2010
Tafoki ki he ʻEikí
Mē 2010


Tafoki ki he ʻEikí

ʻOua naʻa tuku ke fakavaivaiʻi fakalaumālie koe ʻe ha tūkunga ʻo e māmaní.

ʻĪmisi
Elder Donald L. Hallstrom

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne u mamata ai ki ha meʻa fakamamahi—ʻa ia ne hoko ko ha fakatamaki. Ne ofi ke fāʻeleʻi mai ʻa e fuofua fānau ʻa ha ongo meʻa ne toki mali. Naʻá na hanganaki loto vēkeveke atu ki he meʻá ni. Lolotonga e fāʻelé, ne hoko ha faingataʻa pea siʻi mālōlō e pēpeé. Ne liliu e fakamamahí ko e lotomamahi, loto mamahí ko e ʻita, ne liliu e ʻitá ko e tukuakiʻi pea ko e tukuakiʻí ki he sauni ki he toketā naʻá na tukuakiʻi ki he meʻá ni. Ne kau atu foki ʻa e mātuʻá mo e kāingá, ʻo nau feinga ke maumauʻi e ongoongo ʻo e toketaá. Ne ʻosi ha ngaahi uike mo e māhina ʻi hono maʻu e fāmilí ʻe he tāufehiʻá pea, ne aʻu pē ʻo nau ʻita ki he ʻEikí. “Ko e hā naʻá Ne tuku ai ke hoko e meʻa kovi ko ʻení?” Naʻe ʻikai ke nau tali e toutou feinga ʻa e kau taki ʻo e Siasí mo e kāingalotú ke fakafiemālieʻi fakalaumālie mo fakaeloto kinautolú pea iku pē ʻo nau mavahe mei he Siasí. Kuo uesia ʻeni ha toʻu tangata ʻe fā ʻo e fāmilí. Kuo ʻikai ke ʻi ai e tui mo e mateakiʻi kimuʻa ʻo e ʻEikí mo Hono Siasí, kuo taʻu lahi ʻeni mo e ʻikai ha ngaue fakalaumālie mei ha taha ʻo e fāmilí.

ʻI he ngaahi tūkunga faingataʻa taha ʻo e moʻuí, ʻoku faʻa taha pē ʻa e maʻuʻanga nongá. ʻOku ʻomi ʻe he Pilinisi ʻo e Melinó ko Sīsū Kalaisi, ʻa ʻEne ʻaloʻofá mo e fakaafe ke, “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu” (Mātiu 11:28). ʻOkú Ne toe talaʻofa mai, “… Ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú” (Sione 14:27).

Ne ʻi ai ha fānau ʻe toko ua ʻa ʻeku ongo kui he tafaʻaki ʻeku tamaí, ko ha foha (ko ʻeku tamaí) mo ha ʻofefine. Hili ha ngāue fakafaifekau mo fakakautau ʻa ʻeku tamaí ʻi Hauaiʻí, naʻá ne toe foki ki he ʻotu motú ʻi he 1946 ke ngāue mo ʻohake ai hono fāmilí. Ne nofo ʻene mātuʻá mo hono tuofefiné ʻi Sōleki Siti. Naʻá ne mali ʻi he 1946 pea hili ha taʻu ʻe fā naʻá na ʻamanaki ki hono fāʻeleʻi mai ʻena fuofua fānaú. ʻOku ʻi ai ha meʻa makehe ki he ongo mātuʻá ʻi heʻena ʻamanaki atu ki he fuofua fāʻele hona ʻofefiné (ʻi he meʻá ni ne ʻulutefua pē). Ne ʻikai ʻilo ʻe ha taha kuó ne feitamaʻi ha māhanga. Ko e meʻa fakamamahí he naʻá ne mate mo e ongo māhangá lolotonga e fāʻelé.

