2010
Ko e Tāpuaki o e Folofolá
Mē 2010


Ko e Tāpuaki o e Folofolá

Ko e taumuʻa mahuʻinga taha ʻo e folofola kotoa pē ko hono fakafonuʻaki hotau laumālié ʻa e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopá, ʻo e taʻu 1536, ne taki atu ha tokotaha fakaʻofa moʻoni mei ha loki pōpula ʻi lalofonua, ‘i he Fale Fakatuʻi Vilafōtí, ofi ki Palāsolo, ʻi Pelisiume. Naʻe ofi ki ha taʻu ʻe taha mo e konga ʻa hono tuku mavahe ʻo e tangata ni ʻi ha pilīsone fakapoʻuli mo momoko. ʻI he ʻaho ko ʻení, ne haʻi ʻa e pōpulá ni ki ha pou ʻakau ʻi he holisi ‘i tuʻa ʻo e palasí. Naʻá ne maʻu ha faingamālie fakaʻosi ke kalanga ʻaki ʻa e lotu ko ʻeni, “ ʻEiki, fakamaama ʻa e fofonga ʻo e tuʻi ʻo Pilitāniá,” pea toki fakahoko ʻa hono noʻouʻá. Hili ʻení naʻe tutu hono sinó. Ko hai e tangatá ni pea ko e ha ʻa e hia ne tuʻutuʻuni ai ʻe he kau taki fakapuleʻanga mo fakalotú ke tauteaʻi ai iá? Ko hono hingoá ko Viliami Tinitale, pea ko ʻene hiá ko hono liliu mo pulusi ʻa e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Tinitale ʻi Pilitānia ofi ki he taimi naʻe folau atu ai ʻa Kolomupusi ki he ongo ʻAmeliká, ako ʻi he ongo ʻunivēsiti ko ʻOkisifooti mo Kemipilisí, peá ne toki hoko ko ha pātele Katolika. Naʻá ne poto lelei ʻi ha lea fakafonua ʻe valu ʻo kau ai e lea faka-Kalisí, Hepeluú mo e faka-Latiná. Naʻe hoko ʻa Tinitale ko ha tokotaha ako mateaki ʻo e Tohi Tapú, peá ne loto hohaʻa ʻaupito ʻi he ʻene fakatokangaʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e taʻeʻilo folofola ʻa e kau pātelé mo e kakaí. ʻI ha fakakikihi mo ha pātele ʻo fekauʻaki mo hono tuku atu ʻo e folofolá ki he kakaí, naʻe fakahoko ʻe Tinitale ʻa e fuakavá ni, “Kapau ʻe fakahaofi au ʻe he ʻOtuá ʻi ha ngaahi taʻu lahi, te u ʻai ke lahi ange e ʻilo e tamasiʻi fakaʻuli palaú ki he Folofolá ʻiate koe!”

Naʻá ne kolea e poupou ʻa e kau taki ʻo e siasí ke teuteu ki hano liliu ʻo e Tohi Tapú ki he lea faka-Pilitāniá koeʻuhí ke lava ʻe he tokotaha kotoa ʻo lau mo moʻui ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá. Ne ʻikai tali ʻene kolé – he ko e maʻu ia ʻa e tokolahí ʻe hoko hono fakangofua ha taha makehe mei he pātelé, ko ha makatūkiaʻanga ki he mafai ʻo e siasí ʻoku tatau ia mo hono “sī ʻo e mataʻitofé ki he fanga puaká” (Mātiu 7:6).

Neongo e meʻá ni, naʻe kei fatongia ʻaki ʻe Tinitale ʻa e ngāue faingataʻa ʻo e liliu leá. ʻI he taʻu 1524, naʻá ne folau ʻaki ha hingoa loi ki Siamane peá ne toitoi he taimi lahi telia naʻa puke pōpula ia. Naʻe malava ke pulusi ʻe Tinitale ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻa e Fuakava Foʻoú pea mo e Fuakava Mōtuʻá ki mui ange ai ʻi ha tokoni ʻa ha kaungāmeʻa moʻui mateaki. Naʻe fakahū taʻefakalao ʻa e ngaahi Tohi Tapu ko ʻení ki Pilitānia, ʻa ia naʻe fuʻu fie maʻu mo fakamahuʻingaʻi ʻe kinautolu ne malava ke maʻu iá. Ne faʻa vahevahe ʻe he kakaí ʻa e ʻū tohí ni ka ʻi he founga fakafufū. Naʻe hanga ʻe he kau maʻu mafaí ʻo tutu ʻa e tatau kotoa pē ne nau maʻú. Neongo iá, naʻe ʻikai ke lava ha taʻu ʻe tolu mei he mālōlō ʻa Tinitalé, kuo fakaʻā ʻe he ʻOtuá ʻa e Tuʻi ko Henelī VIII, pea ʻi hono pulusi ko ia ʻo e “Tohi Tapu Maʻongoʻongá,” ne kamata ai ke maʻu ʻa e folofolá ʻi he lea faka-Pilitāniá. Naʻe hoko e ngāue ʻa e Tintalé ko e fakavaʻe ia ki he meimei liliu faka-Pilitānia kotoa pē ʻo e Tohi Tapú kimui ange ai, ʻo aʻu ki he liliu ʻiloa ʻa Kingi Sēmisí.1

