2010
Ko e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
Mē 2010


Ko e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻOku ʻikai maʻu ʻe he lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ivi ʻoku totonu ke ne maʻú pea he ʻikai maʻu ia kae ʻoua kuo fakamaʻunga fefeka e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi fāmilí.

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

ʻOku ou lea ki he ngaahi fāmilí tautautefito ki he ngaahi tamaí.

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí ne mau kamata e polokalama fakafekauʻakí ʻi he fakahinohino ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī. ‘I he taimi ko iá, ne pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ ʻI he ʻaho ní, ʻoku tau nofo ʻo vakai atu pe te tau lava ʻo fakafepakiʻi ʻa e angahalá, pea mo e tēvoló ʻa ia ʻoku tau lava pē ke mamata ki ai ʻaki hotau matá… . Ko e feinga tau ʻoku tau fakahokó ke fakahaofi e ngaahi laumālie ʻo e tangatá ka ʻoku ʻikai ko e feinga tau ia ʻa kitautolu. Kuo [ʻomai ia ʻi he] tokoni mo e fakahā mei he ʻEikí.”1

Lolotonga e ngaahi taʻu fakafekauʻaki ko iá, ne liliu fakalūkufua e founga ngāue ʻa e Siasí. Ne toe liliu e nāunau fakalēsoní kotoa. Ne toe fakaleleiʻi e ngaahi taumuʻa mo e ngaahi vā fengāueʻaki ʻo e ngaahi houalotú. Ko e foʻi lea mahuʻinga taha lolotonga e ngaahi taʻu ko ia ʻo e polokalama fakafekauʻakí mo e toe fakaleleiʻí ko e lakanga fakataulaʻeikí.

Ne lea foki ʻa Palesiteni Monisoni ʻo kau kia Kitione, ko e moʻungaʻi tangata ʻo e Fuakava Motuʻá. Ne fili ʻa Kitione ke ne taki e kongakau mālohi ʻe lauafe ʻa ʻIsilelí. Ka naʻá ne fili pē ʻa e toko 300 meiate kinautolu kotoa.

Ne ʻi ai ha founga mālie hono fili ʻe Kitione ʻene kongakaú. ʻI he taimi ne inu ai e kau tangatá mei he vaí, ne foʻohifo e tokolahi ke inu. Ko kinautolu ia naʻá ne fakalaka aí. Ne ʻi ai ha tokosiʻi ne nau ohuʻi hake e vaí honau nimá ʻo inu, mo kilokilo holo. Ko kinautolu ia naʻe filí.2

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻo e “ngaahi tau [mo e] ngaahi ongoongo ʻo e ngaahi tau, mo e ngaahi mofuike ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe.”3 Hangē ko ia ne kikiteʻí, “pea [ʻoku] moveuveu ʻa e māmaní kotoa,”4 pea “ ʻoku ʻalu holo ʻa Sētane ʻi he fonuá.”5 ‘Okú ne fekumi ke fakaʻauha ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku lelei mo māʻoniʻoní.6 Ko Lusifā ia naʻe kapusi mei he ʻao ʻo e ʻOtuá.7 Ko hono fehangahangaí, ʻoku tau maʻu ha ngaahi ongo ʻoku lelei ki he meʻa ʻoku hanganaki mai mei muʻá.

Ne ikuna e kau tau tokosiʻi ʻa Kitioné koeʻuhí, hangē ko ia ʻoku hā he lekōtí, “Naʻa nau tuʻu ʻa e tangata takitaha ʻi hono potu.”8

Naʻe kamata ʻa e “kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuonga”9 ko ʻení ʻi he hā ʻa e Tamaí mo e ʻAló ki he tamasiʻi ko Siosefa Sāmitá.10 Hoko ki aí, ne fakahā ʻe he ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa ʻa e feituʻu naʻe tanu ai ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná.11 Ne foaki ange kia Siosefa ʻa e mālohi ke liliu kinautolú.12

Lolotonga hono liliú, ne lau ai ʻe Siosefa mo ʻŌliva Kautele ʻo kau ki he papitaisó. Naʻá na lotua ke ʻiloʻi e meʻa ke faí.13 Ne hā kiate kinaua ha talafekau mei langi, ko Sione Papitaiso. Naʻá ne foaki ange kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné “ ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá.”14

