2010
Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātaki
Mē 2010


Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātaki

ʻE hanga ʻe he ngaahi lēsoni ʻoku tau ako mei he faʻa kātakí ʻo fakatupulaki hotau ʻulungāangá, langaki hake ʻetau moʻuí, pea ʻai ke lahi ange ʻetau fiefiá.

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

ʻI he ngaahi taʻu 1960 tupú, naʻe kamata ai ʻe ha palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti Sitenifōtí hono siviʻi ʻo e kātaki ʻa e fānau taʻu faá. Naʻá ne tuku ʻi muʻa ʻiate kinautolu ha foʻi lole fōlahi peá ne talaange ʻe lava pē ke nau kai ia he taimi pē ko iá, ka ʻo kapau te nau tatali ʻi ha miniti ʻe 15 ʻe ʻoange ke ua ʻenau foʻi lolé.

Naʻá ne tuku leva e fānaú ai ka ne fakasio mai mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e sioʻatá pe ko e hā e meʻa ʻe hokó. Naʻe kai ʻe he fānau ʻe niʻihi e foʻi lolé he taimi pē ko iá; ko e niʻihi naʻa nau lava ʻo tatali ʻi ha ngaahi miniti siʻi pē pea nau kai. Ko e peseti pē ʻe 30 naʻa nau lava ʻo tatalí.

Ko e kiʻi fakatotoló ni naʻe kiʻi fakamānako taimi siʻi pē pea hoko atu leva e palōfesá ia ki ha ngaahi fakatotolo kehe, he naʻá ne pehē, “ko e ngaahi meʻa siʻi pē ʻe lava ke fakahoko ʻi he feinga ʻa ha fānau ke ʻoua te nau kai lole.” Ka naʻe ʻosi atu ha ngaahi taimi mo ʻene kei siofi pē ʻa e fānaú pea kamata leva ke ne fakatokangaʻi ha fakafekauʻaki mālie naʻe hoko: ko e fānau ko ē naʻe ʻikai ke nau lava ʻo tatalí, naʻa nau fepaki mo e faingataʻa lahi ʻi he konga kimui ʻo ʻenau moʻuí pea ʻi ai mo ʻenau ngaahi palopalema fakaʻulungāanga, ka ko kinautolu naʻe tatalí, naʻa nau lelei ange pea ʻi ai ʻenau taumuʻa, leleiange ʻenau akó mo ʻenau paʻanga hū maí, pea lelei ange honau ngaahi vā fetuʻutakí.

Ko e kiʻi fakatotolo faingofua ne kamata ʻo kau ki ha fānaú mo ha lole ne hoko ia ko ha ako mahuʻinga, ʻa ia ʻokú ne fokotuʻu mai ko e malava ko ia ke tatalí—ke faʻa kātakí—ko ha tefitoʻi ʻulungāanga mahuʻinga ia te ne lava ke tala ʻa e ngaahi lavameʻa ʻoku muiaki mai ʻi he moʻuí.1

ʻE Lava pē ke Faingataʻa ʻa e Faʻa Tatalí

ʻE lava pē ke faingataʻa ʻa e faʻa tatalí. ʻOku ʻiloʻi ia ʻe he fānaú, pea pehē ki he kakai lalahí. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku lava ke maʻu ʻa e meʻakaí he taimi pē ko iá, feʻaveʻaki pōpoaki ʻi he taimi pē ko iá, ngaahi heleʻuhilá ʻoku maʻu he taimi pē ko iá, pea maʻu mo e tali ki he ngaahi fehuʻi maumau taimi pe mahuʻinga tahá he taimi pē ko iá. ʻOku ʻikai ke tau saiʻia he tatalí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau ongoʻi ʻa e lele ki ʻolunga honau totó ʻi he tuai ange e ʻunu ʻa e laine ʻoku tuʻu ai ʻi falekoloá ʻi he ngaahi laine kehé.