Naʻe ʻikai ko e ʻuluakí pe ko e fakaʻosí ʻa Viliami Tinitale ʻi ha kakai mei ha ngaahi fonua pe lea kehekehe ke feilaulau, ʻo aʻu pē ki he mole ʻenau moʻuí, kae malava ke ʻomi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá mei he fakapoʻulí. ʻOku totonu ke tau maʻu ha loto-hounga moʻoni kiate kinautolu kotoa. Mahalo ʻoku totonu ke toe lahi ange haʻatau houngaʻia kiate kinautolu naʻa nau fai tōnunga ʻi hono hiki mo tauhi e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi kuongá, ʻo faʻa aʻu pē ki hono fakahoko ha ngāue faingataʻa mo e feilaulau – ko Mōsese, ʻĪsaia, ʻĒpalahame, Sione, Paula, Nīfai, Molomona, Siosefa Sāmita, mo ha toe kakai tokolahi ange. Ko e hā ʻenau mahino ki he mahuʻinga ʻo e folofolá ʻa ia ʻoku totonu ke tau maʻu foki ʻe kitautolú? Ko e hā e meʻa ne mahino ki he kakai ne moʻui ʻi Pilitānia he senituli 16, ʻa kinautolu ne nau fakamoleki ha paʻanga lahi mo fili ki he faingataʻá ka nau maʻu ha tatau ʻo e Tohi Tapú, ʻa ia ʻoku totonu ke maʻu foki ʻe kitautolú?

ʻI he ofi ki he mālōlō ʻa e palōfita ko ʻAlamaá, naʻá ne tuku ʻa ʻene falala kakató ki hono foha ko Hilamaní, ke ne tauhi ʻa e ngaahi lekooti toputapu ʻo e kakaí. Naʻá ne fakamanatu kia Hilamani naʻe “tokoni lahi [e ngaahi folofolá] ki he manatu ʻa e kakaí ni; ʻio, ʻo fakamahino ki he tokolahi hono taʻetotonu ʻo ʻenau ngaahi angafaí; ʻo fakahā kiate kinautolu ʻa e ʻilo ki honau ʻOtuá ki hono fakamoʻui ʻo honau laumālié” (ʻAlamā 37:8). Naʻá Ne fekauʻi ʻa Hilamani ke tauhi ʻa e ngaahi lekōtí koeʻuhí ke malava ʻe he ʻOtuá ʻo “fakahā atu ʻa hono māfimafí ki he ngaahi toʻu tangata ʻamuí” (ʻAlamā 37:14).

ʻOku “fakahā atu [ʻe he ʻOtuá] ʻa hono māfimafí” he ngaahi folofolá, ke fakamoʻui mo hakeakiʻi ʻEne fānaú. Hangē ko e lea ʻa ʻAlamaá, ʻi Heʻene folofolá, ʻokú Ne tokoni lahi ki heʻetau manatú, fakatonutonu ʻa e meʻa ʻoku loi mo halá, peá Ne ʻomi kitautolu ki he fakatomalá mo e fiefia ʻia Sīsū Kalaisi, ko hotau Huhuʻí.