Ne hoko leva e hā mai ʻa Pita, Semisi, mo Sione, ko e kau ʻAposetolo naʻe ofi taha ki he ʻEikí ʻi Heʻene ngāué, ʻo foaki ange kia Siosefa mo ʻŌliva ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé,15 pe “ko e Lakanga Fakataulaʻeiki Toputapú, ʻi he Lakanga ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”16 ʻOku fakahinohino mai ʻe he folofolá naʻe pau ke fakatauhingoa e lakanga fakataulaʻeikí, kia Melekisēteki, ko e taulaʻeiki lahi maʻongoʻonga ia naʻe totongi ki ai ʻe ʻĒpalahame ʻene ngaahi vahehongofulú.17

Ne hoko ʻeni ko honau mafai. Ne nau lava ke maʻu e ngaahi mafai kotoa ʻo hēvaní ʻi he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ne fekauʻi kinautolu ke ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻangá kotoa.18

Kuo teʻeki ai pē ke faingofua hono moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ne ʻikai faingofua ʻi Heʻene kei moʻuí, pea naʻe ʻikai faingofua ia ʻi he ngaahi ʻaho ne kamata ai ʻa e Siasí. Ne moʻulaloa e Kāingalotu he kamataʻangá ki ha mamahi mo ha fakatanga lahi.

Ko e taʻu ʻeni ʻe 180 tupu talu mei hono toe fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku fakafuofua ʻa e tokolahi ʻo e kāingalotú he taimi ní ki he toko 14 miliona nai. Neongo ia, ko e kiʻi konga siʻi pē ia ʻi hono fakafehoanaki ki he kakai ʻe lau piliona he māmaní. Ka ʻoku tau ʻiloʻi pe ko hai kitautolu, pea ʻoku tau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiló, pea te tau ʻalu atu ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

ʻOku fakamahino ʻe he Tohi ʻa Molomoná he ʻikai ke tau pule ʻaki e tokolahí. Ka ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.19

Ne tohi ʻe he Palōfita ko Nīfaí ʻo pehē: “Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ku mamata ki he siasi ʻo e Lāmi ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tokosiʻi … ; ka neongo iá, naʻá ku vakai naʻe ʻi he funga kotoa ʻo māmaní ʻa e siasi ʻo e Lamí, ʻa ia ko e kau māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻa nau ʻi he funga ʻo e māmaní foki; pea naʻe siʻi ʻa ʻenau pulé ʻi he funga ʻo e māmaní.”20

Ne pehē ʻe Palesiteni Siosefa Filiting Sāmita: “Neongo ʻoku pehē … ʻoku tau tokosiʻi ʻi hono fakafehoanaki mo e … māmaní, mahalo pē ʻe fakafehoanaki kitautolu ki he lēvani ko ia ne lea ki ai e Fakamoʻuí, ʻa ia ʻe fāifai peá ne [hiki hake] ʻa e māmaní kotoa.”21

Te tau lava, pea ʻi hono taimi totonu pē, te tau lava ʻo tākiekina e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻE ʻiloa ai ko hai kitautolu pea mo e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí. Mahalo ʻe ngali taʻeʻamanekina; ʻoku fakangalongataʻa ʻene faingataʻá; ka ʻoku ʻikai ngata pē heʻene malavá ka kuo pau ke tau ikunaʻi ʻa e feingatau mo Sētané.

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ne u lea ai ʻi ha kaveinga “Ko e Meʻa ʻOku Totonu ke ʻIlo ʻe he Kaumātuʻa Kotoa Pē: Ko ha Tohi ʻi he Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo Hono Puleʻi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí.” Kimui ange aí, ʻi he taimi ne ʻai ai ke pākí, ne u liliu e hingoá: “Ko e Meʻa ʻOku Totonu ke ʻIlo ʻe he Kaumātuʻa—mo e Fefine Kotoa Pē.”22

Ne u fakakau e kakai fefiné he ʻoku mahuʻinga ke mahino ki he tokotaha kotoa pē ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu mei he kakai tangatá. He ʻikai lava ke tau fakalakalaka kapau he ʻikai ke tau fakakau e tokanga ʻa e ngaahi faʻeé, ngaahi ʻofefiné mo e tuofāfiné, ʻa ia ʻoku ʻi ai honau ivi tākiekina ki honau ngaahi husepānití, tamaí, fohá, mo e ngaahi tokouá. ʻE mole ʻa e mālohi lahi mei he lakanga fakataulaʻeikí kapau he ʻikai fakakau e kakai fefiné.

Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí ko e mafai mo e mālohi ia naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki he tangatá ʻi he māmaní ke ngāue Maʻana.23 ʻI he taimi ʻoku ngāue totonu ʻaki ai e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku fai ai ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e meʻa naʻá Ne mei fai kapau naʻá Ne ʻi heni.

Kuo tau fai lelei ʻi hono tufaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo tau fokotuʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he meimei feituʻu kotoa pē. ʻOku tau maʻu ha ngaahi kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e kau taulaʻeiki lahí ʻi māmani. Ka kuo fuʻu vave hono tufaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo meimei vave ange ia ʻi hono tufaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻikai maʻu ʻe he lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ivi ʻoku totonu ke ne maʻú pea he ʻikai maʻu ia kae ʻoua kuo fakamaʻunga fefeka e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi fāmilí.

Ne pehē ʻe Palesiteni Hāloti B Lī: “ʻOku hā mahino kiate au ʻoku ʻikai ha fili ʻa e Siasí—pea he ʻikai pē—ka ke fai ha meʻa lahi ange ke tokoniʻi ʻa e fāmilí ʻi hono fakahoko hono misiona fakalangí, ʻo ʻikai koeʻuhí ko e fokotuʻutuʻu fakalangi, ka koeʻuhí foki ko e tokoni mahuʻinga taha ia te tau lava ʻo fai ki hotau toʻu tupú—ke tokoniʻi kinautolu ke fakalakalaka ʻa e anga ʻo e moʻuí ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Hangē pē ko e mahuʻinga ʻo ʻetau ngaahi polokalama lahi mo e ngaahi ngāue ʻa e ngaahi houalotú, ʻoku ʻikai totonu ke nau fetongi ʻa e ʻapí; ʻoku totonu ke nau poupouʻi ʻa e ʻapí.”24

Naʻe fai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa e lea ko ʻení ʻo kau ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ʻapí: “ ʻOku ʻa e tamaí ʻa e mafai ke tokangaʻi e ʻapí, pea ʻi he ngaahi meʻa fakaʻapi mo fakafāmilí kotoa ʻoku ʻikai ha toe mafai ʻe hiliō ai. Ke fakatātaaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, mahalo ʻe feʻunga pē mo ha kiʻi meʻa ne hoko. ʻOku faʻa hoko he taimi ʻe niʻihi hono uiuiʻi ha kaumātuʻa ke faingāue ki ha kau mēmipa ʻo ha fāmili. Mahalo pē ʻe kau he kaumātuʻa ko ʻení ha kau palesiteni fakasiteiki, kau ʻaposetolo, pea naʻa mo e kau palesitenisī ʻuluaki ʻo e Siasí. ʻI he meʻá ni, ʻoku ʻikai totonu ke holomui e tamaí ia ʻo ne ʻamanaki ʻe tataki ʻe he kaumātuʻá ni ʻa hono fakahoko ʻo e ouau mahuʻinga ko ʻení. ʻOku ʻi ai ʻa e tamaí. ʻOku ʻi ai ʻene totonu pea ko hono fatongiá ke pule. ʻOku totonu ke ne fili ʻa e tokotaha ke ne tākai ʻa e loló, mo e tokotaha ke ne fai hono tāpuakiʻí, pea ʻoku totonu ke ʻoua te ne ongoʻi koeʻuhí ʻoku ʻi ai e kau maʻu mafai pule ʻi he Siasí, ʻokú ne tukuange ai ʻene totonu ke ne tataki ʻa hono fakahoko e tāpuaki ko ia ʻo e ongoongoleleí ʻi hono ʻapí. (Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e tamaí, ʻoku totonu ke kole ʻe he faʻeé ki he maʻu mafai pule ʻoku ʻi aí, ke ne tokangaʻi.) ʻOku pule ʻa e tamaí ʻi he tēpile kaí, ʻi he lotú, mo fai ʻa e ngaahi fakahinohino fakalūkufua ʻo fekauʻaki mo hono fāmilí ʻo tatau ai pē pe ko hai ʻoku ʻi aí.”25

Lolotonga e tau ʻi Vietinemí, ne mau fakahoko ha ngaahi fakataha makehe maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí ne ui ki he ngāue fakakautaú. Hili ha fakataha pehē ʻi Sikākou, ne u tuʻu he tafaʻaki ʻo Palesiteni Hāloti B. Lī, feʻunga ia mo hono talaange ʻe ha talavou Siasi kia Palesiteni Lī ʻoku lolotonga mālōlō mai ke ʻaʻahi ki honau ʻapí ki muʻa pea ʻalu ki Vietinemí. Naʻá ne kole kia Palesiteni Lī ke ne tāpuakiʻi ia.