Ko e faʻa kātakí—ʻa e malava ko ia ke kiʻi fakatatali hifo ʻetau ngaahi fie maʻú—ko ha ʻulungāanga mahuʻinga mo hāhāmolofia ia. ʻOku tau fie maʻu ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻú pea ʻoku tau fie maʻu ia ʻi he taimi pē ko iá. ʻI heʻene peheé, ʻoku hangē leva ko ha meʻa taʻefakafiemālie mo faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke tau tali ʻa e faʻa kātakí.

Neongo iá, ka ʻikai ke tau faʻa kātaki, he ʻikai ke tau lava ʻo fakahōifua ki he ʻOtuá; he ʻikai ke tau hoko ʻo haohaoa. Ko e moʻoní, ko e faʻa kātakí ko ha founga fakamaʻa ia ʻokú ne fakaleleiʻi ʻa e mahinó, fakalahi ʻa e fiefiá, ʻai ke tuku taha ʻetau tokangá ʻi he ngāue ʻoku tau faí, pea ʻomi ʻa e ʻamanaki lelei ki he melinó.

ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e taʻefakapotopoto ke fakatōliʻa e fie maʻu kotoa pē ʻetau fānaú. Ka ʻoku ʻikai ko e fānaú pē ʻoku uesia ʻi hono ʻoange ʻo fuʻu lahi e ngaahi meʻa ʻoku nau fie maʻu he taimi pē ko iá. ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ʻe faifai pē pea mahino ki he ngaahi mātuʻa leleí; kapau ʻoku fie maʻu ke matuʻotuʻa e fānaú mo nau aʻusia ʻa e ngaahi meʻa te nau malavá, kuo pau ke nau ako ke faʻa tatali.

ʻOku ʻIkai ko e Faʻa Kātakí ʻa e Faʻa Tatalí Pē

ʻI hoku taʻu 10, naʻe kumi hūfanga hoku fāmilí ki ha fonua foʻou. Naʻe lelei maʻu pē ʻeku akó—ʻo toki kehe ʻi heʻemau aʻu hake ki Siamane Hihifó. Naʻe ʻilonga ʻaupito pē ʻene kehe ʻa e meʻa fakaako ne u aʻusiá. Naʻe foʻou kiate au ʻa e siokālafi ne mau ako ʻi hoku ʻapiakó. Naʻe kehe ʻaupito pē mo e hisitōlia ne mau akó. Ki muʻá, ko e lea fakafonua hono ua naʻá ku akó ko e lea faka-Lūsiá; ko e taimi ní ko e lea faka-Pilitāniá. Naʻe faingataʻa ʻaupito ʻeni kiate au. Ko hono moʻoní, ne ʻi ai e taimi ia ne u tui naʻe ʻikai ke ngaohi hoku ʻeleló ia ʻoʻoku ke lea faka-Pilitānia.

Naʻe ʻikai sai ʻeku akó he naʻe foʻou mo ngali kehe kiate au ʻa e konga lahi ia ʻo e ngaahi lēsoní. Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi heʻeku moʻuí ne u fifili ai pe naʻá ku ʻatamai lelei feʻunga nai ke u ʻalu ʻo ako.

Ne u monūʻia naʻe ʻi ai ʻeku faiako naʻá ne akoʻi au ke u faʻa kātaki. Naʻá ne akoʻi mai ʻe tokoniʻi au ʻe he ngāngāue lelei mo lele tatau maʻu peé—ʻa e vilitaki ʻi he faʻa kātakí—ke u ako ai.

Naʻe faifai pē ʻo mahino ʻa e ngaahi lēsoni naʻe faingataʻá—ʻo aʻu pē ki he lea faka-Pilitāniá. Naʻe kamata māmālie ke u sio te u lava ʻo ako ʻo kapau te u vilitaki pē. Naʻe ʻikai vave ʻene hokó, ka naʻe hoko ia tupu mei he faʻa kātakí.

Ne u ako mei he meʻa ko ʻení ta naʻe mahulu atu ʻa e faʻa kātakí ia ʻi he nofo pē ʻo tatali ke hoko ha meʻá—ʻoku fie maʻu ʻa e faʻa kātakí, ʻa e ngāue mālohi ki ha ngaahi taumuʻa ʻaonga, pea ʻoua ʻe foʻi ʻi he ʻikai ke maʻu e olá he taimi pē ko iá pe ʻi he taʻe fai ha feingá.

ʻOku ʻi ai ha foʻi fakakaukau mahuʻinga heni; ʻoku ʻikai ko e faʻa kātakí ʻa e tuku ā ʻo ʻikai toe fai ha meʻa, pe ko e ʻikai fai ha ngāue koeʻuhí ko ʻetau manavasiʻí. ʻOku ʻuhinga ʻa e faʻa kātakí ki he faʻa tatali mo e kātaki. ʻOku ʻuhinga ki haʻatau vilitaki ʻi hono fai ha meʻa pea fai e meʻa kotoa te tau lavá—ʻa e ngāué, ʻamanaki leleí, mo ngāue ʻaki e tuí; fua e faingataʻá ʻi he loto-toʻa, ʻo aʻu pē ki he tuai ʻene hoko ʻa e ngaahi holi ʻa hotau lotó. ʻOku ʻikai ko e faʻa kātakí ʻa e kātakí ʻataʻatā pē; ka ko hono kātakiʻi ke leleí!

Ka ko e taʻe faʻa kātakí, ko ha fakaʻilonga ia ʻo e siokitá. Ko ha ʻulungāanga ia ʻo ha taha ʻokú ne fakakaukauʻi pē ia. ʻOku tupu mei he hulutuʻa ʻo e faʻahinga mahaki ʻoku ui “ko e senitā ia ʻi he ʻunivēsí,” ʻa ia ʻoku tupu ai e tui ʻa ha kakai ʻoku takatakai pē ʻa māmani ʻiate kinautolu pea ko hono toenga kotoa ʻo e kakaí ke tokoni pē ʻi he nofo ʻi he māmaní, ʻa ia ko kinautolu pē ʻoku mahuʻingá.

Siʻoku ngaahi tokoua, meʻa kehekehe moʻoni ʻeni mo e tuʻunga moʻui kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí maʻatautolu ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí.

Faʻa Kātakí, ko ha Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻI heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki mo e kau fakafofonga ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, kuo pau ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi ha founga ʻoku tatau mo ʻEne tā sīpingá. ʻOku ʻi ai hono ʻuhinga ʻoku fai pē pea iku ʻa e lēsoni hono kotoa fekauʻaki mo e tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he vahe 121 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi veesi siʻi pē ʻa e tefitoʻi founga fakatakimuʻa ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. “ ʻOku ʻikai lava, pe ʻoku ʻikai totonu ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻemālualoi.”2

ʻOku faʻufaʻu ʻe he ngaahi ʻulungāanga mo e ngaahi founga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi vēsí ni ʻa e fakavaʻe ʻo e faʻa kātaki faka-ʻOtuá pea ʻoku fakafehokotaki kinautolu taʻe toe mavahevahe ki he ngāue lelei ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngāue fakapēteliaké. ʻOku ʻoatu ʻe he ngaahi ‘ulungāangá ni ʻa e mālohi mo e poto kiate koe ʻi hono fua totonu ho ngaahi fatongiá, ʻi hono malanga ʻaki ʻo e ongoongoleleí, ʻi he fakafeohi ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú, pea mo hono fakahoko ʻo e ngāue ʻaonga taha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ʻa ia ko e ngāue tokoni ʻʻi he loto ʻofa ʻoku fakahoko ʻi loto ʻi he ngaahi holisi ʻo homou ngaahi ʻapí.

Tau manatuʻi maʻu pē ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe foaki mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e lakanga fakataulaʻeikí kiate kitautolú, ke tokoni ʻi hono teuteuʻi kitautolu ki he ngaahi tāpuaki taʻengatá, ʻaki ʻene fakaleleiʻi hotau ngaahi natulá ʻi he faʻa kātaki ko ia ʻoku fie maʻu ʻi he ngāue ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.

Koeʻuhí ʻoku faʻa kātakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, tau faʻa kātakiʻi ʻa kinautolu ʻoku tau tokoniʻí. ʻAi ke mahino kiate koe ʻoku ʻikai ke nau haohaoa, ʻo hangē pē ko kitautolú. ʻOku nau fehālaaki pē ʻo hangē ko kitautolú. ʻOku nau fie maʻu ke fakakaukau lelei ange ʻa e niʻihi kehé kiate kinautolu,ʻo hangē pē ko kitautolú.

ʻOua naʻá ke teitei foʻi ʻi hono tokoniʻi ha taha. Pea ʻoua naʻá ke foʻi ʻi ha meʻa ʻokú ke fai.

ʻOku ou tui ko kitautolú ni kotoa ʻoku ʻi ai pē taimi ʻoku tau tatau ai mo e tamaioʻeiki ʻi he talanoa fakatātā ʻa Kalaisí, ʻa ia ne moʻua ki ha tuʻi, peá ne kole ki he tuʻí, “ ʻEiki, ke ke faʻa kātaki kiate au.”3

Ko e Founga mo e Taimi ʻa e ʻEikí

Naʻe tatali e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi he feituʻu maomaonganoa ʻi he taʻu ʻe 40 pea nau toki lava ʻo hū atu ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe tatali ʻa Sēkope ʻi ha taʻu lahi ʻe 7 kia Lesieli. Naʻe tatali ʻa e kau Siú ʻi Pāpilone ʻi he taʻu ʻe 70 pea nau toki lava ʻo foki ke langa foʻou e temipalé. Naʻe tatali ʻa e kau Nīfaí ki ha fakaʻilonga ʻo hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí, neongo ʻenau ʻiloʻi te nau mate ʻo kapau he ʻikai hokó. Naʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo Siosefa Sāmitá ʻi he Fale Fakapōpula ko Lipetií, naʻe tupu ai ʻa e fifili ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá, “Ko e hā hono fuoloa?”4

ʻI he ngaahi meʻa takitaha naʻe hokó, naʻe ʻi ai e taumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fie maʻu ko ia ke tatali ʻEne fānaú.

ʻOku ui ʻa kitautolu kotoa ke tau tatali ʻi he founga pē ʻatautolu. ʻOku tau tatali ki he tali ʻo e ngaahi lotú. ʻOku tau tatali ki ha ngaahi meʻa ʻa ia ʻe hā ngali tonu mo lelei kiate kitautolu ʻi he taimi ko iá, ʻo ʻikai ke tau fakakaukau ai pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fakatoloi ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e talí.

ʻOku ou manatu ki heʻeku teuteu ke ako pailaté. Naʻa mau fakamoleki e taimi lahi ʻo ʻemau ako sōtiá ʻi he fakamālohisinó. ʻOku teʻeki ai pē ke u fakapapauʻi pe ko e hā ʻa e kaunga ʻo e lele taʻetukú ko ha konga mahuʻinga ʻo e teuteu ki muʻa ke u hoko ko e pailaté. Ka neongo iá, naʻa mau lele mo lele, pea toe lele.

Lolotonga ʻeku lelé naʻe kamata ke u fakatokangaʻi ha faʻahinga meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻeku fakakaukaú. Naʻe toutou fakalaka ʻiate au ha kau tangata naʻe ifi tapaka, inu kava mālohi, mo fai e ngaahi meʻa kehekehe naʻe fepaki mo e ongoongoleleí, kae fakatautefito ki he Lea ʻo e Potó.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau ʻo pehē, “ ʻOua leva angé! ʻIkai ʻoku totonu ke u lele ʻo ʻikai helaʻia?” Ka naʻá ku helaʻia, pea fakalaka ʻiate au ha kakai naʻe ʻikai ʻaupito te nau muimui ki he Lea ʻo e Potó. Naʻá ku hohaʻa ki ai he taimi ko ʻení. Ne u fehuʻi hifo pē, naʻe moʻoni ʻa e talaʻofá pe ʻikai?

Naʻe ʻikai maʻu e talí he taimi pē ko iá. Ka naʻe faifai pē peá u ʻiloʻi ʻoku ʻikai vave maʻu pē hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he founga ʻoku tau ʻamanaki atu ki aí; ʻoku hoko mai ʻo fakatatau mo ʻEne taimí pea ʻi Heʻene ngaahi foungá. Hili ha ngaahi taʻu mei ai, ne u lava ʻo vakai lelei ki he fakamoʻoni ʻo e ngaahi tāpuaki fakatuʻasino ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau talangofua ki he Lea ʻo e Potó—ʻo fakalahi atu ia ki he ngahi tāpuaki fakalaumālie ʻoku maʻu he taimi pē ko iá mei he talangofua ki ha taha pē ʻo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻeku vakai atu ki muí, ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau ai ʻoku pau maʻu pē e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí, neongo ʻoku ʻikai hoko vave maʻu pē.

ʻOku Fie Maʻu ʻa e Tuí ki he Faʻa Kātakí

Naʻe akonaki ʻa Pilikihami ʻIongi ʻo pehē ko e taimi ʻoku hoko ai ha meʻa ne ʻikai lava ke mahino kakato kiate iá, te ne lotu ki he ʻEikí, “Foaki mai mo ha kātaki fuoloa ke u faʻa tatali kae ʻoua kuo lava ke mahino kiate au.”5 Pea hoko atu leva ʻa Pilikihami ʻo lotu kae ʻoua kuo mahino kiate ia.

Kuo pau ke tau ʻilo ʻoku maʻu e mahino ki he palani ʻa e ʻEikí, ʻi he “ ʻotu laine ki he ʻotu laine, ko e akonaki ki he akonaki.”6 ʻI hono fakanounoú, ʻoku fie maʻu ʻa e faʻa kātakí kae maʻu ʻa e ʻiló mo e mahinó.

ʻOku faʻa toki mahino pē ʻa e teleʻa loloto ʻoku tau lolotonga ʻi aí ʻi haʻatau sio kimui kiate kinautolu mei he ngaahi ʻotu moʻunga ʻo e ngaahi meʻa te tau aʻusia ʻi he kahaʻú. ʻOku ʻikai ke tau faʻa mamata ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí ka ʻi he toki hili ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Ko e ngaahi taimi faingataʻa taha ʻi heʻetau moʻuí ko ha ngaahi konga piliki langa fale mahuʻinga ʻoku nau faʻu ʻa e fakavaʻe ʻo hotau ʻulungāangá mo tofa ʻa e hala ki he faingamālié, mahinó mo e fiefiá ʻi he kahaʻú.

Faʻa Kātakí, ko ha Fua ʻo e Laumālié7

Ko e faʻa kātakí ko ha ʻulungāanga faka-ʻOtua ia ʻoku lava ke ne fakamoʻui ʻa e laumālié, fakaava ʻa e ngaahi koloa ʻo e ʻiló mo e mahinó, pea liliu ʻa e kakai tangata mo fefine angamaheni pē ko ha kau māʻoniʻoni mo ha kau ʻāngelo. Ko e faʻa kātakí ko e fua moʻoni ia ʻo e Laumālié.

ʻOku ʻuhinga ʻa e faʻa kātakí ki heʻete fefaʻuhi pē mo ha meʻa ʻo aʻu ki he ngataʻangá. ʻOku ʻuhinga ia ki hono fakatatali ʻo e ngaahi holi ke fakatōliʻa he taimi pē ko iá, kae maʻu ha ngaahi tāpuaki ʻi he kahaʻú. ʻOku ʻuhinga ki he fakamaʻumaʻu ʻo e ʻitá, pea taʻofi ʻa e lea taʻeʻofá. ʻOku ʻuhinga ki hono tekeʻi ʻo e koví neongo ʻa e hangē ʻe ngali koloaʻia ai ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku ʻuhinga ʻa e faʻa kātakí ki hono tali ʻo e meʻa ʻe ʻikai lava ke liliú pea fehangahangai mo ia ʻi he loto-toʻa, manavaʻofa pea mo e tui. ʻOku ʻuhinga ki he “fakavaivai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei ke ne fai [kiate kitautolú], ʻo hangē ʻoku fakavaivai ʻe ha tamasiʻi siʻi ki heʻene tamaí.”8 Fakaʻosí, ʻoku ʻuhinga ʻa e faʻa kātakí ki he “tuʻu maʻu mo tuʻu ʻaliʻaliaki taʻelava ke ueʻi ʻi he tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí”9 ʻi he houa ʻo e ʻaho kotoa pē, ʻo aʻu ki he taimi ʻe faingataʻa ke fai ai ʻení. ʻI he ngaahi lea ʻa Sione ko e Fakahaá, “Ko ʻeni ʻa e faʻa kātaki ʻa e kakai māʻoniʻoní: ko ʻeni ʻa kinautolu ʻoku nau fai ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, mo e tui kia Sīsuú.”10

