2010
Naʻe Talamai ʻe Heʻeku Faʻeé
Mē 2010


Naʻe Talamai ʻe Heʻeku Faʻeé

Mahalo ko e ʻuhinga ʻoku tau tali fakamāmani lahi ai ʻa e ʻofa ʻa e ngaahi faʻeé koeʻuhí ko ʻene tatau mo e ʻofa hotau Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Elder Bradley D. Foster

Kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ki he mātuʻá ʻa e tefitoʻi fatongia ki hono tauhi mo fafangaʻi fakalaumālie ʻenau fānaú. Taimi ʻe niʻihi ʻoku fua toko taha pē ʻe ha faʻē pe tamai ʻa e fatongiá ni. Naʻe kei siʻi ʻeku faʻeé ʻi he taimi ne mālōlō ai ʻeku tamaí, ʻo tuku toko taha ia mo ha fānau ʻe toko fā. Naʻá ne maʻu ha tui mo ha loto toʻa neongo e ngaahi faingataʻá, ʻo ne fakapapauʻi mai kiate kimautolu kapau te mau nofo he hala ʻo e moʻoní, ʻe lelei ange e ikuʻangá ʻi he kamataʻangá. Hangē ko e fānau ʻo e ngaahi faʻē loto-toʻa ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “[naʻe] ʻikai te mau taʻetui naʻe ʻilo ia ʻe heʻemau [faʻeé]” (ʻAlamā 56:48). Siʻi kāinga, ʻoku mahino kiate au ʻa e fuʻu ivi tākiekina maʻongoʻonga ʻo e ngaahi faʻeé.

Naʻe vahevahe mai ʻe hoku kaungāmeʻa lelei ko Toni Piasoní ha meʻa naʻá ne aʻusia ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e ivi tākiekina ko ʻení. ʻI ha pō ʻe taha ne kole ange ʻe hono foha taʻu faá ke ne lau ange ha talanoa kimuʻa peá ne toki mohé. Kuo ʻosi fili pē ʻe ʻĒliki e tohi ʻoku saiʻia aí: The Ballooning Adventures of Paddy Pork, ko ha talanoa ki ha fāmili naʻa nau nofo ʻi ha motu pea nau fononga mei he motu ki he motu ʻi ha foʻi pula ʻea mafana. Naʻe ʻikai ha lea he tohi fakatātaá, ko ia ai naʻe faʻu pē ʻe Misa Piasoni e fakalea ʻo e talanoá.

“ ʻOku heka ʻa Pati ʻi ha foʻi pula ʻea mafana. ʻOkú ne fakatōtō hifo ki ha motu he taimí ni. ʻOkú ne lī hifo ha afo he tafaʻaki ʻo e foʻi pulá.”

Ne taʻofi ia ʻe ʻĒliki ʻo pehē ange, “Teti, ʻoku ʻikai ko ha afo. Ko e maea.”

Ne sio ʻa Misa Piasoni kia ʻĒliki pea sio ki he tohi fakatātaá, peá ne hoko atu: “ ʻOku hifo ʻa Pati ki lalo mei he foʻi pulá ʻi ha fuʻu ʻakau. ʻOiauē, ʻikai! ʻOku fihia hono koté ʻi ha vaʻa ʻakau!”

Ne toe taʻofi ia ʻe ʻĒliki. “Teti, ʻoku ʻikai ko ha kote. Ko e sāketi.”

Kuo puputuʻu ʻeni ʻa Misa Piasoni. Naʻá ne pehē ange, “ ʻĒliki, ʻoku ʻikai ha lea he tohí ni, ko e fakatātā pē. Ko e hā ʻokú ke vilitaki ai ko e sāketí?”

Ne tali ange ʻe ʻĒliki, “Koeʻuhí he naʻe talamai ʻe heʻeku Faʻeé.”

Naʻe tāpuniʻi ʻe heʻene tamaí ʻa e tohí peá ne pehē ange, “ ʻĒliki, ko hai ʻokú ne fai e tuʻutuʻuni aofangatukú, ʻa e maʻu mafai taupotu taha ʻi he fale ní?”