ʻOku Tokoni Lahi ʻa e Folofolá ki Heʻetau Manatú

ʻOku tokoni lahi ʻa e folofolá ki heʻetau manatú ʻi hono tokoniʻi ke tau manatua maʻu pē, ʻa e ʻEikí mo ʻetau fetuʻutaki mo Ia mo e Tamaí. ʻOku nau fakamanatu mai ʻa e ngaahi meʻa ne tau ʻiloʻi ʻi he moʻui ʻi he maama fakalaumālié. ʻOku nau toe tokoni lahi ki heʻetau manatú ʻi hono akoʻi kitautolu fekauʻaki mo ha ngaahi kuonga, kakai mo e ngaahi meʻa ne ʻikai ke tau malava ke aʻusia tonú. Naʻe ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe mamata ki he mavaeua ʻa e Tahi Kulokulá ʻo kolosi ai ʻa Mōsese ʻi he mōmoá ʻi he vahaʻa ʻo e ongo kauʻāvaí ki he tafaʻaki ʻe tahá. Naʻe ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe fanongo ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá, mamata ki hono fokotuʻu ʻo Lāsalosi mei he maté, mamata ki he mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní pea mo e funga kolosí, pea ne ʻikai ke tau fanongo fakataha mo Mele, ki he fakamoʻoni ʻa e ongo ʻāngeló ki he toetuʻu ʻa Sīsuú he ngeʻesi fonualotó. Naʻe ʻikai ke tau ʻalu taha taha atu mo ha fuʻu kakai tokolahi he fonua ko Mahú ʻi he fakaafe ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ke ala ki he ngaahi matakafo ʻo e faʻó pea fufulu Hono vaʻé ʻaki hotau loʻimatá. Naʻe ʻikai ke tau tūʻulutui mo Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Tapú ʻo mamata ki he Tamaí mo e ʻAlo. Ka neongo iá, ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni mo ha ngaahi meʻa ʻoku toe lahi ange koeʻuhí ko ʻetau maʻu ʻa e ngaahi folofolá ke tokoni lahi ki heʻetau manatú, ke akoʻi kiate kitautolu ʻa e meʻa ne ʻikai ke tau ʻiloʻí. Pea ʻi he hū ʻa e ngaahi meʻá ni ʻo ueʻi hotau ʻatamaí mo hotau lotó, ʻe kamata ke tupulaki ʻetau tuí ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá.

ʻOku toe fakalahi foki ʻe he folofolá ʻa ʻetau manatú ʻi hono fakamanatu mai e ngaahi meʻa ne tau ako mo e ngaahi toʻu tangata ki muʻá. Ko kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu pe ʻikai tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ne fakaʻau ke mole ʻenau tui kiate Iá mo ngalo ʻiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku nau ʻi heni aí. Te ke manatuʻi ʻa hono mahuʻinga ke ʻave ʻe he kakai ʻo Līhaí ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá mo kinautolu ʻi he taimi ne nau mavahe ai mei Selusalemá. Naʻe mātuʻaki mahuʻinga moʻoni ʻa e ngaahi folofolá ni ki heʻenau ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo e teu Huhuʻi ʻa Kalaisí. Ko e falukunga kakai kehe ne mavahe “mei Selusalema” hili pē taimi naʻe ʻikai maʻu ai ʻe Līhai ʻa e folofolá, pea ʻi he taimi naʻe maʻu ai kinautolu ʻe hono hakó hili ha taʻu ʻe 300 pe 400 mei aí, ʻoku hiki ʻi he lekōtí naʻe “fakaʻau ʻo kovi ʻa ʻenau leá … pea nau fakaʻikaiʻi ʻoku ʻi ai hanau Tupuʻanga” (ʻAmenai 1:15, 17).

ʻI he taimi ʻo Tinitalé, naʻe lahi ʻaupito ʻa e taʻeʻilo ki he folofolá uhí ko e ʻikai ke maʻu ʻe he kakaí ʻa e Tohi Tapú, ʻo tautautefito ʻi ha lea ʻe lava ʻo mahino kiate kinautolu. ʻI he ngaahi ʻahó ni ʻoku maʻu ngofua pē ʻa e Tohi Tapú pea mo ha ngaahi folofola kehe foki, ka ʻoku fakaʻau ke toe lahi ange ʻa e kakai ʻoku taʻeʻilo folofolá ko e ʻikai ke nau lau e ngaahi tohí. ʻI heʻene peheé kuo ngalo ʻiate kinautolu e ngaahi ʻilo ʻa ʻenau ngaahi kuí.