Ne loto mamahi ʻeku ongo kuí. Ka naʻá na tafoki leva ki he ʻEikí mo ʻEne Fakaleleí. Ne ʻikai ke na toe fehuʻia pe ko e hā ne hoko ai ʻení pe ko hai ʻe tukuakiʻí, ka naʻá na tukutaha e tokangá ki he moʻui angatonú. Ne ʻikai tuʻumālie ʻeku ongo kuí; ne ʻikai ke na ongoongoa; pe maʻu ha lakanga māʻolunga he Siasí—ka naʻá na hoko ko ha Kāingalotu mateaki pē ʻo e Siasí.

ʻI heʻena maʻu vāhenga mālōlō ʻi he 1956, naʻá na hiki ki Hauaiʻi ke fakataha mo hona hako pē ʻe taha ne toé. Naʻá na fiefia fakataha mo hona fāmili ʻofeiná ʻi he ngaahi taʻu hokó, ngāue he Siasí kae tautautefitó he naʻá na fiefia pē kinaua heʻena feohí. Naʻe ʻikai ke na saiʻia ke na mavahevahe peá na faʻa talanoa ʻo pehē ko hai pē ʻe fua maté, te ne kumi ha founga ke fakatahaʻi kinaua he vave tahá. ʻI he ofi ki hona taʻu 90, ʻa ia ko e hili ia haʻana nofo mali ʻi ha taʻu ʻe 65, naʻá na meimei mālōlō fakataha pē ʻi he taimi tatau. ʻI heʻeku hoko ko ʻena pīsopé, ne u tataki ʻa hona meʻa fakaʻeikí.

Kuo hanga ʻeni ʻe he moʻui angatonu ʻa e Kuitangata ko ʻĀtí mo e Kuifefine ko Loú, tautautefito he taimi naʻá na fehangahangai ai mo e faingataʻá, ʻo takiekina ‘a e toʻu tangata ʻe fā ne hoko maí. Ne ongo moʻoni mo loloto ʻeni ki hona fohá (ko ʻeku tamaí) mo ʻeku faʻeé ʻi he mālōlō ʻa e ʻofefiné pea ko e siʻi taha ia he fānau ʻa ʻeku ongo mātuʻá, tupu mei heʻene fāʻele faingataʻá. Naʻá ne mālōlō ʻi hono taʻu 34 hili ha ʻaho ʻe 10 mei heʻene fāʻelé, kae tuku mai ha fānau ʻe toko 4, ko e ʻaho ʻe 10 ki he taʻu 8. ʻI he sīpinga ne nau mamata ai ʻi he toʻu tangata kimuʻá, ne tafoki eku ongomātuʻá—ʻo ʻikai toe momou—ki he ʻEikí ki ha fakafiemālie.

ʻI he funga māmaní pe ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku fakatou maʻu ai ʻa e fiefia taʻe-hano-tataú pea mo e mamahí. Ko e konga pē kinaua ʻo e palaní. He ʻikai lava ke tau maʻu e tahá taʻe kau ai e tahá. “ ʻOku ʻi ai e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e fiefiá” (2 Nīfai 2:25) pea ʻoku ʻikai tuʻu fehangahangai ia “he ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē” (2 Nīfai 2:11) ʻokú na fengāueʻaki. ʻI hono fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ko e Siʻí ʻa e ongo naʻá ne maʻu ʻi heʻene tafoki ki he ʻEikí, naʻá ne pehē ai, “Naʻe fonu hoku laumālié ʻi he fuʻu fiefia naʻe tatau hono lahí mo hoku mamahí” (ʻAlamā 36:20).