Ne u ʻohovale ʻi he pehē ange ʻa Palesiteni Lī, “ ʻOku totonu ke foaki atu ʻe hoʻo tamaí ʻa e tāpuakí.”

Ne loto mamahi e tamasiʻí peá ne pehē ange, “ ʻOku ʻikai poto ʻeku tamaí he foaki ha tāpuakí.”

Ne tali ange ʻe Palesiteni Lī, “Tamasiʻi, foki ki ʻapi pea talaange ki hoʻo tamaí ʻoku ʻamanaki ke ke ʻalu he taú pea ʻokú ke fie maʻu ha tāpuaki fakaetamai meiate ia. Kapau ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi e foungá, talaange te ke tangutu ʻi ha sea. ʻE lava ke ne tuʻu mei ho tuʻá pea hilifaki hono ongo nimá ki ho ʻulú pea lea ʻaki ha meʻa pē ʻe haʻu ki heʻene fakakaukaú.”

Ne ʻalu loto mamahi e talavou sōtiá ni.

Hili mei ai ha taʻu ʻe ua ne u toe feʻiloaki mo ia. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi pe ko e fē e feituʻú. Naʻá ne fakamanatu mai kiate au e meʻa ne hokó peá ne pehē mai, “Ne u fai ʻa e meʻa ne talamai ke u faí. Ne u fakamatala ange ki heʻeku tamaí te u tangutu ʻi ha sea pea ʻoku totonu ke hilifaki hono ongo nimá ʻi hoku ʻulú. Ne fakafonu kimaua fakatouʻosi ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ne hoko ia ko ha mālohi mo ha maluʻi ʻi he ngaahi māhina fakatuʻutāmaki ko ia ʻo e taú.”

Ne u ʻi ha kolo mamaʻo ʻi ha taimi ʻe taha. Hili e konifelenisí, ne mau fakanofo mo vaheʻi e kau takí. ʻI heʻene ʻosí, ne fehuʻi mai ʻe he palesiteni fakasiteikí, “ ʻE sai pē nai ke tau fakanofo ha talavou ke hoko ko ha kaumātuʻa he ʻoku teu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau?” Ne mahino pē ko e talí ko e ʻio.

ʻI he haʻu ko ia ʻa e talavoú, naʻá ne fakaʻilonga atu ki ha kau tangata ʻe toko tolu ke nau muimui mai ʻo kau ʻi hono fakanofó.

Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he sea ʻotu muí ha taha ne mata tatau tofu pē mo e tamasiʻí ni, ko ia ne u fehuʻi ange, “Ko hoʻo tamaí ē?”

Ne pehē mai e talavoú, “ ʻIo.”

Naʻá ku pehē ange, “ ʻE fakanofo koe ʻe hoʻo tamaí.”

Naʻá ne lāunga mai, “Ka kuó u ʻosi kole ʻe au ki ha tangata kehe ke ne fakanofo au.”

Ne u pehē ange leva, “Tamasiʻi, ʻe fakanofo koe ʻe hoʻo tamaí pea ʻe ʻi ai e ʻaho te ke fakamālō ai ki he ʻEikí koeʻuhí ko e ʻahó ni.”

Ne tuʻu mai leva e tamaí.

Meʻa mālie pē naʻá ne ʻosi hoko ko ha kaumātuʻa. Kapau naʻe ʻikai, ne mei fakanofo kaumātuʻa ai pē! ʻOku ui ia ʻi he malaʻe fakakautaú, ko e fakanofo lakanga ʻi he malaʻetaú [battlefield commission]. ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku faʻa fakahoko ai ʻeni ʻi he Siasí.

Ne ʻikai ʻilo ʻe he tamaí ʻa e founga ke fakanofo ʻaki hono fohá. Ne u puke mai ia peá u fakahinohinoʻi ia lolotonga e ouaú. ʻI heʻene ʻosí, ne hoko e talavoú ko ha kaumātuʻa. Pea hoko leva ha meʻa fakafiefia. Naʻá na fakatou liliu, ʻo fefāʻofuaʻaki ʻa e tamaí mo e fohá. Ne mahino ne teʻeki hoko ʻeni.

