2009
Tuku e Tokangá ki he Ngāue Fakamoʻui ʻa e ʻEikí
Māʻasi 2009


Tuku e Tokangá ki he Ngāue Fakamoʻui ʻa e ʻEikí

Naʻe fakahoko e fakaʻekeʻeke ko ʻení ʻe LaRene Porter Gaunt mei he kau ngāue ʻa e ngaahi makasini ʻa e Siasí.

ʻI hono fakaʻekeʻeke ʻo Suli B. Peki, palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, ʻe he ngaahi makasini ʻa e Siasí, naʻá ne fai ʻene fakamoʻoni fekauʻaki mo e Fineʻofá.

ʻĪmisi
Julie B. Beck

Ko e hā e fatongia ʻo e Fineʻofá ʻi heʻene tokoni ke ʻunuakiʻi ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e Fakamoʻuí?

Sisitā Peki: ʻI heʻemau hoko ko e kau Fineʻofá, ko e meʻa ʻoku ʻuluaki mo muʻomuʻa tahá ko e uouangatahá koeʻuhí ko ʻemau tui kia Sīsū Kalaisí. Ko Ia hotau takí mo e faʻifaʻitakiʻangá. ʻOku ou fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo ʻEne Fakaleleí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui pea ʻoku moʻoni ʻa Hono mālohí.

ʻI heʻemau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku mau fie haʻu kia Kalaisi. ʻI hono fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Fineʻofá, naʻá ne pehē ʻe ʻikai tokangaʻi ʻataʻatā pē ʻe he kau fefiné ʻa e masivá ka ke fakamoʻui foki mo e ngaahi laumālié.1 ʻOku kei hoko pē ʻeni ko ʻemau taumuʻa. ʻOku fie maʻu ke mau tokoni ʻi he ngāue fakamoʻuí ʻa e ʻEikí, ʻa ia ko hono “fakahoko ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39).

ʻE lava ke mau kamata ʻaki hono fakamālohia fakalaumālie ʻa kimautolu ʻi he lotú pea mau falala ʻiate kimautolu pē ʻi he ʻilo fakafolofolá. ʻOku mau tali ʻa e ngaahi ouau, ngaahi fuakava, mo e ngaahi fekau kuo tuku mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú.

Te mau lava leva ʻo tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻa ia kuo fakamoveteveteʻí. ʻOku ʻi ai homau ngafa ke tokoni ʻi hono teuteuʻi ʻo e kau faifekaú, ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé, pea tokoni ʻi hono kei pukepuke ʻo kinautolu kuo papitaisó. ʻOku ʻi ai homau fatongia ke teuteuʻi kimautolu mo e kau mēmipa homau fāmilí ki he temipalé. ʻOku mau lava ʻo tānaki mai homau hisitōlia fakafāmilí pea tokoniʻi e fānau ʻa e ʻEikí ke silaʻi kinautolu ʻi ha ngaahi fāmili taʻengata.

ʻOku mau lava ʻo fetokoniʻaki māmālie ʻi he Fineʻofá ke mau haʻu kia Kalaisi ʻaki hono fai ʻo e ngāue naʻe fokotuʻu kimautolu ke fakahokó.

ʻE lava fēfē ke fai e ngaahi meʻa kātoa ko ʻení ʻe ha kau Fineʻofa ʻoku nau femoʻuekina?

Sisitā Peki: ʻOku lava lelei ʻe he kau fefine fakaʻofoʻofa ʻo e Siasí ni ke fai ʻeni, mo ha toe ngaahi meʻa lahi ange—ko e meʻá pē he ʻikai ke mau lava ʻo fai fakaʻangataha ia. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke fakamuʻomuʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá pea fakaʻaongaʻi ʻemau ngaahi maʻuʻanga tokoní mo e taimí ki he ngaahi meʻa ʻe ʻaonga tahá—ʻa e tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻOku totonu ke feinga ʻa e fefine takitaha ke tataki ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Kapau ʻokú ne tokoni ki he ʻEikí ʻi Heʻene ngāué, ʻoku ʻi ai ʻene totonu ki Heʻene tokoní.