ʻOku ʻikunaʻi ha niʻihi ʻe ha ngaahi palopalema faingataʻa; ko e niʻihi ʻoku nau ʻai ke toe ngali lahi e fanga kiʻi meʻa īkí. Ko Sīmona Laitá ko ha taki ʻi he siasi Kamilaité naʻá ne fanongo ʻo kau ki he Siasí peá na fakataha mo Siosefa Sāmita. Naʻe ongo kiate ia ʻa e meʻá ni peá ne kau ki he Siasí ʻi Sune 1831. Ne hili pē iá pea fakanofo ia ko ha kaumātuʻa pea uiuiʻi ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ka ʻi hono tohi uiuiʻi mei he Kau Palesitensī ʻUluakí pea mo hono fakanofo ia ke malangá, ne hala e tohi hono hingoá —ʻaki ha mataʻitohi ʻe taha. Naʻe ʻasi hono hingoá ko e L-e-i-t-a, kae ʻikai ko e L-a-i-t-a. Naʻá ne fakafehuʻia ai ʻa hono uiuiʻí pea mo kinautolu ne ʻomi mei aí. Naʻá ne fili ke ʻoua ʻe ʻalu peá ne hē atu, ne vave ʻene mafuli ia ʻo hoko ko e tāufehiʻa peá ne fakafepaki lahi kia Siosefa mo e Siasí. ʻI Māʻasi 1832, ʻi hono puke fakamālohiʻi ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni mei ʻapi he pō ko iá ʻe ha kau fakatanga pea nau valitaaʻi mo vali fulufuluʻimoa kinauá, ne ongona ha leʻo ʻoku kaikaila ʻo pehē, “Sīmona, Sīmona [sic], ko e fē ʻa e kane valitaá?” (History of the Church, 1:262–263). Ne siʻi hifo he māhina ʻe 10 ʻa e liliu ʻa Sīmona Laita mei ha tokotaha ului loto vēkeveké ʻo ne hoko ko ha taki ʻo e kau fakatangá, pea kamata ʻene hōloa fakalaumālié ʻi heʻene ʻita ʻi hono tohi halaʻi ange hono hingoá—ʻaki ha mataʻitohi ʻe taha. Neongo pe ko e hā e lahi ʻo e palopalemá, ʻe lava ʻe he founga ʻoku tau tali ʻaki iá ʻo liliu e huʻunga ʻetau moʻuí.

Ne hoko ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko ha sīpinga ʻo hono talia ʻo e ngaahi faingataʻa fakatāutahá mo e fakafepakí. Ne fakahā kiate ia lolotonga ʻene ʻi he tūkunga fulikivanu ʻo e Falepōpula Lipetií ʻa e fakahinohino fakalangi ko ʻení (ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi mai ha konga ʻo e moʻui ʻa Siosefá ʻo aʻu ki he tuʻunga ko iá pea ko ha fakatokanga): Kapau “ ʻe manukiʻi koe ʻe he kau valé, … kapau ʻe fie maʻu koe ke ke fepaki mo e faingataʻá; … kapau ʻe ʻoho mai ʻa ho ngaahi filí kiate koe; … kapau ʻe lī koe ki he luó, pe ki he nima ʻo e kau fakapoó … pea fakatahataha ʻa e ngaahi ʻelemēnití kotoa pē ke fakaʻefiʻefi ʻa e halá; pea ko e meʻa tēpuú, kapau ʻe fakamanga mai ʻa e ngutu ʻo helí kiate koe, ke ke ʻiloʻi, ʻe hoku foha, ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e potó kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe” (T&F 122:1, 5–7). Pea hoko mai ai ʻa e folofola loloto ko ʻení: “Naʻe ʻalu hifo ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻo māʻulalo ange ʻiate kinautolu kotoa pē. ʻOkú ke lahi ange koe ʻiate ia?” (veesi 8). Ne hoko mai ai ha fakahinohino mahino mo ha ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga. “Ko ia, nofo maʻu ʻi ho halá, pea ʻoua te ke manavahē ki he meʻa ʻe lava ʻe he tangatá ʻo faí, koeʻuhí he ʻe ʻiate koe ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata pea taʻengata” (veesi 9).