Ne kiʻi fakakaukau ʻa ʻĒliki kimuʻa peá ne toki tali ange, “Ko koe, Teti.”

Ne malimali ʻa Misa Piasoni ki hono fohá. Ko ha tali makehe ia! “Naʻá ke ʻilo fēfē ia?”

Ne tali vave ange ʻe ʻĒliki, “Naʻe talamai ʻe heʻeku Faʻeé.”

Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausí: “ ʻOku ʻikai ha meʻa he māmaní ʻe toe lelei ange ʻi he tuʻunga fakaefaʻeé. ʻOku ʻikai pē lava ʻo fuatautau ʻa e ivi tākiekina lelei ia ʻo ha faʻē ʻi he moʻui ʻa ʻene fānaú” (Ngaahi Tamai, Ngaahi Faʻeé, Nofo-malí,” Liahona, ʻAokosi 2004, 3).

ʻI he anga fakalangí, ʻoku hangē ʻa e tauhí mo e fafangaʻí ko e konga ia ʻo e tukufakaholo fakalaumālie kuo foaki ki he houʻeiki fafiné. Kuó u sio ki ai ʻi hoku ngaahi ʻofefiné, ʻoku ou sio ai ʻi hoku makapuna fefiné he taimí ni—naʻa mo e teʻeki ke nau laká, naʻa nau fie maʻu ke nau fuofua mo tokangaʻi ʻenau fanga kiʻi pēpē tamapuá.

ʻI heʻeku ngāue ko e tangata faʻa mo e tauhi pulú, ne u maʻu ha faingamālie ʻi hono siofi ʻa e anga hono fakahā ʻo e ʻofa fakanatula ʻa ha faʻē ʻo aʻu pē ki natula. ʻI he faʻahitaʻu matala kotoa pē ʻoku mau ʻave ha fanga pulu fefine mo honau fanga kiʻi ʻuhikí ki he veʻe Vaitafe Sineiki ʻAitahoó, ke nau kaikai mohuku ai ʻi he talalo moʻungá ʻi ha meimei māhina ʻe taha. Pea mau toki fakateketeka kinautolu ʻi he hala ki he lotoʻā pulú. ʻOku toki uta kinautolu mei ai ʻi ha ngaahi loli ʻo ʻave ki he feituʻu kaikaiʻanga ʻi he faʻahitaʻu māfaná ʻi Monitana.

ʻI ha ʻaho ʻafu ʻe taha ʻi he faʻahitaʻu matalá, ne u heka ai ʻo tokoni ke fakateketeka mei mui ʻa e fanga pulú ki he lotoʻā pulú. Ko ʻeku ngāué ko hono fakatahatahaʻi e fanga kiʻi ʻuhiki kuo nau hē mei he halá. Naʻe māmālie ʻenau ngaʻunú pea maʻu ai ha taimi ke u kiʻi fakakaukau.

Koeʻuhí ko ʻene fuʻu ʻafú, ne toutou lele pē e fanga kiʻi ʻuhikí ki he lalo ʻakaú ke fakamalumalu. Ne ʻalu ʻeku fakakaukaú ki he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻoku tohoakiʻi kinautolu he taimi ʻe niʻihi mei he hala hangatonu mo fāsiʻí. Ne u fakakaukau foki kiate kinautolu kuo nau mavahe mei he Siasí pe ongoʻi kuo mavahe ʻa e Siasí mei honau lotó, lolotonga hono tohoakiʻi kinautolú. Ne u fakakaukau ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke kovi e tohoakiʻí kae toki hoko—ko e taimi ʻe niʻihi ko ha kiʻi malumalu pē.

Hili ha ngaahi houa lahi ʻo ʻeku fetafetafei hono fakatahatahaʻi e fanga kiʻi ʻuhiki ne heé, ne ʻikai ha ola lelei ʻeku ngāué, peá u kaila ki he fanga kiʻi ʻuhikí, “Muimui ʻi hoʻomou faʻeé! ʻOku nau ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku nau ʻalu ki aí! Kuo nau foua e halá ni!” Naʻe ʻiloʻi ʻe heʻenau faʻeé neongo ʻa e ʻafu mo e efua ʻa e halá he taimi ní, ʻe lelei ange ʻa e ikuʻangá ia ʻi he kamataʻangá.

