha ngaahi ʻekitivití ʻe tokoni ke fakamālohia fakalaumālie ai kimoutolu pea mo ako ke fakahoko homou ngaahi fatongia lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē. Ko e ʻekitivitī takitaha ʻoku nau muimui ʻi he founga faingofua ko ʻení:

ʻUluakí, ʻokú ke ako ai ki ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pē ko ha fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Te ke ʻilo ai ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hevaní ke ke faí, peá ke feinga leva ke ke maʻu ʻa e fakamoʻoni fakalaumālie fekauʻaki mo iá pea mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga aí.

Hokó, te ke fokotuʻu leva ha ngaahi palani ke ngāueʻi ʻa e meʻa ko ia kuó ke akó. ʻOku poupouʻi kimoutolu ke fakatefito hoʻomou ngaahi palaní ʻi he ngaahi fie maʻu pē ʻaʻaú, pea mo e ngaahi faingamālie ke ke tokoni ai ki he niʻihi kehé. Ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa ʻeni ke ke fatongia ʻaki hono tokangaʻi hoʻo tupulakí pea mo fakatupulaki hoʻomou fakafalala fakalaumālie pe kiate kimoutolú.

Hili ko iá, peá ke vahevahe atu leva ʻa e ngaahi meʻa kuo mou akó pea mo e ngaahi meʻa kuo mou aʻusiá mo e niʻihi kehé. ʻI hoʻomou fai ʻení, te ne fakamālohia ai hoʻomou fakamoʻoní pea langaki ai e tui ʻa e niʻihi ʻoku mou feohí. Te mou fakalahi hoʻomou malava ko ia ke talanoa fekauʻaki mo e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé.

ʻOku ou maʻu ha loto houngaʻia ki ha kiʻi talavou naʻa ne vahevahe mai kiate au e me‘a ko ʻení. Ne vahe kiate ia mo ha tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻe taha ke na ʻave ʻa e sākalamēnití ki ha tangata naʻe nofo pē ʻi honau ʻapí he naʻá ne puke lahi. Ne nau aʻu atu ki hono ʻapí ʻo ʻikai ke nau fakatokangaʻi ne taʻofi ke ʻoua te ne maʻu ha meʻatokoni koeʻuhí ko e ngaahi faitoʻo ne fai kiate iá - ʻo aʻu pē ki he konga mā sākalamēnití. Hili hono tāpuakiʻi ʻo e maá, naʻe ʻoatu leva ia ʻe he talavou ko ʻení ki he tangataʻeiki sino vaivaí ni. Naʻá ne toʻo ʻa e konga mā kuo ʻosi tāpuakiʻí, peá ne kiʻi tatali ʻi ha momeniti siʻi, peá ne toki ʻai ki hono ngutú. Naʻe pehē ʻe he talavoú ni, ʻi heʻene sio ki he tokoua faivelengá ni ʻi heʻene fakahaaʻi ʻene loto ʻapasia ki he sākalamēnití, hangē naʻá ne ongoʻi ʻokú ne mamata atu ʻokú ne ʻuma ki he vaʻe ʻo e Fakamoʻuí. Naʻá ne lava pē ʻo tala ʻokú ne ʻofa kiate Ia.

Naʻe fakatōkakano ʻa e mahuʻinga ʻo e sākalamēnití ki he kiʻi talavoú ni ʻi ha founga fakangalongataʻa moʻoni he ʻaho ko iá. Te mou foua ha ngaahi meʻa toputapu pehē ʻo hangē ko e talavoú ni.

ʻOku fakahoko ʻe homou ngaahi mātuʻá, kau takí pea mo e kau mēmipa ko ia ʻo hoʻomou ngaahi kōlomú ha ngaahi fatongia mahuʻinga ʻi he polokalama Fatongia ki he ʻOtuá. ʻE ʻoatu ʻe hoʻomou ngaahi fakataha fakakōlomu ʻi he Sāpate kotoa pē, ha ngaahi faingamālie ke mou ako, ngāue pea mo fevahevaheʻaki. Ko e polokalama foʻou ʻo e Fatongia ki he ʻOtuá te ne tataki koe ʻi hoʻo fononga ko ia ke fakahoko ho fatongia ki he ʻOtuá pea mo ʻiloʻi ʻa e fakaʻeiʻeiki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné.