Ko e faʻa kātakí ko ha founga ia ʻo e fakahaohaoaʻí. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, te mou maʻu ʻi hoʻomou faʻa kātakí ʻa homou laumālié.11 Pe ke ngāue ʻaki hano liliu ʻe taha ʻo e lea faka-Kalisi, “ ʻi hoʻomou faʻa kātakí, ʻoku mou mapuleʻi kakato ʻa homou lotó.”12 ʻOku ʻuhinga ʻa e faʻa kātakí ki he nofomaʻu ʻi he tuí, ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau tupulaki lahi taha pē ʻi heʻetau faʻa tatalí kae ʻikai ʻi he maʻu ʻo ha talí. Naʻe moʻoni ʻeni ʻi he kuonga ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku moʻoni foki ʻi hotau kuongá ni, he kuo fekauʻi kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ke tau “Fai atu ai pē ʻi he faʻa kātaki kae ʻoua kuo fakahaohaoaʻi ʻa kimoutolu.”13

ʻOku Faitāpuekina Kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi Heʻetau Faʻa Kātakí

Ke fakanounouʻi e lau ʻa e Tangata faʻu Saame ʻo e kuonga muʻá, kapau te tau tatali ki he ʻEikí ʻi he faʻa kātaki, te ne fakafanongo kiate kitautolu. Te Ne fanongo mai ki heʻetau ngaahi tangí. Te Ne toʻo hake kitautolu mei ha luo fakailifia pea fokotuʻu hotau vaʻé ʻi ha maka ʻoku fefeka. Te Ne ʻai ha hiva foʻou ki hotau ngutú, pea te tau fakafetaʻi ki hotau ʻOtuá. ʻE mamata ki ai ʻa e tokolahi ʻoku takatakai ʻiate kitautolú, pea te nau falala ki [he ʻEikí].14

Siʻi ngaahi tokoua, ko e ngāue ʻeni ʻa e faʻa kātakí: tauhi e ngaahi fekaú; falala ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní; tauhi kiate Ia ʻi he angavaivai mo e ʻofa faka-Kalaisi; ngāue ʻaki ʻa e tuí mo e ʻamanaki lelei ʻi he Fakamoʻuí, pea ʻoua naʻá ke teitei foʻi. ʻE hanga ʻe he ngaahi lēsoni ʻoku tau ako mei he faʻa kātakí ʻo fakatupulaki hotau ʻulungāangá, langaki hake ʻetau moʻuí, pea ʻai ke lahi ange ʻetau fiefiá. Te nau tokoni ke tau hoko ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui taau mo ha kau ākonga faivelenga ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou lotua ke hoko ʻa e faʻa kātakí ko e tefitoʻi ʻulungāanga ʻo kitautolu ʻoku tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtua Māfimafí; ke tau loto-toʻa ʻo falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí mo ʻEne taimí; ke tau ngāue ki he niʻihi kehé ʻaki ʻa e faʻa kātaki mo e manavaʻofa ko ia ʻoku tau fekumi ki ai maʻatautolú; pea ke tau fai atu ai pē ʻi he faʻa kātakí kae ʻoua kuo fakahaohaoaʻi kitautolu. ʻI he huafa māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, Jonah Lehrer, “Don’t! The Secret of Self-Control,” New Yorker, May 18, 2009, 26–27.

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:41; vakai foki veesi 39–45.

  3. Mātiu 18:26.

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:2.

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 90.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:12.

  7. Vakai, Kalētia 5:22–23.

  8. Mōsaia 3:19.

  9. 1 Nīfai 2:10.

  10. Fakahā 14:12.

  11. Vakai, Luke 21:19.

  12. Vakai, Luke 21:19, futinouti b.

  13. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:13.

  14. Vakai, Saame 40:1–3.