ʻI he ngaahi taʻu ne hokó, ne hokohoko atu pē e kātaki angatonu ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he moʻui fonu faingataʻá. Naʻá ne ʻomi e fakakaukau ko ʻeni ʻoku fonu ʻi he tuí, “Pea ko e meʻa ki he ngaahi fakatuʻutāmaki kuo ui au ke u kātakiʻí, ʻoku hangē pē ia ko ha kiʻi meʻa siʻi kiate aú… . Ko e vai lolotó ko e meʻa ia kuó u anga ʻi he faʻa kakau aí … ke u … vīkiviki ʻi he faingataʻá; he kuo … fakahaofi au … ʻe he ʻOtuá … mei he ngaahi meʻa ko iá kotoa, pea te ne fakahaofi au ʻo fai atu ai pē mei heni” (T&F 127:2). Ne makatuʻunga hono hanga ʻe he loto falala ʻa Siosefá ʻo ikunaʻi e ngaahi fakatangá, tupu ʻi he malava ko ia ke ne tafoki maʻu pē ki he ʻEikí.

Kapau ʻokú ke ongoʻi kuo fai hala atu—ha taha (ha mēmipa ho fāmilí, kaungāmeʻa, mēmipa ʻo e Siasí, taki ʻo e Siasí pe kaungā pisinisi) pe ko ha meʻa pē (ko e mate ʻa ha ʻofaʻanga, mahamahaki, faingataʻaʻia fakapaʻanga, ngaohikovia, maʻunimā)— fehangahangai fakahangatonu mo e ngaahi meʻa ko iá ʻaki e ivi kotoa ʻokú ke maʻú. “Nofo maʻu ʻi ho halá” (T&F 122:9); ʻoku ʻikai ha fili ia ko e tukulolo. Pea ʻoua ʻe fakatuotuai e tafoki ki he ʻEikí. Ngāue ʻaki e tui kotoa ʻokú ke maʻu kiate Iá. Tuku ke mo vahevahe hoʻo kavengá. Tuku ke fakamaʻamaʻa ʻe Heʻene ʻaloʻofá hoʻo kavengá. Kuo talaʻofa mai he ʻikai te tau “mamahi ʻi ha faʻahinga faingataʻaʻia, taʻemole atu ia ʻi he fiefia ʻa Kalaisí” (ʻAlamā 31:38). ʻOua naʻa tuku ke fakavaivaiʻi fakalaumālie koe ʻe ha tūkunga ʻo e māmaní.

Ko e Fakaleleí ʻa ʻEne tā-sīpinga māʻolunga tahá, ʻa ia ne fie maʻu ai ke “hāʻele hifo [ʻa Sīsū] ki lalo ʻi he meʻa kotoa pē” (T&F 88:6) mo Ne kātakiʻi ʻa e “ngaahi mamahi ʻa e kakai kotoa pē” (2 Nīfai 9:21). Ko ia ʻoku mahino kiate kitautolu ʻoku lahi ange ʻa e taumuʻa ʻo e Fakaleleí ʻi heʻene hoko pē ko ha founga ke ikunaʻi ʻaki e angahalá. ʻOku ʻoange ʻe he lavameʻa maʻongoʻonga taha ko ʻeni ʻi he māmaní ʻa e mālohi ki he Fakamoʻuí ke fakahoko e talaʻofa ko ʻení: “Kapau te mou tafoki ki he ʻEikí ʻi he loto-fakamātoato moʻoni, pea falala kiate ia, mo tauhi kiate ia ʻi he faivelenga kotoa … , kapau te mou fai ʻeni, te ne fakahaofi ʻa kimoutolu mei he nofo pōpulá” (Mōsaia 7:33).

ʻI heʻetau fakamanatua e pongipongi Toetuʻu ko ʻení, tuku muʻa ke tau tafoki ki he ʻEikí, ʻa hotau “fetuʻu ngingila ʻo e pongipongí” (Fakahā 22:16). ʻOku ou fakamoʻoni te Ne fakamaama hotau halá, mo ʻetau moʻoní, mo ʻetau moʻuí (vakai, Sione 14:6), ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.