Ko e hā e meʻa naʻá ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e Fineʻofá?

Sisitā Peki: ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe hoko ʻeku tamaí ko e palesiteni ʻo e misiona pē ʻe taha ʻi Palāsilá. Naʻe tokosiʻi hifo e kāingalotú ʻi he toko 4,000—naʻe malava ʻe honau tokolahi ke ngāue ka ne teʻeki ai te nau mateuteu ke taki. Ko ha ngaahi kolo pē ʻe niʻihi naʻe ʻi ai haʻanau Fineʻofa.

Naʻe uiuiʻi ʻeku faʻeé ke ne fokotuʻu ha ngaahi houalotu Fineʻofa ʻi he misioná. Naʻe ʻikai te ne lea faka-Potukali pea ʻikai haʻane ngaahi tohi lēsoni. Ka ko e meʻa naʻá ne maʻú ko ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí pea mo e Fineʻofá. Naʻá ne kamata ʻaki mo hono ongo tokoní ʻa hono tokoniʻi ʻo e kau fineʻofá ʻi he founga fakahoko ʻo e faiako ʻaʻahí.

Naʻe kamata ʻenau akó ʻi ha kiʻi kolo ʻi São Paulo. Naʻe haʻu ki he fakatahá ha kau fefine loto-fakatōkilalo ʻe toko fitu. Naʻe talitali lelei e kau fefiné ʻe he tokoni ʻo ʻeku faʻeé, ko ha fefine Palāsila. Hili ʻa e lotú, naʻá ne tuʻu ʻo lau ha pōpoaki naʻe fakamatalaʻi ai ʻa e faiako ʻaʻahí, pea naʻe tetetete hono ongo nimá. Hili ia ne tuʻu hake ʻeku faʻeé. Naʻá ne ʻiloʻi ha sētesi ʻe fā ʻi he lea faka-Potukalí: “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai hotau palōfita moʻui. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.” Naʻe ʻosi leva ʻa e fakatahá. Naʻá ne fāʻofua ʻi he kau fefiné mo lea fakamāvae kiate kinautolu.

Toki kamataʻanga ia ʻo ha ngāue maʻongoʻonga ne fakahoko ʻi ha founga fakatōkilalo! Naʻe faifai pē ʻo fokotuʻu ha houalotu Fineʻofa ʻi he kolo kotoa pē ʻi Palāsila. Naʻe ngāue ʻa e kau fefiné ko e teuteu ke ʻi ai ha siteiki mo e fuofua temipale ʻi ʻAmelika Tongá. Naʻa nau ako ki he ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá mo e founga hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié.

ʻOku laka hake he toko taha milioná e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Palāsila, pea ʻoku ʻi ai e kaunga ki ai ʻa e tokoni ʻa e kau Fineʻofá ki hono ʻunuakiʻi ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. Kuo pau ke tau fakahoko ʻetau kongá ʻo hangē ko e kau fefine ko ʻeni ʻi Palāsilá. He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fai ia maʻatautolu. He ʻikai lava ke tau ʻoange hotau fatongia ke langa hake ʻa e puleʻangá ki ha taha kehe. Ko e ngāue ia ʻatautolu. Tau tali ia pea tau fakahoko ke lelei hono langaki ʻo e tuí, fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí, mo fai ʻa e tokoní.

Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he tuku ʻa e tokangá ki he ngaahi meʻa ʻoku fakahoko ʻe he Fineʻofá ʻi he ngāue fakamoʻui ʻa e ʻEikí?

Sisitā Peki: ʻI heʻetau fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí ki hono fakamoʻui mo fai tāpuekina e ngaahi moʻuí, ʻoku tau fāitaha ai pea ʻe lava ke tau kole ha ngaahi tāpuaki mei he langí. ʻOku ou sio loto atu ki he ngāue fakataha ʻa e kau fefine ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi founga mālohi. ʻOku ou tui ko e taimi ʻoku tau tokanga taha ai ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá pea tukuange ʻa e ngaahi meʻa laulaunoá, ʻoku tau maʻu ai ha loto falala pea langaki hake ai hotau laumālié. ʻOku tau ngāue lelei ange ai pea siʻisiʻi ʻetau ongoʻi mafasiá. Ko e moʻoni te tau kei femoʻuekina pē, ka te tau femoʻuekina ʻi hono fai ʻo e ngāue fakamoʻuí.

ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Fineʻofá ke tau tauhi ki he fakakaukau totonú ʻi he māmani mohu faingataʻá ni?

Sisitā Peki: ʻOku tokoni ʻa e Fineʻofá ke ʻomi ʻa e maluʻi ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ni. Ko e ngaahi lēsoni ʻo e ʻaho Sāpaté, ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá, mo e faiako ʻaʻahí ʻa e founga ʻoku mau fakahoko ʻaki e ngāue ʻa e ʻEikí mo fakamālohia e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí.

Neongo ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi palopalema hangē ko e vete malí, talangataʻá, moʻuá, loto-mafasiá, ʻikai maʻu ha holi ke fai ha faʻahinga meʻá, mo e moʻua ʻi ha faʻahinga tōʻonga moʻuí, he ʻikai ke ngalo ʻiate kitautolu ʻoku tau moʻui foki ʻi ha kuonga ʻoku lilingi hifo ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate kitautolu. Ko ha kuonga ʻeni ʻoku malangaʻi ai ʻa e ongoongoleleí ʻi māmani kātoa, ko e taimi ʻoku tānaki fakataha ai ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí, ʻoku ʻi he funga māmaní ai ʻa e ngaahi temipalé, pea maluʻi kitautolu ʻe he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Kuo pau ke tau kole ke maʻu ha mahino lahi ange ke tau sio ki he meʻa ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí. ʻOku lahi ange ʻa e ngāué ni ia ʻi he meʻa ʻoku tau ʻiló. ʻE lava ke tau ikunaʻi ha fili ʻoku anga kākā mo ne fakapapauʻi e meʻa te ne faí. ʻE lava ke hoko hotau ngaahi ʻapí, pea ʻoku totonu ke hoko ko ha ngaahi feituʻu hūfangaʻanga.

Ko e hā e fatongia ʻa e ngaahi lēsoni ʻo e ʻaho Sāpaté ʻi he Fineʻofá?

Sisitā Peki: Ko e taumuʻa ʻo ʻemau fakataha he ʻaho Sāpaté ke ako fakataha e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ako foki ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí ʻe he kau fefine ʻoku uiuiʻi ke ngāue ʻi he Palaimelí, Kau Finemuí, mo e ngaahi tafaʻaki kehe pē, ʻi honau ngaahi uiuiʻí. Koeʻuhí ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻa ʻemau ngaahi lēsoní, kuo pau ke nounou mo fakaʻeiʻeiki ʻa e polokalama kamata ʻo e Fineʻofá kae lava ke maʻu ʻa e Laumālié ʻi he ako ʻo e ongoongoleleí ʻe hoko atú.

ʻOku mau ako ʻi he Fineʻofá ʻa e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí, ʻa ia ko ha ngaahi tohi lēsoni hokohoko ʻoku ʻomi ai e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo ha laipeli fakatāutaha ʻo e ngaahi akonaki ko iá ki he houʻeiki tangata mo fafine ʻo e Siasí. ʻOku mahino e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá pea ʻoku fai ia ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié. He ʻikai lava—kuo pauke ʻoua naʻa tau—tukunoaʻi mo taʻetokanga ʻi heʻetau ako kinautolú.

ʻOku tau ako e ngaahi lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei heʻene ngaahi ngāue fakaʻofoʻofa taha kuo fakatahatahaʻí. Ko e tohi lēsoni ko ʻení ko e ola ia ʻo ha fakatotolo mo toutou vakaiʻi e ngaahi fakamatala naʻe maʻú ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Neongo ʻe lava ke fakatupulaki ʻe he folofolá mo e ngaahi makasini ʻa e Siasí ha fealēleaʻaki, ka ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau fakalahi ʻaki ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala kehe, kae fakatautefito ki he ngaahi maʻuʻanga fakamatala ʻoku ʻikai ʻa e Siasí.