Naʻe tangi pē ʻa e tamaí mo ne pehē mai, “Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakanofo hoku ngaahi foha ko eé.”

Fakakaukau angé pe ko e hā ne mei lavaʻí, kapau naʻe fakanofo ia ʻe ha taha kehe, naʻa mo ha ʻaposetolo.

Lolotonga ko ia ʻoku ʻi he funga ʻo e māmaní e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku mau ui ai ki he kaumātuʻa mo e taulaʻeiki lahi kotoa pē, ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa ke mou tuʻu ʻo hangē ko e kau tau tokosiʻi kae mālohi fau ʻe toko 300 ʻa Kitioné, ʻi hono feituʻu pē ʻoʻona. Kuo pau ʻeni ke tau fakaake hake ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtua Māfimafí ʻi he kaumātuʻá, taulaʻeiki lahi, kōlomu mo e kulupu kotoa pē pea ʻi he tamai ʻo e ʻapi kotoa pē.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “ ʻe ō mai ʻa e ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní ʻo holoki hifo ʻa e kau māfimafí mo e kau mālohí.”26

Naʻe toe fakamatala foki ʻa e Palōfita ko Nīfaí ʻo kau ki he, “mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tō ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí, pea ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní,” peá ne pehē “naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.”27

ʻOku tau fie maʻu ʻa e taha kotoa. ʻA e helaʻia pe ongosiá pe fakapikopikó, pea aʻu pē kiate kinautolu ʻoku nau haʻisia koeʻuhí ko e ongoʻi halaiá, kuo pau ke toe fakafoki mai kinautolu ʻo fakafou ʻi he fakatomalá mo e fakamolemolé. ʻOku tokolahi fau hotau ngaahi tokoua ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻoku nau moʻui ʻi ha tuʻunga ʻoku ʻikai feʻunga mo honau ngaahi faingamālié pea mo e meʻa ʻoku ʻamanaki mai ki ai ʻa e ʻEikí.

Kuo pau ke tau laka atu ʻi he loto falala ki he ivi fakalangi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ha maʻuʻanga ivi mo ha fakalotolahi ke ʻilo ko hai koā kitautolu mo ia ʻoku tau maʻú mo e meʻa kuo pau ke tau fai ʻi he ngāue ʻa e ʻOtua Māfimafí.

Kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou haʻisia, ʻo ka mou ka fai ʻa e meʻa ʻoku ou lea ʻakí; ka ʻo ka ʻikai te mou fai ʻa ia ʻoku ou lea ʻakí, ʻoku ʻikai hamou talaʻofa.”28

ʻOku totonu ke tokangaʻi e ngaahi ʻapi ʻoku ʻikai ha lakanga fakataulaʻeiki aí, ʻe he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he founga ko ʻení, he ʻikai ha fāmili ʻe taʻe faitāpuekina ʻi he Siasí.

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ne ʻi ai ha fāmili ne nau fakataha mai ki he tafaʻaki mohenga ʻo ha fefine Tenimaʻake toulekeleka. Ne ʻi ai ʻa ʻene tama tangata talangataʻá. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻá ne nofo pē ʻi ʻapi.

Naʻá ne tangi mo kole ange, “Siʻeku faʻē, kuo pau ke ke moʻui. Siʻeku faʻē, ʻoua naʻá ke mate.” Naʻá ne pehē ange, “Siʻeku faʻē, ʻoua naʻá ke ʻalu. He ʻikai ke u tukuange koe.”

Ne sio hake ʻa e siʻi faʻē ko ʻení ki heʻene tamá peá ne lea ange ʻi heʻene tō faka-Tenimaʻaké, “Ka ko e fē ho mālohí?”—Ko e fē ho mālohí?

Naʻe pehē ʻe Paula,

“Pea kuo [tau] fokotuʻu ki he tuʻungá ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono [fungani] makatulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē;

“ ʻA ia ʻoku fehokotaki lelei ai ʻa e falé kotoa, pea tupu ia ko e fale māʻoniʻoni ki he ʻEikí:

“ ʻA ia kuo langa fakataha ai foki ʻa kimoutolu, ko e nofoʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he Laumālié.”29

ʻOku ʻikai ha toe tālaʻa ʻe ikuna e ngāue ʻa e ʻEikí. Kuo pau ke tau fakatahatahaʻi kotoa ʻetau ngāué pea tau ngāue fakataha.

ʻOku ʻiate kitautolu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Hili e meʻa kotoa kuo tau fakafekauʻaki mo fokotuʻutuʻú, ko hotau fatongiá leva ke fakaake mai e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasí. ʻOku maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻi he fakanofo; ʻoku maʻu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻi he faivelenga mo e moʻui talangofua ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá. ʻOku fakalahi ia ʻi hono ngāue ʻaki pea fakaʻaongaʻi e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he angatonu.

ʻE ngaahi tamai, ʻoku ou fakamanatu atu ʻa e natula toputapu homou uiuiʻí. ʻOku mou maʻu fakahangatonu e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he ʻEikí ke maluʻi homou ʻapí. ʻE ʻi ai e taimi ko e maluʻanga pē ʻe tuʻu ʻi he vahaʻa homou fāmilí mo e filí ko e mālohi ko iá. Te ke maʻu ha fakahinohino mei he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ʻikai ke hanga maʻu pē ʻe he filí ia ʻo fakahohaʻasi ʻetau ngaahi fakatahaʻanga faka-siasí—mahalo ko e taimi pē ʻe niʻihi. Ka ko hono fakakātoá, ʻoku tau tauʻatāina ke fakataha ʻo ka taú ka loto ki ai ʻo ʻikai ha fakahohaʻa. Ka ʻokú ne hanga mo hono kau muimuí ʻo ʻohofi taʻetuku ʻa e ʻapí mo e fāmilí.

Ko e tumutumu ʻo e ngaahi ʻekitivitī kotoa pē ʻi he Siasí ke fiefia ha tangata mo ha fefine mo ʻena fānaú ʻi ʻapi, pea maluʻi kinautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fono ʻo e ongoongoleleí, pea silaʻi malu kinautolu ʻi he ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeiki taʻengatá.

Ko e fonó, tefitoʻi moʻoní mo e mālohi kotoa pē, ʻa e tuí, ouau mo e fakanofó, fuakavá, malangá, sākalamēniti, faleʻí, fakatonutonú, silá, uiuiʻi, tukuange mo e ngāue tokoni kotoa pē—ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku ʻi ai honau taumuʻa fisifisimuʻa ke fakahaohaoaʻi ʻa e fakafoʻituituí mo e fāmilí, he naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”30

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻomi e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Siasí ke maluʻi mo tataki kitautolu. Pea ʻi heʻetau maʻu iá, ʻoku ʻikai ke tau manavasiʻi ai ki he kahaʻú. Ko e manavasiʻí ko e lea fehangahangai ia ʻo e tuí. ʻOku tau laka atu ʻi he loto fakapapau ʻe maluʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, tautautefito ki he fāmilí. Ko ʻeku fakamoʻoni ia ʻo kau kiate Iá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Thomas S. Monson; “Correlation Brings Blessings,” Relief Society Magazine, Apr. 1967, 247.

  2. Vakai, Fakamaau 7:4–8.

  3. Molomona 8:30; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:26; LSS—Mātiu 1:23, 28.

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 45:26; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:91.

  5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:14.

  6. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:22–23.

  7. Vakai, Fakahā 12:7–9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:36–37; 76:25–26.

  8. Fakamaau 7:21.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:30.

  10. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17.

  11. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33–34, 59.

  12. Vakai, talateu ki he Tohi ʻa Molomoná; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3.

  13. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–69.

  14. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1.

  15. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:12–13.

  16. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:3.

  17. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:2–4, vakai foki, Hepelū 7:1–4; ʻAlamā 13:15.

  18. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:58.

  19. Vakai, 1 Nīfai 14:14.

  20. 1 Nīfai 14:12.

  21. Joseph Fielding Smith, ʻi he Conference Report, Oct. 1968, p. 123.

  22. Vakai, Boyd K. Packer, “What Every Elder Should Know—and Every Sister as Well: A Primer on Principles of Priesthood Government,” Tambuli, Nov. 1994, 15–24.

  23. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 163; Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 14:28–31, ʻi he Bible appendix

  24. Harold B. Lee, “Preparing Our Youth,” Ensign, Mar. 1971, 3; toki tānaki atu e fakamamafá.

  25. Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 287.

  26. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:19.

  27. 1 Nīfai 14:14.

  28. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:10.

  29. ʻEfesō 2:20–22.

  30. Mōsese 1:39.