Ko e Ngaahi Folofolá ʻa e Makatuʻunga ke ʻilo ai ʻa e Moʻoní mei he Loí

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e folofolá ke fakatonutonu ʻa e fakakaukau halá, ngaahi tukufakaholo halá, pea mo e angahalá mo hono ngaahi ikuʻanga fakaʻauhá. Ko ha mātuʻa manavaʻofa Ia pea te Ne fakahaofi kitautolu mei he mamahí mo e loto-mamahí, pea tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi tatau ke tau aʻusia hotau tufakanga faka-ʻotuá. Hangē ko ʻení, ʻoku hanga ʻe he ngaahi folofolá, ʻo ʻai ke ngali taʻe falalaʻanga e ʻilo fakafilōsofia motuʻa ʻaupito kuo toe manakoa ʻi he ngaahi ʻahó ni—ko e ʻilo fakafilōsofia ʻa Kolihola fekauʻaki mo e ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi tuʻunga moʻui angamaʻá, he “ ʻoku tuʻumālie ʻa e tangata takitaha ʻo fakatatau ki hono ʻatamaí, pea ʻoku ikuna ʻe he tangata takitaha ʻo fakatatau ki hono iví; pea ʻilonga ha meʻa ʻoku fai ʻe ha tangata ʻoku ʻikai ko e hia ia” pea “ka mate ʻa e tangatá, ko hono ngataʻangá pē ia” (ʻAlamā 30:17–18). Ko ʻAlamā ʻena naʻá ne fakatonutonu ʻa Koliholá, naʻe ʻikai ke ne tuku hono foha ko Kolianitoní ke tālaʻa ki he moʻoni mo e kakano ʻo ha tuʻutuʻuni faka-ʻotua ki he moʻui tāú. Naʻe halaia ʻa Kolianitoni ki he angahala fakaeangamaʻá, pea naʻe lea ʻa ʻene tamaí ki ai ʻi he ʻofa mo e mahinongofua: “ ʻIkai ʻokú ke ʻilo, ʻe hoku foha, ko e meʻa fakalielia ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; ʻio, ʻo fakalielia ange ʻi he ngaahi angahala kotoa pē tuku kehe pē ʻa e lilingi ʻo e toto taʻehalaiá, pe ko e fakaʻikaiʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?” (ʻAlamā 39:5).

ʻOku ʻi ai ha tokolahi ʻoku nau tafoki kakato mei he fakakaukau ʻa e kakaí he senituli nai ʻe taha kuohilí, ʻo nau fakakikihi mo ʻAlamā fekauʻaki mo e mamafa ʻo e moʻui fakalusá. ʻE pehē ʻe he niʻihi ʻoku feliliuaki e meʻa kotoa, pe te nau pehē ʻoku anga-faingofua ʻa e ʻofa ʻ a e ʻOtuá. ʻOku nau pehē, kapau ʻoku ʻi ai ha ʻOtua, ʻoku Ne fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala mo e kovi kotoa koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú—ʻoku ʻikai ke fie maʻu ʻa e fakatomalá. Pe ko hono lahi tahá, ʻe feʻunga pē ha kiʻi vete hia. Kuo nau fakaʻuta ki ha Sīsū ʻokú Ne fie maʻu ke ngaue ʻa e kakaí ki he fakamaau totonu ʻi he anga ʻo e nofó, kā ʻikai ke Ne fakakounaʻi kinautolu ʻi heʻenau moʻui pe ʻulungāanga fakatāutahá.2 Ka ʻoku ʻikai tuku kitautolu ʻe ha ʻOtua ʻofa ke hoko mai ha ngaahi meʻa fakamamahi ke tau ako ai “kuo teʻeki ai hoko ʻa e fai angahalá ko e fiefia” (ʻAlamā 41:10; vakai foki, Hilamani 13:38). ʻOku hoko ʻEne ngaahi fekaú ko e leʻo ʻo e ngaahi meʻa moʻoni pea mo hotau maluʻanga mei he mamahi ʻoku fakatupu pē ʻe kitá. ʻOku mātuʻaki fakamahino mai ʻe he ngaahi folofolá ko e fiefia moʻoní ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi hono fakaʻikaiʻi ʻo e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá, pe ʻi he feinga ke kalo mei he ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá, ka ʻoku maʻu ia ʻi he fakatomala mo e fakamolemole ʻi he fakalelei ʻaloʻofa ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá (vakai, ʻAlamā 42).

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mo ha ngaahi tefitoʻi ʻulungāanga lelei ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻi hono tauhi ʻo e anga ʻetau nofó, kau ai e angatonú, fai fatongiá, taʻesiokitá, anganofó, mo e ʻofá. ʻOku tau maʻu ʻi he folofolá ha ngaahi fakatātā mahino ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú pea tatau pē mo e ngaahi meʻa fakamamahi ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku liʻaki ai ʻe ha kakai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakatāutaha pe fakapuleʻanga. Ko hono taʻetokangaʻi pe siʻaki ʻo e ngaahi moʻoni fakafolofolá, ʻoku fakaʻau ke ʻauha ʻa e tefitoʻi ʻulungāanga mahuʻinga ʻo e sosaietí pea muimui mai ai ʻa e fakaʻauhá. ʻE ʻalu pē taimí mo e ʻikai ke toe ha meʻa ke tokoniʻi ʻa e ngaahi kautaha ʻoku nau fakatolonga ʻa e sosaietí.

ʻOku ʻOmi Kitautolu ʻe he Folofolá kia Kalaisi, Ko Hotau Huhuʻí

ʻI he ikuʻangá, ko e taumuʻa mahuʻinga taha ʻo e folofola kotoa pē ko hono fakafonuʻaki hotau laumālié ʻa e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí—tui ʻokú Na moʻui; tui ki he palani ʻo ʻetau Tamaí ki heʻetau moʻui taʻe-faʻamaté mo e moʻui taʻengatá; tui ki he Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku lava ai ke fakahoko ʻa e palani ko ʻeni ʻo e fiefiá; tui ki hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea mo e tui ke ʻiloʻi “ko e ʻOtua moʻoni pē tahá, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá [Ne] fekaú” (Sione 17:3).

Naʻe pehē ʻe ʻAlamā, ʻoku hangē e folofola ʻa e ʻOtuá ko ha tengaʻi ʻakau ne fakatō ʻi hotau lotó pea fakatupu ai ʻa e tuí ʻi he taimi ʻoku kamata ai ke tupu ʻiate kitautolú (ʻAlamā 32:27–43; vakai foki, Loma 10:13–17). He ʻikai ke maʻu ʻa e tuí mei hono ako ʻo ha ngaahi tohi motuʻa ʻaupito ʻi ha ʻuhinga fakapoto. He ʻikai maʻu ia mei ha ngaahi fekumi pe ʻilo fakasioloki foʻou. He ʻikai maʻu mei ha ngaahi fakatotolo fakasaienisi. He ʻikai pē maʻu ia mei haʻate mamata tonu ʻi ha ngaahi mana. ʻE malava ke hoko e ngaahi meʻá ni ko ha fakamoʻoni ki he tuí, pe hoko ʻi ha taimi ʻe niʻihi ke fakafepakiʻi ia, ka ʻoku ʻikai ke nau fakatupu ʻa e tuí. ʻOku maʻu ʻa e tuí ʻi he hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamoʻoniʻi ia ʻi hotau ngaahi lotó, Laumālie ki he laumālie, ʻi he taimi ʻoku tau fanongo pe lau ai e folofola ʻa e ʻOtuá. Pea ʻoku tupulaki ʻa e tuí ʻi he hokohoko ʻo ʻetau keinanga ʻi he folofolá.

ʻOku hanga ʻe he ngaahi fakamatala fakafolofola ki he tui ʻa ha niʻihi kehe ʻo tokoniʻi kitautolu ke toe mālohi ange ʻetau tuí. ʻOku foki ʻetau manatú ki hono fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻa e tamaioʻeiki ʻa ha ʻeiki tau taʻe te Ne mamata ki ai kae makatuʻunga pē ʻi he tui naʻá ne maʻú (vakai, Mātiu 8:5–13), pe ki hono fakamoʻui ʻo e taʻahine ʻa e fefine Senitailé koeʻuhí ko e loto māʻulalo ʻa e faʻeé ni ke maʻu meʻatokoni, ʻi he lau ʻa e talanoá, mei he momoʻi meʻakai naʻe ngangana mei he keinangaʻanga ʻa hono ʻEiki (vakai, Mātiu 15:22–28; Maʻake 7:25–30). ʻOku tau fanongo ki he tangi mamahi ʻa Siopé, “Neongo ʻene tamateʻi aú, te u falala pē kiate ia” (Siope 13:15), peá ne fakahā ʻi he loʻimataʻia, “He ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa hoku Huhuʻí, pea ʻe tuʻu ia ʻi māmani ʻi he ʻaho fakamuí; … [pea] “te u mamata ʻi hoku kakanó ki he ʻOtuá” (Siope 19:25). ʻOku tau fanongo mo maʻu ha lototoʻa mei he loto-vilitaki ʻa ha palōfita kei talavou, ne fehiʻanekinaʻi mo fakatangaʻi ʻe he kakai lalahí: “He kuó u mamata ki ha meʻa-hā-mai; naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia, pea ʻe ʻikai foki te u toʻa ke fai pehē” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:25).

Koeʻuhí ko ʻenau fakamatalaʻi ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí, ʻoku ʻalu fakataha ai ʻa e ngaahi folofolá mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ia ko hono fatongiá ke fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAlo (vakai, 3 Nīfai 11:32). ʻI heʻene peheé, ʻoku tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau lau ʻa e folofolá. Ko hono moʻoní, ʻoku maʻu ʻa e folofolá ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 2 Pita 1:21; T&F 20:26–27; 68:4), pea ko e Laumālie pē ko iá ʻokú Ne fakamoʻoni ki he moʻoni ʻa e folofolá kiate koe mo aú. Ako fakaʻāuliliki mo fakamātoato e folofolá. Fakalaulauloto mo lotu ki ai. ʻOku hoko ʻa e ngaahi folofolá ko e fakahā pea te nau ʻomi ha toe ngaahi fakahā.

Fakalaulauloto ki hotau tāpuaki mahuʻinga ʻoku ala maʻu ʻi heʻetau maʻu ʻa e Tohi Tapú mo e toe ngaahi peesi folofola makehe ʻe 900, ʻo kau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. Toe fakakaukau angé, makehe mei aí, ʻa e ngaahi lea naʻe fakahoko ʻe he kau palofitá ʻi hono ueʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi ʻātakai ʻo hangē ko ʻení, ʻa ia ʻoku ui ai ia ʻe he ʻEikí ko e folofola (vakai, T&F 68:2–4), ʻoku meimei ke ʻomi hokohoko kiate kitautolu ʻi he televīsoné, letioó, ʻInitanetí, satelaité, CD, DVD pea mo e tohí foki. ʻOku ou pehē ʻoku teʻeki ke ʻi he hisitōliá ha kakai kuo tāpuekina ʻaki ha ngaahi folofola lahi ʻaupito. Pea ʻikai ngata aí, ka ʻoku malava ke maʻu ʻe he tangata, fefine, mo e fānau kotoa pē ha tatau fakatāutaha ʻo e ngaahi tohi toputapú ni ʻi heʻenau lea fakafonuá. Naʻe mei ngali fakaofo moʻoni ʻa e meʻá ni ki he kakai ʻi he taimi ʻo Viliami Tinitalé pea mo e kau māʻoniʻoni ʻi he ngaahi kuonga fakakōsipeli ki muʻá! ʻOku hanga ʻe he tāpuaki ko ʻení ʻo fakahā mai ʻa e naʻinaʻi ʻa e ʻEikí ki hono mahuʻinga ʻo ʻetau toutou fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi folofolá ʻo lahi ange ʻi ha toe kuonga he kuohilí. ʻOfa ke tau keinanga hokohoko ʻi he folofola ʻa Kalaisí ʻa ia te ne tala mai ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku totonu ke tau faí (vakai, 2 Nīfai 32:3). Kuó u ako mo fakalaulauloto ki he ngaahi folofolá, pea ʻi he faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení, ʻoku ou fakamoʻoni ki he Tamaí pea mo e ʻAló ʻo hange ko hono fakahā mai kinaua ʻi he ngaahi folofola toputapú, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Naʻe fai ha fetuʻutaki ki he ngahai feituʻu ko ʻení ke maʻu ai ha fakamatala fekauʻaki mo William Tyndale: David Daniell, The Bible in English (2003), 140–57; Lenet Hadley Read, How We Got the Bible (1985), 67–74; S. Michael Wilcox, Fire in the Bones: William Tyndale—Martyr, Father of the English Bible (2004); John Foxe, The New Foxe’s Book of Martyrs (1997), 121–33; “William Tyndale,” http://en.wikipedia.org/ wiki/William_Tyndale; accessed February 28, 2010; Bible Dictionary, “Bible, English.”

  2. Vakai ki hono ʻinitaviu ʻo Richard Neitzel Holzapfel, in Michael De Groote, “Questioning the Alternative Jesus,” Deseret News, Nov. 26, 2009, M5.