ʻOku mau kole ki heʻetau kau faiakó ke nau fai ha ngaahi fehuʻi te ne ʻomi ʻa e mahinó mo fakaʻaiʻai ha fevahevaheʻaki tauʻatāina. Ko e faiakó ʻa e Laumālié, pea kuo pau ke tau teuteu ʻi ha founga ko ia te Ne kau ai ʻi he lēsoni ʻo e Sāpate kotoa pē.

Ko e hā e ngāue ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá ʻi he ngaahi ʻaho lolotonga e uiké?

Sisitā Peki: ʻOku mau fakaʻaongaʻi e ngaahi tokāteline ʻo e fakamoʻuí ʻi he ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá lolotonga ʻa e uiké. ʻE hoko fakanatula pē ʻemau uouangatahá mo e feohi fakatokouá tupu mei heʻemau ngāue fakatahá. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke mau ako ha ngaahi taukei ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e kakai kehé mo hono teuteuʻi ʻo e kau faifekaú. ʻOku lava ke mau feakoʻaki ʻiate kimautolu pē ʻi he hisitōlia fakafāmilí. ʻI he fakalakalaka ʻetau taukei ʻi he tauhi ʻapi hangē ko e fakamaʻá, fokotuʻutuʻú, ngaohi kaí, tuituí, mo e ngoué, ʻoku tau ako leva ke fokotuʻu ʻi hotau ngaahi ʻapí ha ʻātakai ʻoku ʻi ai e tokangá mo e tupulaki fakalaumālié.

Kuo pau foki ke tau ako ke tau fakafalala pē kiate kitautolu ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasinó, hangē ko e akó, fakalakalaka ʻi he ngāue maʻuʻanga moʻuí, mo ʻiloʻi e ngaahi founga fakatekinolosiá. ʻOku totonu ke tau tokonaki mo tauhi ha meʻakai, pea ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi ʻa e founga hono patiseti ʻetau paʻangá. ʻOku totonu ke tau ngāue ke fakalakalaka ʻetau moʻui lelei fakaesino mo fakaʻatamaí.

ʻI heʻetau palani e ngaahi fakataha mo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení, ʻe fie maʻu ke tau fakafuofuaʻi ʻetau ngaahi maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ʻo e taimí, iví, mo e ngaahi paʻanga kuo fakatapuí. Fakaʻaongaʻi pē kinautolu ke tokoni ke tau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi hotau ngaahi ʻapí mo fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻE lava fēfe ke tau tokoniʻi e kau finemuí ʻi heʻenau hiki hake ki he Fineʻofá?

Sisitā Peki: ʻOku kolosi ʻetau kau finemui mohu talēnitiʻiá ʻi he halafakakavakava mei he toʻu tupú ki he kakai lalahí, pea ʻoku tuku ki he kau fefine ʻi he Fineʻofá ke nau sio ʻoku ʻikai mole hanau taha.

Kuo akoʻi e kau finemuí ke tauhi ʻenau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó, pea ʻoku tau tokoniʻi kinautolu ʻi he Fineʻofá ke teuteu ke fai ha ngaahi fuakava ʻi he temipalé. ʻE lava ke tokangaʻi ʻe he kau Fineʻofa taʻu hongofulu mā valú ha ngaahi kōmiti, akoʻi e ngaahi taukei fakangāue, tokoni ʻi he ngāue fakafaifekaú, hoko ko ha kau faiako ʻaʻahi, kau ʻi he ngaahi ngāue ʻa e hisitōlia fakafāmilí mo e temipalé, pea nau kau kakato ʻi he ngāue ke fakamoʻui e ngaahi laumālié.

Ko e hā e fatongia ʻo e faiako ʻaʻahí?