ʻI he taimi ne aʻu atu ai e fanga pulú ki he lotoʻaá, ne mau fakatokangaʻi atu ha fanga pulu fefine ʻe toko tolu ne lue loto hohaʻa he matapā ʻo e ʻaá. Ne ʻikai ke ʻiloa honau fanga kiʻi ʻuhikí pea hangē naʻa nau ongoʻi ne nau ʻi ha feituʻu ʻi mui he halá. Ne ʻeke mai ʻe he toko taha ʻo e kau tauhi pulú pe ko e hā e meʻa ʻe faí. Ne u pehē ange, “ ʻOku ou tui ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai e fanga kiʻi ʻuhikí. ʻOku ʻi ai e ʻuluʻakau ʻi mui ʻi ha vaeuaʻi kilomita mei heni. ʻOku ou tui te tau maʻu kinautolu ai.”

Meʻa tonu moʻoni, hangē pē ko ʻeku fakakaukaú, ne mau ʻilo ʻemau fanga kiʻi ʻuhiki ne molé ʻoku nau kiʻi mohe he malumalú. Ne fakaʻohovaleʻi kinautolu ʻe heʻemau ofi atú, pea nau fakafeʻatungiaʻi ʻemau feinga ke fakateketeka kinautolú. Naʻa nau ilifia koeʻuhí he naʻe ʻikai ko ʻenau ngaahi faʻeé kimautolu! Ko e lahi ange ʻemau feinga ke fakamālohiʻi kinautolu ki he lotoʻaá, ko e lahi ange ia ʻenau ongongataʻá. Ne fāifai peá u pehē ange ki he kau tauhi pulú, “Fakamolemole, ʻoku ou ʻilo e meʻa ʻoku lelei ange ʻi he meʻá ni. Tau foki ʻo tukuange mai ʻenau ngaahi faʻeé mei he lotoʻaá.Te nau omi ʻo ʻave honau fanga kiʻi ʻuhikí, pea ʻe muimui e fanga kiʻi ʻuhikí ʻi heʻenau ngaahi faʻeé.” Naʻe moʻoni ʻeku laú. Naʻe ʻiloʻi pē ʻe he fanga pulu fefiné ʻa e feituʻu ke nau ō ʻo maʻu mei ai honau fanga kiʻi ʻuhikí, pea nau taki mai kinautolu ki he lotoʻaá ʻo hangē ko ʻeku ʻamanakí.

ʻE kāinga, ʻi ha māmani ʻoku foaki ai ʻa e tauʻatāina ke filí ki he tokotaha kotoa pē, ʻe hē ha niʻihi hotau ngaahi ofaʻangá ʻi ha vahaʻa taimi. Kae ʻoua naʻa tau loto foʻi ai. Kuo pau ke tau toutou foki kiate kinautolu—pea ʻoua ʻaupito naʻa taʻofi ʻetau feingá. Kuo fai mai ʻe hotau palōfita ko Tōmasi S. Monisoní ha kole kiate kitautolu ke tau ʻalu atu ʻo fakahaofi ʻa kinautolu ko hotau ngaahi ʻofaʻanga kuo nau molé (vakai ki ha sīpinga, “Tuʻu ʻi he Tuʻunga Kuo Fakanofo Koe Ki Aí,” Liahona, Mē 2003, 54–57). ʻI he tokoni ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku totonu ke hokohoko atu e foki ʻa e mātuʻá ʻo fekumi ki honau ngaahi ʻofaʻanga kuo molé, fakapapauʻi ange kiate kinautolu ʻe ʻi ai maʻu pē e “ ʻapí, ʻi he loto fāmilí pea mo e Siasí, ʻoku tatali mai ke nau foki ange. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e taimi ʻe liliu ai ha lotó. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e taimi ʻe ongosia mo helaʻia ai ʻa e laumālié he meʻa ʻo e māmaní. ʻI heʻene hokó, ʻoku hangē ʻoku fuofua tafoki maʻu pē ʻetau fānaú ki he Faʻeé mo e ngaahi ongo ʻo e lotó ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he foʻi maau ʻa ʻElisapeti ʻĀkasi ʻĀlaní:

Ke puli atu ʻa e ngaahi taʻú ki honau ʻalungá!