III. Fakahoko Ho Fatongia ki he ʻOtuá

ʻI he taʻu kuo ʻosí, ne u fai ha folau naʻá ne hanga ʻo liliu fakaʻaufuli ʻa e anga ʻeku vakai kiate kimoutolú pea mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOku ou fiefia ke mou ʻiloʻi ʻa e meʻa ne u ʻiloʻí. Te mou ako ai ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi hoʻomou moʻuí pea mo ʻene mahuʻinga ki he Siasí. Te mou houngaʻia ai pea mou ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku ui ai ko e taha ʻo e “ongo ʻulu lalahi ʻe ua” ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai T&F 107:6). ʻE toe mahino lelei ange leva ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e ongoongolelei teuteuʻangá (vakai, T&F 13; 84:26).

ʻE hanga ʻe Sētane ʻo ʻai ke mou fakakaukau ʻoku mou fuʻu kei siʻi pe ʻoku mou fuʻu toko siʻi fau ke fai ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻaki ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné. ʻOku ʻikai moʻoni ia.

ʻOku ʻoatu kiate kimoutolu he ʻahó ni ʻa e ngaahi lea ko ia ʻa e ʻOtuá kia Mōsesé: “Pea vakai, ko hoku foha koe; … pea ʻoku ʻi ai haʻaku ngāue ke [mou] fai” (Mōsese 1:4, 6).

Kuó Ne ʻosi ʻoatu Hono mālohí kiate kimoutolu ke fai ʻaki ha ngaahi ngāue lahi. ʻI hoʻomou fakahoko ko ia homou fatongia ki he ʻOtuá, te mou fakamālohia ai mo faitāpuekina homou fāmilí. Ko ho fatongia lakanga fakataulaʻeiki maʻongoʻonga ʻeni. Fanongo mai ki ha fakamatala ʻa ha faʻē ki he ivi tākiekina lahi ʻa hono fohá ki hono fāmilí: “Ko Lió ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻi homau ʻapí, pea ko ha tāpuaki lahi ia. ʻOkú ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki hono ngaahi tehiná; … ʻokú ne fakapapauʻi ʻoku fai maʻu pē ʻemau lotú. ʻOkú ne tufaki ʻa e sākalamēniti he Sāpaté. ʻOku siofi ia ʻe hono kiʻi tehiná. ʻOkú ne tokoni … ʻi he lotu fakafāmilí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe hokohoko atu ʻene hoko ko ha tāpuaki ʻi heʻene matuʻotuʻa angé. Te ne lava ʻo papitaiso hono kiʻi tehiná. Ko ha fakafiemālie ia mo ha meʻaʻofa kiate kimautolu.”

ʻI hoʻomou fakahoko ko ia homou fatongia ki he ʻOtuá, te mou tokoniʻi ai homou ngaahi kaungāmeʻa ko ia ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tataú pea teuteuʻi kinautolu ke nau kau mai ki he Siasí. Te mou hangē ha tokoua moʻoní, te mou tokangaʻi mo fakamālohia kinautolu. Te mou taki muʻa ʻi hono fakahaofi ʻo e kau talavou ko ia kuo nau hē mei he halá.

ʻI hoʻomou fakahoko ko ia homou fatongia ki he ʻOtuá, te ke hoko ai ko ha ivi tākiekina mālohi ki he leleí ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he tūkunga kotoa pē. Ko hoʻomou tā sīpinga angatonú pea mo hoʻomou tauhi faivelenga ki homou lakanga fakataulaʻeikí ʻe hoko ia ko ha meʻa ngāue mālohi ki hono fakaafeʻi ʻa kinautolu kotoa ʻoku nau ʻiloʻi kimoutolú ke nau haʻu kia Kalaisi.