Sisitā Peki: ʻOku ngāue ʻa e kau faiako ʻaʻahí ʻo fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí. Ko Hono toʻukupú hotau ngaahi nimá, ko ʻEne ʻofá ʻa ʻetau ʻofá, pea ko ʻEne ngāué ʻa ʻetau ngāué.2 ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau faiako ʻaʻahi leleí ʻa e kau fefine ʻoku nau ʻaʻahi ki aí. ʻOku nau ʻofa ʻiate kinautolu, ngāue maʻanautolu, mo tokoniʻi kinautolu ke ako ʻa e ongoongoleleí ʻaki ʻa e Laumālié. ʻOku nofo taha ʻenau tokangá ʻi hono fakamālohia ʻo e ngaahi ʻapí mo e moʻuí. ʻOku ʻikai mo ha faingamālie maʻongoʻonga ange ka ke tokangaʻi mo fakamālohia ha tokotaha kehe—ko ha ngāue fakamoʻui moʻoni ia.

ʻOku fakahoko fēfē ʻe he Fineʻofá ha lelei ʻi he māmaní?

Sisitā Peki: Ne u feʻiloaki mo ha kau fefine ko e kau minisitā ʻo e kapinetí mo e kau mēmipa falealea mei ʻAfilika Hihifo ʻa ia ne nau fehuʻi mai e founga ʻoku mau tokoniʻi ʻaki e kakai fefine ʻAfiliká. Ne u fakamatala ange ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi kulupu kakai fefine ʻi honau ngaahi fonuá ʻoku ui ko e Kau Fineʻofa. ʻOku mau ʻave ʻa e Tohi Tuʻutuʻuni ʻo e Siasí ki he palesiteni ʻo e kulupu takitaha. ʻOku faʻa fakataha leva e kau fefiné ke ako ʻa e ongoongoleleí mo ako e founga ke tokangaʻi ʻaki honau ngaahi fāmilí.

ʻOku vahevahe tautau toko ua ʻe he palesitení ʻa e kau fefine ʻi he Fineʻofá ke nau ʻaʻahi ki he kau fefiné ʻi honau ngaahi ʻapí ʻo fakafuofuaʻi ai e ngaahi fie maʻú. ʻOku ʻi ai ha taha ʻoku puke? ʻOku feʻunga pē ʻenau meʻakaí mo e valá? ʻOku nau maʻu ʻa e faingamālie ako ʻoku nau fie maʻú? Hili e ngaahi ʻaʻahí ʻe lipooti ʻe he kau fafiné ʻa e ola ʻo ʻenau ʻaʻahí. ʻOku fie maʻu sū ʻa e tokotaha, ʻoku feitama ʻo teu fāʻele ʻa e tokotaha, pea ʻoku fie maʻu ngāue ʻa e tokotaha. ʻOku nau fehuʻi pe ʻoku maʻu ʻi heʻenau kulupú ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku fie maʻú. Taimi lahi ʻoku nau maʻu. Ko e meʻa ia ʻoku mau fai maʻa homau kakai fefine ʻi ʻAfiliká.

ʻI heʻeku fakamatalá, naʻe kamokamo pē ʻa e kau fefiné mo malimali. Ne pehē mai e tokotaha, “ʻE ʻaonga ʻa e founga ko ʻená ki homau kakai fefiné.”

ʻOku ou tui ko e Fineʻofá ko ha kautaha ia ʻe ʻaonga ʻi māmani kātoa pea ko ʻetau kau fefiné ʻa e kau ngāue lelei taha, lavameʻa taha, mo maʻongoʻonga taha ke fakahoko ha lelei ʻi he māmaní he ʻahó ni. ʻOku ou falala te tau malava ke ʻunuaki fakataha e ngāue fai fakamoʻui ʻa e ʻEikí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, History of the Church, 5:25.

  2. Vakai, Henry B. Eyring, “Tuʻu ʻo Fua ho Fatongiá,” Liahona mo e Ensign, Nōvema 2002, 76.

Tā ʻo Sisitā Pekí naʻe fai ʻe he Busath Photography; faitā ʻa Craig Dimond; ko e konga naʻe toʻo mei he Ko Kalaisi mo e Talavou Koloaʻiá, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.

Faitā ʻa Matthew Reier; tā ʻo e Temipale Kulitipa Palāsilá naʻe fai ʻe John Luke, © IRI

Faitā ʻa Matthew Reier