2009
Ko e Hā ʻOku Tau Papitaiso Ai maʻá e Kakai Pekiá?
Māʻasi 2009


Ko e Hā ʻOku Tau Papitaiso Ai maʻá e e Kakai Pekiá?

Mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2000

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

Kuo fuoloa e fekuki ʻa e kau ako lotu fakakalisitiané mo e fehuʻi, Ko e hā ʻa e ikuʻanga ʻo e laui piliona kuo mate taʻe ʻi ai haʻanau ʻilo kia Sīsuú? Ne maʻu ʻi hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e mahino ki he founga ʻoku fakamoʻui ai ʻa e kakai pekia ne ʻikai ke papitaisó he ko e ʻOtuá “ko ha ʻOtua haohaoa, mo angatonu, kae ʻumaʻā ko ha ʻOtua ʻaloʻofa foki” (ʻAlamā 42:15).

Ne kikite ʻa Sīsū lolotonga ʻEne kei moʻuí te Ne toe malanga pē foki ki he kau pekiá. ʻOku fakahā mai ʻe Pita ne hoko ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo hono Kalusefai ʻo e Fakamoʻuí mo ʻEne Toetuʻú (vakai, 1 Pita 3:18–19). Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ʻi he mata-meʻa-hā-mai ne hāʻele ʻa e Fakamoʻuí ki he maama ʻo e ngaahi laumālié pea “mei he kau māʻoniʻoní, naʻá ne fokotuʻutuʻu mo fili ha kau talafekau, ʻo fakakofuʻi ʻaki ʻa e mālohi mo e mafai, pea tuʻutuʻuni ke nau ʻalu atu ʻo ʻave ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí kiate kinautolu naʻe ʻi he fakapoʻulí. …

“Naʻe akoʻi kiate kinautolú ni ʻa e tui ki he ʻOtuá, fakatomala mei he angahalá, papitaiso fakafofonga ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, pea mo e maʻu ʻo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá” (T&F 138:30, 33).

Naʻe toe fakahā foʻou ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e tokāteline ʻe lava pē ke ngāue fakafofonga ʻa e kakai moʻuí ʻi he papitaisó mo e ngaahi ouau kehe ʻoku fie maʻu maʻá e kakai pekiá (vakai, T&F 124; 128; 132). Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai ngata pē hono fakahoko ʻo e fakamoʻui fakafoʻituituí ki he ngaahi laumālie ʻoku nofo fakatatali ki he toetuʻú ka ʻe lava ke silaʻi kinautolu ko e husepāniti mo e uaifi pea silaʻi ki heʻenau ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē ʻo e ngaahi toʻu tangata kotoa ʻi he kuo hilí pea silaʻi kiate kinautolu ʻenau fānau ʻi he ngaahi toʻu tangata kotoa pē ʻi he kahaʻú. Naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfitá ʻoku toki lava pē ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau toputapu ko ʻení ʻi he founga totonú ʻi ha fale kuo langa ki Hono huafá, ʻi ha temipale (vakai, T&F 124:29–36).

ʻOku ʻikai totonu ke hā ngali kehe ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue fakafofongá ki ha Kalisitiane. ʻI hono papitaiso ʻo ha tokotaha moʻui, ʻoku ngāue fakafofonga ʻa e tokotaha fai-ouaú, ko e fakafofonga ʻo e Fakamoʻuí. Pea ʻikai koā ko e tefitoʻi tokāteline ia ʻo ʻetau tuí ʻoku fai ʻe he feilaulau ʻa Kalaisí ʻa e fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá ʻaki ʻEne fakahoko ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú maʻatautolu ʻi he ngāue fakafofonga? Hangē ko hono lea ʻaki ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (1910–2008): “ʻOku ou pehē ʻoku meimei ke ofi ange ʻa e ngāue fakafofonga maʻá e kakai pekiá ki he feilaulau fakafofonga naʻe fakahoko tonu ʻe he Fakamoʻuí ʻi ha toe ngāue ʻoku ou ʻiloʻi. ʻOku foaki ia ʻi he ʻofa, ʻo ʻikai ha ʻamanaki ki ha totongi huhuʻi, pe totongi fakafoki pe ha meʻa pehē. Toki tefitoʻi moʻoni nāunauʻia moʻoni ia.”1

Kuo maʻu hala ha niʻihi ʻo nau pehē “ʻoku papitaiso [ʻa e kakai kuo pekiá] ki he tui faka-Māmongá taʻe te nau ʻilo ki ai.”2 ʻOku nau pehē tokoua ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke fakamālohiʻi ha taha ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e tuí. ʻOku ʻikai pehē ia. Kuo foaki ʻe he ʻOtuá ki he tangatá ʻa ʻene tauʻatāina ke filí mei he kamataʻangá pē. ʻOku ʻikai hiki kinautolu ʻe he Siasí ʻi heʻene tohi taliuí pe lau kinautolu mo hono kāingalotú.

Ko e taumuʻa mahuʻinga ʻo ʻetau tokanga ke huhuʻi ʻa e kakai pekiá mo e taimi pea mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku tau fakaʻaongaʻi ke fakahoko ʻaki iá, ko hono fakahā ʻo ʻetau fakamoʻoni ʻo kau kia Sīsū Kalaisí. Ko ha fakamatala mālohi ia ʻoku lava ke tau fai ʻo kau ki Hono ʻulungāanga pea mo Hono misiona fakalangí. ʻUluakí, ʻokú ne fakamoʻoni ki he Toetuʻu ʻa Kalaisí; uá, ki he taʻefakangatangata ʻo ʻEne Fakaleleí; tolú, ko Ia tokotaha pē ʻe maʻu ai ʻa e fakamoʻuí; faá, kuó Ne ʻosi fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻunga ke maʻu ai ʻa e fakamoʻuí, pea nimá, te Ne toe hāʻele mai.

Ko e Mālohi ʻo e Toetuʻu ʻa Kalaisí

Naʻe fehuʻi ʻe Paula ʻo kau ki he Toetuʻú, “Kae ʻikai, ko e hā ʻe fai ʻe kinautolu kuo papitaiso ki he maté, ʻo kapau ʻe ʻikai ʻaupito toe tuʻu ʻa e maté? ko e hā ʻoku papitiso ai ʻa kinautolu ki he maté?” 1 Kolinitō 15:29). ʻOku tau papitaiso maʻá e kakai pekiá he ʻoku tau ʻilo te nau toe tuʻu. “ʻE fakafoki ʻa e laumālié ki he sinó, pea mo e sinó ki he laumālié; ʻio, pea ʻe fakafoki ʻa e kupu kotoa mo e hokotanga hui kotoa pē ki hono sinó; ʻio, naʻa mo ha tuʻoni louʻulu mei he ʻulú he ʻikai mole ia; ka ʻe fakafoki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki honau angatotonu mo haohaoá” (ʻAlamā 40:23). “He ko ʻeni ʻa e meʻa naʻe pekia ai ʻa Kalaisi, mo toe tuʻu, ʻo toe moʻuí, koeʻuhí ke ʻEiki ia ki he maté mo e moʻuí” (Loma 14:9).

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ʻa e meʻa ʻoku tau fakahoko fekauʻaki mo kinautolu kuo pekiá, koeʻuhí ʻoku nau moʻui he ʻahó ni ko ha ngaahi laumālie pea te nau toe moʻui ko ha ngaahi laumālie taʻe-faʻa-mate koeʻuhi pē ko Sīsū Kalaisi. ʻOku tau tui ki Heʻene ngaahi folofolá ʻi Heʻene pehē, “Ko au ko e toetuʻu, mo e moʻui: ko ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia, ʻe moʻui pē ia” (Sione 11:25). ʻI he ngaahi papitaiso ʻoku tau fakahoko maʻá e kakai pekiá, ʻoku tau fakamoʻoni ai “he ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi …

“He kuo pau pē ke pule ia, kae ʻoua ke ne tuku ʻa hono ngaahi fili kotoa pē ki hono lalo vaʻé.

“Ko e fili fakamui ʻe fakaʻauhá, ko e mate” (1 Kolinitō 15:22, 25–26).

Sīsū Kalaisi, Ko e Tokotaha Pē ʻE Maʻu Ai ʻa e Fakamoʻuí

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe heʻetau tokanga ke fakapapauʻi ʻoku papitaiso hotau kāinga kuo pekiá ʻi he huafa ʻo Sīsuú ʻa e moʻoni ko Sīsū Kalaisi “ko e halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí” pea “he ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate [Ia]” (Sione 14:6). ʻOku hohaʻa e kau Kalisitiane ʻo e ʻaho ní ki he kakai tokolahi kuo nau mate ʻoku ʻikai haʻanau ʻilo kia Sīsū Kalaisí, ʻo kamata ai ke nau fifili pe ko e moʻoni koā “ko e ʻEiki pē taha, ko e tui pē taha, ko e papitaiso pē taha” ʻEfesō 4:5). ʻOku nau pehē tokua ko e tui ko ia ko Sīsū tokotaha pē ʻa e Fakamoʻuí ko e fakakaukau nounou pea ʻikai ke kātakiʻi,ʻoku ʻikai toe hū mai ai ha ngaahi fakakaukau foʻou, pea ʻoku ʻikai tali ʻe he ngaahi anga fakafonua mo e ngaahi tui fakalotu kehé. Neongo iá, ʻoku tau pehē ʻe kitautolu ʻoku ʻikai ha palopalema ia heni. ʻOku ʻikai taʻetotonu ʻa e ʻi ai ʻa e Tokotaha pē ʻe fakafou mai ai ʻa e fakamoʻuí, ʻi hono foaki ʻo e Tokotaha ko iá mo ʻEne fakamoʻuí ki he kakai kotoa pē ʻo ʻikai ha fakaʻatā makehe.

Ngaahi Tuʻunga ʻo e Fakamoʻuí Kuo Fokotuʻu ʻe Kalaisí

Koeʻuhí ko ʻetau tui ko Sīsū Kalaisi ʻa e Huhuʻí, ʻoku tau tali ai foki ʻa Hono mafai ke fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻunga te tau ala maʻu ai ʻEne ʻaloʻofá. Ka ne ʻikai, he ʻikai ke tau hohaʻa ke papitaiso maʻá e kakai pekiá.

Naʻe fakapapauʻi mai ʻe Sīsū “ʻoku fāsiʻi ʻa e matapaá, mo lausiʻi ʻa e halá, ʻoku fakatau ki he moʻuí” (Mātiu 7:14). Naʻá Ne folofola pau mai pē, “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5). ʻOku ʻuhinga ʻeni kuo pau ke tau “fakatomala, pea … takitaha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke fakamolemole ai ʻa e angahalá, pea … maʻu mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngāue 2:38).

Neongo naʻe ʻikai ha angahala ʻa Sīsū Kalaisi, ka naʻe papitaiso Ia pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá Ne folofola, “Ko ia ia kuo papiaiso ʻi hoku hingoá, ʻe foaki kiate ia ʻe he Tamaí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē ko aú; ko ia, muimui ʻiate au, pea fai ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo mou mamata ʻoku ou faí” (2 Nīfai 31:12).

ʻOku ʻikai toe ʻi ai ha fakaʻatā makehe; ʻoku ʻikai fie maʻu ha fakaʻatā makehe. ʻE fakamoʻui ʻa e tokolahi te nau tui pea papitaisó—kau ai ʻa kinautolu naʻe ngāue fakafofonga ki ai—pea kātaki ʻi he tuí, “kae ʻikai ngata ʻiate kinautolu pē naʻe tui ʻi he hili ʻene hāʻele mai [ʻa Kalaisi] ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí, ʻi he kakanó, ka ko kinautolu kotoa pē foki talu mei he kamataʻangá, ʻio ʻa kinautolu kotoa pē naʻe ʻi ai ki muʻa peá ne toki hāʻele maí” (T&F 20:26). Ko hono ʻuhinga ʻeni ʻoku malangaʻi ai ʻa e ongoongoleleí “kiate kinautolu foki kuo maté, koeʻuhi ke fakamāuʻi ʻa kinautolu ʻi he kakanó ʻo fakatatau ki he tangatá, kae moʻui ʻo fakatatau ki he ʻOtuá ʻi he laumālié” (1 Pita 4:6).

Ko Hono Fakatauʻatāinaʻi ʻo e Kakai Pekiá mei he Fale Fakapōpulá

ʻOku fokotuʻu ʻe ngaahi ouau fakafofonga ʻoku tau fakahoko ʻi he ngaahi temipalé, ʻo kamata pē mei he papitaisó, ha fehokotakiʻanga taʻengata ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi toʻu tangatá ʻa ia ʻokú ne fakakakato ʻa e taumuʻa naʻe fakatupu ai ʻa e māmaní. Ko e moʻoni, ka ne ʻikai ʻa e ngaahi ouau ko ʻení, “ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa e māmaní kotoa ʻi heʻene hāʻele maí [ʻa Kalaisí]” (T&F 2:3).

ʻOku faʻa lau ʻi he folofolá ki he laumālie ʻo e kakai pekiá ʻo pehē ʻoku nau ʻi he fakapoʻulí pe ʻi he fale fakapōpulá (vakai, ʻĪsaia 24:22; 1 Pita 3:19; ʻAlamā 40:12–13; T&F 38:5). ʻI he fakalaulauloto ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he palani nāunauʻia ʻa e ʻOtuá ki hono huhuʻi ʻo kinautolú ni, ko ʻEne fānaú, naʻá ne hiki ai ʻa e saame ko ʻení: “Tuku ke fiefia ʻa homou lotó, pea nēkeneka ʻo lahi ʻaupito. Tuku ke pā mai ʻa e fonuá ʻi he hiva. Tuku ke lea atu ʻa e kau pekiá ʻaki ʻa e ngaahi hiva ʻo e fakafetaʻi taʻengata ki he Tuʻi ko ʻImanuelá, ʻa ia naʻá ne tuʻutuʻuni ʻi he teʻeki ai ke ʻi ai ʻa e māmaní, ʻa e meʻa te tau lava ai ʻo huhuʻi ʻa kinautolu mei honau fale fakapōpulá; he kuo pau ke tauʻatāina ʻa e kau pōpulá”(T&F 128:22).

ʻOku lahi mo loloto ʻa e fekau ʻoku tuku kiate kitautolú ʻo hangē pē ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ke fālute kotoa ʻEne fānau ʻi he kuonga mo e feituʻu kotoa pē. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi ngāue ʻoku tau fai maʻá e kakai pekiá ko Sīsū Kalaisi ʻa e Huhuʻi fakalangi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku aʻu ʻEne ʻaloʻofá mo e ngaahi talaʻofá kiate kinautolu naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi Ia ʻi heʻenau kei moʻuí. Ko e moʻoni ʻe tauʻatāina ʻa e pōpulá koeʻuhi ko Ia.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Words of the Living Prophet,” Liahona, Aug. 1998, 16–17; “Excerpts from Recent Addresses of President Gordon B. Hinckley,” Ensign, Jan. 1998, 73.

  2. Ben Fenton, “Mormons Use Secret British War Files ‘to Save Souls,’” The Telegraph (London), Feb. 15, 1999.

Tā ʻo e Temipale Niupooti Piisi Kalefōniá naʻe fai ʻe Welden C. Andersen, © IRI, ʻoua naʻa hiki hano tatau; Ko Hono Papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsuú, tā ʻe Harry Anderson, © IRI

Tā ʻo e Temipale Helesingikī Finilaní naʻe fai ʻe John Luke, © IRI, ʻoua naʻa hiki hano tatau; ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí, tā ʻe Roger Loveless, ʻoua naʻa hiki hano tatau