ʻOku ou ongosia he ngāué mo e loʻimataʻiá, …

ʻOku ou helaʻia he meʻa taʻe-ʻuhinga, taʻe-mahuʻinga mo taʻe-moʻoní,

Faʻē, siʻi Faʻē, ko koe ʻoku ou ui ki aí! …

ʻI hoku lotó kotoa he ngaahi ʻaho kuo maliu atú,

He ʻikai ha ʻofa ʻe hangē ko e ʻofa ʻa e faʻeé ʻene malamá; …

Hala ha taha hangē ko e faʻeé ke ne fakanonga e mamahí

Mei he laumālie mahakiʻia mo e ʻatamai ongosia ʻo e māmaní.

Tuku muʻa ke ongo nonga mo fiemālie ʻeku mohé;

ʻŌʻōfaki au ke u mohe, faʻē, ʻōʻōfaki au ke u mohé!

(“Rock Me to Sleep,” ʻi he The Family Library of Poetry and Song, ed. William Cullen Bryant [1870], 191; liliu ke fakaonopooni e fakaʻilonga leá.)

Mahalo ko e ʻuhinga ʻoku tau tali fakamāmani lahi ai ʻa e ʻofa ʻa e ngaahi faʻeé koeʻuhí ko ʻene tatau mo e ʻofa hotau Fakamoʻuí. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmitá, “Ko e ʻofa ʻa e faʻē moʻoní ʻoku ofi ange ia ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi ha toe faʻahinga ʻofa pē” (“The Love of Mother,” Improvement Era, Jan. 1910, 278).

Hangē ko ʻene hoko ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé, naʻe tuku mai ʻe he Fakamoʻuí ha faʻifaʻitakiʻanga fisifisimuʻa ʻi he ʻofa naʻá Ne fakahaaʻi ki Heʻene faʻē fakamāmaní. ʻI he mōmeniti fakaʻosi mahuʻinga taha ʻo ʻEne moʻui fakamatelié—hili ange ʻa e mamahi ʻo Ketisemaní, ʻa e manukí, ʻa e kalauni talatalá, ʻa e kolosi mafatukituki ne tuki faʻo mamahi ai Iá—ne ʻafio hifo ʻa Sīsū mei he kolosí ki Heʻene faʻē ko Melé, ne haʻu ke fakataha mo ʻene Tamá. Ko ʻEne fakahaaʻi fakaʻosi ʻo e ʻofá kimuʻa peá Ne pekiá ko ʻEne fakapapauʻi ko ia ʻe tokangaʻi ʻEne faʻeé ʻi Heʻene pehē ki Heʻene ākongá, “Vakai, ko hoʻo faʻē!” Pea talu mei ai mo e ʻave ia Heʻene ākongá ki hono ʻapí. Pea hangē ko e lau ʻa e folofolá, ne ʻilo ai ʻe Sīsū “kuo fai ʻo ʻosi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē,” pea punou Hono fofongá ʻo pekia (vakai, Sione 19:28-30).

ʻOku ou tuʻu he ʻahó ni ke fakamoʻoniʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻuí mo e Huhuʻi ʻo e māmaní. Ko Hono Siasí ʻeni, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke foki kotoa ange ʻa ʻEne fānaú kiate Ia. ʻOku ʻikai haʻaku tālaʻa ki heni he kuo fakamoʻoniʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku lotó. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi maʻu pē ia—ka ʻi heʻeku kei siʻí naʻá ku fakafalala ki he fakamoʻoni ʻa ʻeku mātuʻá. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe heʻeku faʻeé kapau te u nofo ʻi he hala ʻo e moʻoní, neongo ʻe ʻafu mo efua, ʻo aʻu ki he taimi ʻe ʻi ai e ngaahi meʻa te ne tohoakiʻi ʻeku tokangá, ka ʻe lelei ange e ikuʻangá ʻi he kamataʻangá. Te u fakafetaʻi ʻo taʻengata he naʻe talamai ia kiate au ʻe heʻeku Faʻeé. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.