2010
ʻEletā Per G. Malm
Mē 2010


ʻEletā Per G. Malm

ʻO e Kau Fitungofulú

ʻĪmisi
Elder Per G. Malm

ʻI he taʻu 16 ʻa ʻEletā Pei Kositā Malimá, naʻá ne hoko ko ha faifekau ngāue tokoni ʻa e Siasí ʻo ne tokoni ke langa e ngaahi falelotu foʻou ʻi Siamane, Finilani, Hōlani pea mo Suēteni. Talu mei ai mo ʻene ngāue faivelenga ʻo tokoni ki hono langa ʻo e Siasí.

Ne fāʻeleʻi ʻa ʻEletā Malima ʻi Sepitema ʻo e 1948 ʻi Sonikopingi ʻi Suētení kia Kala Kositā ʻAiva mo Kalina ʻAna-Keleta Malima. Naʻá ne ako mei heʻene ongomātuʻá ʻa e lahi ʻo e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻo e moʻuí pea toe poupou ki ai e fakamoʻoni ʻa ʻene tamaí kimuʻa peá ne mālōlō ʻi hono taʻu 48 ʻa ia naʻá ne pehē ai: “Nofomaʻu ʻi he ongoongoleleí.”

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Malima, “Naʻá ne akoʻi kimautolu te mau maʻu ʻa e ngaahi tali kotoa ki he ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻo e moʻuí ʻi he ongoongoleleí.”

Hili ʻene ngāue ʻi ha māhina ʻe 18 ko ha faifekau langá, naʻe ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa ʻEletā Malima ʻi he Misiona Suēteni Sitokihoumí. ʻI heʻene foki maí, ne mali mo ʻIngikuliti ʻĀkineta Kalasoni ʻi he Temipale Peeni Suisalaní ʻi ʻOkatopa ʻo e 1969, peá ne fakalele leva e pisinisi fakatau kelekele ʻa ʻene tangataʻeikí mo maʻu ʻa hono M.A. mei he ʻUnivēsiti Kōtepōkí [University of Göteborg] pea mo hano mataʻitohi lao mei Suēteni (LLM) mei he ʻUnivēsiti Laní [Lund University].

Naʻá ne hoko ko ha pule fakafofonga kelekele fakavahe lahi maʻá e Siasí. ʻI heʻene hoko kimui ange ko ha talēkita ʻo e ngaahi meʻa fakatuʻasinó, ne vahe ia ʻe he Kau Pīsopeliki Pulé ke ne kamata hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi ngāue fakatuʻasino ʻa e Siasí ʻi he ngaahi ʻĒlia ʻIulope Lotolotó, Hahaké mo e Noaté.

Lolotonga hono ʻohake ʻe ʻEletā mo Sisitā Malima ʻa ʻena fānau ʻe toko valú, naʻá ne hoko ko ha palesiteni fakafaifekau fakasiteiki, palesiteni fakakolo, aleaʻanga māʻolunga, palesiteni fakasiteiki, palesiteni misiona, talēkita ki he potungāue fetuʻutaki mo e kakaí ʻi Suētení pea mo ha Fitungofulu Fakaʻēlia.

Kuo hoko e ngaahi meʻa kuó ne fouá ko ha meʻa ke ne fakapapauʻi ange kiate ia ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻene ongomātuʻá ʻa ia ʻokú ne ʻamanaki te ne lava ke vahevahe ia ʻo fakafou ʻi hono uiuiʻi ki he Kōlomu Hono Ua ʻo e Kau Fitungofulú. ʻOkú ne pehē, “Kuo hoko ʻa e ongoongoleleí ko homau fakamaʻunga. Kapau te tau tauhi ki ai, ko e moʻoni te ne ʻomi ha nonga ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fakakaukau ki ai.”