ʻI honau taimi faingataʻa tahá, naʻe fakafalala ʻa e kau Nīfaí ki ha kiʻi talavou ko Molomoná ki ha tataki mo e fakahinohino fakalaumālié (vakai, Molomona 2:1–2). ʻI he ʻahó ni, ʻoku mau vakai atu kiate kimoutolu ke mou hoko ko ha ivi mālohi ki he Siasí pea mo ha mālohi ki he leleí ʻi he māmaní. Ko e meʻa ʻeni ʻoku ʻamanaki mai ki ai ʻa e ʻEikí.

IV. Hoko ko ha Tangata Lakanga Fakataulaʻeiki Faivelenga

ʻOku ou fakamoʻoni te mou ongoʻi ʻoku liliu homou lotó ʻi hoʻomou hoko ko ia ko ha tangata faivelenga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Te mou feinga ke mou haohaoa kakato pea ke taau mo hono tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití. Te mou angaʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi e finemui kotoa pē. Te mou fakaʻapaʻapa ki hoʻomou mātuʻá. Te mou fakaʻehiʻehi mei hono fakamamahiʻi ʻa e Laumālié ʻi hoʻomou fakakaukaú, leá pē ko hoʻo ngāué. Te mou ʻilo ʻa e ʻEiki, ʻa ia ʻoku mou tauhí, pea te mou feinga maʻu pē ke hangē ko Iá.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ko hoʻo ngāue faivelenga ko ia ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné te ne liliu ʻa e moʻui ʻa kinautolu ʻoku mou ngāue ki aí. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻoku nau fie maʻu hoʻomou tokoni ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku fie maʻu koe ʻe homou fāmilí. ʻOku fie maʻu koe ʻe hoʻomou kōlomú. ʻOku fie maʻu kimoutolu ʻe he Siasí. ʻOku fie maʻu kimoutolu ʻe he māmaní.

ʻOku ʻi ai ʻa e fie maʻu fakavavevave ke fakahoko homou fatongia ki he ʻOtuá. ʻOku ou falala te mou fai ia.

ʻI ha pongipongi momoko ʻi he ngaahi uike kuoʻosí, ne u lele atu ai ʻi he veʻe vaitafe Takusi ʻi Lisiponi, Potukali. Ne u aʻu atu ki ha maka fakamanatu naʻe fakatapui ia ki he kau kumifonua foʻou ko ia ʻo Potukali ʻi he ngaahi sentituli lahi kuo hilí. Naʻá ku tuʻu ʻi he hopo hake ko ia ʻa e laʻaá pea malama mai hono maama māfaná ki he maka fakamanatú pea mo au foki. Ne ongo kiate au ʻi heʻeku vakai atu ki he ngaahi fofonga loto lahi ʻo e kau kumifonuá ʻi heʻenau hanga atu ki he fukahi vaí. Ko e kakai tangata ʻeni ne nau loto lahi ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fakahoko pē ʻe ha niʻihi tokosiʻi. Ne nau liʻaki ha māmani anga maheni mo fiemālié ka nau ō atu loto toʻa ʻi ha ʻōseni ʻo e taʻeʻiloá pea ʻilo ha ngaahi fonua foʻou. Naʻa nau liliu ʻa e māmaní.

ʻOku ou fakakau atu kimoutolu ʻi heʻeku manatu ko ia ki he maka fakamanatu ko ʻeni ʻo e kau kaivai loto toʻá ni. ʻOku ou sio atu kiate kimoutolu ʻi ha fononga fakatāutaha ʻoku fili ʻe ha toko siʻi pē ʻo e māmaní ʻi he ngaahi ʻahó ni ke nau fakahoko. ʻOku ou vakai atu ki hoʻomou fakahoko ʻa homou fatongia ki he ʻOtuá.

ʻOku ou lotua ke mahino kiate kitautolu hono kotoa ʻa e mahuʻinga ko ia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e falalá, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku nau maʻu iá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻemeni.