2009
Ngaahi Fakakaukau Maʻá e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí
Māʻasi 2009


Ngaahi Fakakaukau Maʻá e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻE lava ke ke fakaʻaongaʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ki hoʻo faiako ʻi loki ako mo ʻapí. ʻE lava pē ʻo liliu ke feʻunga ʻa e ngaahi fakakaukaú ni ki ho fāmilí pe kalasí.

“Ko e Natula Fakasilesitiale ʻo e Moʻui Fakafalala Kiate Kita Peé,” p. 15: Fai ʻa e talanoa ʻa Palesiteni Malioni G. Lomenī ʻo kau ki he fanga tala tahi lohiakiʻingofuá. Ko e hā naʻe ʻikai ke nau lava ai ʻo kumi haʻanau iká? Fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻo e moʻui fakafalala kiate kita peé, pea aleaʻi mo homou fāmilí ha ngaahi founga ʻe lava ke mou moʻui fakafalala ange ai kiate kimoutolu pē. Lau ʻa e palakalafi ʻe ua fakamuimuitaha ʻi he fakamatalá. Fokotuʻu ha taumuʻa ke tokoni ai ki hamou kaungāʻapi ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo homou fāmilí.

“ʻAʻeva ʻi he Tuí, Kae ʻIkai ʻi he Mamatá,” p. 22: Haʻihaʻi e mata ʻo ha niʻihi kehekehe ʻi he fāmilí pea ʻoange kiate kinautolu ha fanga kiʻi meʻa ke nau talaatu pe ko e hā. Mou aleaʻi e founga naʻa nau ʻiloʻi aí. Lau e talanoa kia Sisitā Tākaí pea aleaʻi hono ʻuhinga ʻo e ʻaʻeva ʻi he tuí, kae ʻikai ʻi he mamatá.

“Ko e Hā ʻOku Tau Papitaiso Ai maʻá e Kakai Pekiá?” p. 32: Kamata ʻaki e lēsoní hano lau ʻo e palakalafi ʻuluaki ʻo e fakamatalá. Lau mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku hā ʻi he fakamatalá. Aleaʻi hono ʻuhinga ʻo e potufolofola takitaha mo ʻene fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e pekiá. Fakaʻosi ʻaki hano fakafaivaʻi ʻa e founga ke vahevahe ai mo homou ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻi he fakamatalá.

“Kumi pea Fakahaofi,” p. 38: Vahevahe mo ho fāmilí ʻa e fakamatalá. Fokotuʻu hoʻomou kōmiti tokoni fakatuʻupakē ʻi homou fāmilí; vahe ha fatongia ki he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí. Aleaʻi e ngaahi meʻa fakatuʻupakē te mou ala fehangahangai mo ia. Palani e meʻa te mou lava ʻo fai ke tokoni ke ʻoua naʻa hoko e ngaahi meʻá ni pe mateuteu ki ai. Fokotuʻu ha taumuʻa ke faʻu ha palani ki ha meʻa fakatuʻupakē pea akoako fakahoko ia.

“Ko Hono Maluʻi ʻo Kēlepí,” p. K8: Fakaafeʻi e tokotaha kotoa pē ke ne fakamatala ki ha meʻa lelei kau ki he tokotaha takitaha ʻi he fāmilí. Fai e talanoa kia Kēlepí. Aleaʻi e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Luké mo e meʻa naʻe hoko tupu mei heʻene loto-toʻá. Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fakamatala ki ha taimi naʻa nau maluʻi ai pe maluʻi ʻe ha taha ʻoku nau ʻiloʻi ha tokotaha kehe. Fokotuʻu ha taumuʻa ke mou maluʻi ʻa e niʻihi kehé.