2009
Kumi pea Fakahaofi
Māʻasi 2009


Kumi pea Fakahaofi

Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e mateuteu ki ha meʻa fakatuʻupakē ʻe hoko? ʻI he Lepupelika ʻo Tominiká, ʻoku ʻuhinga ia kuo mateuteu ʻa e kau talavou mo e kau finemui ko ʻení ke tokoni.

ʻOku nau tokoni ki he kakai ne lavea ʻi ha ngaahi fakatuʻutāmaki ʻi he meʻalelé. ʻOku nau fakahaofi e kakai kaukau tahi ʻoku melemó mo kumi ʻa e kau ʻeva lue lalo mo kinautolu ʻoku fai haʻanau ngaahi fakatotolo ʻo nau hē pe lavea aí. ʻI he ngaahi ʻaho mālōloó ʻoku nau fakalele ʻenau fanga kiʻi fale he veʻehalá ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻe fie maʻu tokoní. ʻOku nau tokoni ʻi he ngaahi polokalama huhu maluʻi fakakoló. Pea ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke fai ʻi he taimi ʻo ha mofuike, afā, pe ha faʻahinga fakatamaki kehe.

ʻOku akoʻi kinautolu ʻi he tefitoʻi founga fakalakalaka ʻo e ʻuluaki tokoní, fakahaofi moʻui ʻi tahí, fakahaofi ʻo ha taha ʻi ha feituʻu fāsiʻi hangē ko ha ʻana pe luo, tokoni ʻi ha fakatamaki, mo e ngaahi poto ke te lava ʻo moʻui aí. ʻOku nau ʻiloʻi e ngaahi tohi ʻoku nau ako mei aí mo ʻahiʻahi fakahoko ʻi lokiako ʻo e ngaahi meʻa ke fai he hoko ha meʻa fakatuʻupakeé, ka ʻoku akoʻi foki kinautolu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻá, ʻa e lue lalo ʻo kaka moʻunga mo hū he ngaahi ʻaná ʻa ia ʻoku nau fakatātaaʻi ʻeni ʻo hangē ʻoku hoko moʻoni peé. Hili iá ʻoku nau fetaulaki moʻoni mo e ngaahi fie maʻu tokoni fakavavevavé.

Talu hono fokotuʻu ʻi he 2003 mo ʻenau tokoniʻi ha kakai ʻe toko 300 tupu, ko e tokolahi ai naʻe lavea lalahi mo ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Kuo nau fakahaofi foki mo ha toʻu tupu tokolahi mei he ngaahi faingataʻa ʻoku hoko holo ʻi he ngaahi halá ʻo fakakau kinautolu ki heʻenau kulupú pea akoʻi kiate kinautolu ʻa e mapuleʻi kitá mo e ʻofá.

Fakataumuʻa ki he Ngāue Tokoni

Ko e Comité de Emergencias Santo de los Últimos Días kinautolu, ko e Kōmiti Siasi ki he Tokoni Fakavavevavé, ko ha kulupu ngāue tokoni ʻoku ʻatā pē ki ha taha ʻe fie kau ki ai ka ke nau muimui ʻi heʻenau ngaahi tuʻutuʻuni ki he anga fakaʻapaʻapá mo e tokoní. ʻOku ngāue ʻi he kulupu ko ʻení ha toʻu tupu Siasi, pea tataki kinautolu ʻe ha kakai lalahi moʻui mateaki. Kuo laka hake ʻi ha kau toʻu tupu ʻe toko 200 kuo ngāue ʻi he kulupú talu pē mei heʻene kamata.

ʻOku pehē ʻe Sūnia Liviela, “Ne u ʻilo kau ki he kōmití ʻi heʻeku ʻalu ki ha ouau papitaiso ʻi he ʻaho Tokonaki ʻe taha. Ne u sio atu ki ha loki ʻe taha naʻe ʻi ai e fānau ko ʻení ʻa ia ʻoku mau tatau pē, naʻa nau teunga ʻuliʻuli mo tā ha fakaʻilonga ʻi honau falaní, pea naʻe fai ʻenau ako ki he ʻuluaki tokoní (first aid). Ko e meʻa naʻá ne maʻu ʻeku tokangá ko ʻeku ʻilo ko ia ko ʻenau teuteú ke tokoni ki ha kakai kehe. Ne u ʻiloʻi ko ha founga ia ke fakahoko ai ha ngāue lelei, pea ko e konga foki ia ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Siasí ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau feohí”.

ʻOku pehē ʻe ʻŌneli Lotilikasi ʻoku ako ʻe he kulupú ʻa e ngaahi founga ngāue tatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOkú ne pehē, “Hangē ko ʻení, ʻoku mau ako ke ʻuluaki tokangaʻi homau ngaahi fāmilí ʻi ha hoko ha meʻa fakatuʻupakē. Pea ʻi heʻemau ʻiloʻi ʻoku nau ʻi ha tuʻunga leleí, ʻoku lava leva ke mau tokoni ki he niʻihi kehé. Ko e meʻa ia ʻoku akoʻi ʻe he Siasí fekauʻaki mo e uelofeá. Tokangaʻi ho fāmili ʻoʻoú; hili iá pea tokoni ki he niʻihi kehé.”

ʻOku pehē ʻe Felengikilini ti losi Sanitosi kuo tokoniʻi ia ʻe heʻene ngāue ki he mateuteu ki ha fakatamaki ʻe hokó ke ne ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga tatau pē ʻa e fie maʻu ke fai ha kumi mo fakahaofi fakalaumālié mo e tokangaʻi fakatuʻasinó. ʻOkú ne pehē, “ʻOku fie maʻu ʻe ha kakai ʻe niʻihi ke tau ala atu ʻo tokoni pe fai ha lea ʻofa pe ko haʻatau vahevahe pē ʻetau fakamoʻoní ke tokoniʻi kinautolu ke nau mālohi. ʻI heʻetau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻoku totonu ke tau tokangaʻi mo tokoniʻi fakalaumālie foki e kakai kehé.”

Fakataumuʻa ke Fakaʻaongaʻi

ʻOku fakamahinoʻi mai ʻe ʻŌma Lotilikesi kuo fakaʻaongaʻi e ngaahi ʻekitivitī lahi ʻa e kōmití ke fakakakato ʻaki e ngaahi fie maʻu ki he Fatongia ki he ʻOtuá pea naʻe palani kinautolu ʻo fakafekauʻaki mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he Mutualé.

ʻOku pehē ʻe Hōsea Nūnesi, ko e tokoni ua ʻi he kau pīsopeliki ʻo e Uooti La Kaletá, lolotonga e ako ʻe he toʻu tupú ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau ngaahi kalasí mo e kōlomú, ʻoku tokoniʻi kinautolu ʻe he kōmití ke nau moʻui fakaʻaho ʻaki ʻa e meʻa ʻoku nau akó. ʻOkú ne pehē, “ʻI he taimi ʻoku nau fetuʻutaki hangatonu ai mo e kakai faingataʻaʻiá ʻi he halá, te nau toki ʻiloʻi moʻoni ai ʻa e ʻuhinga ʻo e feʻofaʻakí. ʻOku nau fakatupulaki ha ʻofa ki he kakai ʻoku nau feohí. Pea nau fakatupulaki ai foki ha ʻofa kiate kinautolu pē he ʻoku nau ako ʻo kau ki heʻete mapuleʻi pē kitá, pea ʻoku nau maʻu ai ha loto-falala ke fai e ngaahi meʻa ʻoku totonú ʻi ha feituʻu pē te nau ʻi ai”.

ʻOku fakamahinoʻi mai foki ʻe Misa Nūnesi ʻoku ʻikai fetongi ʻe he kōmití ia ʻa e ngaahi ʻekitivitī angamaheni ʻa e Siasí. ʻOkú ne pehē, “ʻOkú ne fakakakato kinautolu.” “Hangē ko ʻení, ʻoku akoʻi kiate kinautolu e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí. Ka ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻoku fai fakatatau mo e ongoongoleleí ʻo hangē ko e kōmití mo e ngaahi ngāue tokoni kehe pē, ʻoku nau maʻu ai ʻa e faingamālie ke fakahoko ʻa e meʻa kuo nau akó.” ʻOkú ne pehē ko e taha ia ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke nau hoko ai ko “[ha niʻihi] ke fai … ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó” (Sēmisi 1:22).

Fakataumuʻa maʻá e Koló

ʻOku pehē ʻe ʻŌma ʻoku faʻa fai e kole ki he kōmití ke tokoni ʻi he ngaahi polokalama fakakolo hangē ko e huhu mīselé. ʻOkú ne pehē, “ʻOku mau loto ke ʻi ha feituʻu pē ʻoku fie maʻu ai ha tokoni, pea ʻoku ʻilo ia ʻe he koló. ʻOku nau falala mai kiate kimautolu he ʻoku lelei ʻemau teuteú.” Ko hono moʻoní, naʻe fokotuʻu ʻa e comité (kōmití) ʻe ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Pasilio Kapalela mo Tomingikou Pelata, ʻo nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi founga tatau ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Kolosi Kulá mo e ngaahi ʻiuniti maluʻí. Kuo foaki ʻe he potungāue moʻui ʻa e puleʻangá ha fakalāngilangi makehe maʻá e kulupu Siasi ko ʻení, pea kuo foaki foki ha ngaahi pale ʻe he ngaahi potungāue fakapuleʻanga ʻo e koló mo e vahefonuá ki he kulupú.

ʻOku fakamatala ʻe Misa Nūnesi ʻo pehē ʻoku faʻufaʻu ʻe he kōmití ha ngaahi palani ke tali ʻaki e ngaahi meʻa ʻe hoko fakatuʻupakeé ʻo fakatatau ki ha ako kau ki he ngaahi feituʻu ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki ʻi Sanitō Tomingikoú mo e ngaahi kolo ofi maí pē. ʻOkú ne pehē, “ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha meʻa fakatuʻupakeé, te mau ō ki he ngaahi feituʻu ko iá ke fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻe fie maʻu tokoni. ʻI he taimi tatau pē, te mau fakafuofuaʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e kakai kātoa he feituʻu ko iá pea fakaha ia ki he kau maʻu mafaí. Kuo mau ʻiloʻi ʻa e ngaahi feituʻu ko ia ʻe fakatuʻutāmaki taha ʻi ha tō mai ha saikolone, mofuike, tāfea, pe ha meʻa tatau mo ia. ʻOku mau ʻiloʻi e ngaahi feituʻu ʻe fie maʻu ke fetukutuku he vave tahá. ʻOku mau ʻiloʻi foki ʻa e ngaahi feituʻu ke tā e ngaahi vaʻa ʻo e ʻuluʻakau aí ke ʻoua naʻa hoko ha maumau ʻo ka ʻi ai ha matangi mālohi. Ko e konga ʻeni ʻo e ngaahi ngāue ʻoku vahe ki he toʻu tupú ke faí.”

ʻOku ʻikai foki ke fakafiefiaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kōmití ʻa e Kilisimasí mo e Pekiá kae lava ke nau kau ʻi ha leʻo houa ʻe 24, ʻa ia ʻoku tokangaʻi ʻe ha kakai lalahi. ʻOku pehē ʻe Misa Nūnesi, “ʻOku mau fai ʻení he ko e ngaahi ʻaho ʻeni ʻoku hoko ai ha ngaahi fakatuʻutāmaki ki ha kakai tokolahi pe hoko ha faingataʻa koeʻuhi ko ʻenau inu kava mālohí.” Kuo ako tonu mei ai ʻe he kau mēmipa ʻo e kōmití ʻa e mahuʻinga hono moʻui ʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó (vakai, T&F 89).

Mateuteu, Fie Ngāue, ʻi ai e Taumuʻa

Ko e hā leva ʻoku foaki ai ʻe he kau mēmipa ʻo e kōmití honau taimí ke tokoní? Ko e hā ʻoku nau fakahoko ai e ngaahi ako kotoa ko iá?

ʻOku pehē ʻe ʻŌma neongo ko e taimi mo e ngāue lahi ʻoku fie maʻu ki aí, ʻoku ʻaonga ʻaupito ia. ʻOkú ne ongoʻi lelei ʻi he lava ke ne tokoni ki he kakai kehé, ʻa ia ko ha meʻa ʻeni naʻá ne ako lahi ai hili e matangi fakatalopiki ko Nouelá. ʻOkú ne pehē, “Ko homau fatongiá ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ke kumi hanau vala mo haʻanau meʻakai. Ne u mamata ʻi ha kakai naʻe faingataʻaʻia, pea naʻá ku ongoʻi lelei ʻi he lava ke ʻave ha meʻa ke nau tui mo ha meʻa ke nau kai peá u sio ki heʻenau fiemālié.”

ʻOku pehē ʻe ʻOsailasi Lotilikesi ʻokú ne houngaʻia ʻi heʻene ongoʻi ʻa e uouangataha ʻi he kōmití. ʻOkú ne lau ia ko hano fakalahi pē ʻo e uouangataha ʻokú ne ongoʻi ʻi heʻene kōlomú pea ʻi he toʻu tupu he Siasí fakakātoa.

Naʻe pehē ʻe Sūnia Patisitā ʻa ia naʻe kau ki he Siasí ʻi he ngaahi māhina lahi kuo hilí, ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai he kōmiti tokoni fakatuʻupakeé, naʻá ne vēkeveke ke kau. Pea naʻe ʻikai siva ʻene ʻamanakí. “ʻOku mau ongoʻi lelei he ʻoku mau fakahoko ʻa e fekau ʻoku talamai ai ʻoku totonu ke tau feʻofaʻakí. ʻOku tau kau fakataha ko e tuongaʻane mo e tuofefine, ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá.”

ʻI hoʻo maʻu ʻa e ongo pehē fekauʻaki mo e ngāue tokoní, ʻe kei hokohoko atu ai pē hoʻo tokoní.

ʻŪ taá naʻe fai ʻe Richard M. Romney

ʻOsailasi Lotilikesi

Sūnia Liviela

Sūnia Patisitā

Hōsei Nūnesi