2008
Ko e Mālohi ʻo e Ako Faivelengá
Sepitema 2008


Ko e Mālohi ʻo e Ako Faivelengá

ʻĪmisi
Elder Jay E. Jensen

ʻOku ʻomai ʻe he ʻEikí ha faleʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “Ko ia, tuku ke akó ni [ʻa e] tangata [mo e fefine] kotoa pē” pea ako “ʻi he faivelenga kakato,” he ko ia ia ʻe ʻikai akó “ʻe ʻikai lau ia ʻokú ne feʻunga ke tuʻu” (T&F 107:99–100).

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamoʻoni ʻe 144 he folofolá ʻo fekauʻaki mo e akó. Fakakaukau angé ki hanau niʻihí:

“Naʻe akonekina ia ke talangofua ʻe he ngaahi meʻa naʻá ne [kātakiʻí]” (Hepelū 5:8).

“Ako ʻa e potó ʻi hoʻo kei siʻí; ʻio, ako ʻi hoʻo kei siʻí ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 37:35).

“Ke mou ako ai pea mou poto ange ai ʻiate kimautolu” (Molomona 9:31).

“Ako ʻiate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá” (T&F 19:23).

“Mou fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (T&F 88:118).

“Ako mo ʻilo, pea hoko ʻo maheni mo e ngaahi tohi lelei kotoa pē, pea mo e ngaahi leá, mo e ngaahi ʻeleló, mo e kakaí” (T&F 90:15).

“[Fekumi] fakamātoato ke ako ʻa e potó pea ʻiloʻi ʻa e moʻoní” (T&F 97:1).

ʻI heʻetau fakakaukau ki he fekau ʻoku ʻomi ʻi he ngaahi naʻinaʻi faka-ʻOtua pehení, ʻoku mahuʻinga ke tau fakakaukau ki he founga ʻoku fakahoko ʻaki hono ako ʻo e ongoongoleleí. ʻI hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻoku fie maʻu ki ai hano fakaʻuhingaʻi fakalelei, ako, mo e lotu. Neongo ia, ʻoku mahuʻinga ke tau manatuʻi ko kitautolu takitaha ʻoku ʻi ai hotau konga ʻe ua; ʻo tau fakatou maʻu ʻa e sino mo e laumālie. Koeʻuhí ko hotau laumālié, ʻoku mahuʻinga ai ke tau ako ʻi he mālohi ʻo e Laumālié.

Ko e Ako ʻi he Laumālié

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻi Hono poto taumamaʻó ʻoku taau pea mo feʻunga ke fakahā mai kiate kitautolu … ʻoku fakahā mahino ia ki hotau ngaahi laumālié ʻo hangē ʻoku ʻikai ke ʻi ai hatau sinó; pea ko e ngaahi fakahā ko ia te nau fakamoʻui hotau laumālié te ne fakamoʻui hotau sinó.”1

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku toe fakamamafaʻi mai ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne sīpinga fakalangi ki hono fai ʻo e akoʻí mo e akó.

“Ko e hā ʻoku ʻikai faʻa mahino ai kiate kimoutolu ʻo mou ʻiloʻi, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e folofolá ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní ʻokú ne maʻu ia ʻo hangē ko hono malanga ʻaki ia ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní?

“Ko ia, ko ia ʻoku malangá mo ia ʻokú ne maʻú, ʻoku femahinoʻaki ʻa kinaua, pea ʻoku fakamāmaʻi ʻa kinaua fakatouʻosi peá na fiefia fakataha” (T&F 50:21–22).

Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e muimui ki he sīpinga ko ʻení ʻaki ʻene fakamatalaʻi hono ʻuhinga ʻo e mahinó mo e fakamāmaʻí: “ʻOku ʻuhinga ʻa e lea ngāue ko e mahinó ki he meʻa naʻá te fanongo ki aí. Ko e pōpoaki tatau pē ki he kakai hono kotoa. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamāmaʻí ki he meʻa ʻoku fakahoko mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava pē ke kehe ʻa e pōpoakí pea fakafeʻungaʻi pē ʻe he Laumālié ki he ngaahi fie maʻu ʻa e tokotaha fakafoʻituituí.”2

ʻOku fakamanatu mai ʻe Nīfai kiate kitautolu ʻi he 2 Nīfai 33:1 ha toe tafa’aki ‘e taha ‘o e ako ‘i he Laumālié: “ʻOka lea ha tangata ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakahū ia ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá.” Ko ha talaʻofa mālohi ʻeni. Ka ʻe toki fakahoko pē ia ʻo kapau te tau fakaafeʻi mai ʻa e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí.

ʻOku tuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻi he matapaá mo tukituki (vakai, Fakahā 3:20). ʻOku tuʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he matapaá mo tukituki (vakai, 2 Nīfai 33:1–2). Ko ʻetau meʻa pē ʻoku faí ko hono fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí pea fakaafeʻi mai Kinaua ki loto.

Ko Hono Fakaafeʻi ʻo e Ako Faivelengá

ʻI he fakataha ako fakatakimuʻa fakaemāmanilahi ʻo Fēpueli 2007 ʻo fekauʻaki mo e akoʻí mo e akó, naʻe ʻomi ai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha faleʻi pau ki he founga ʻe lava ke tau fakaafeʻi mai ai ha niʻihi kehe ke nau ako faivelenga he founga ko ʻení. ʻOku ou fie fakamatala fakanounouʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ia ne u ako meia Palesiteni Peeka ʻo fekauʻaki mo e akó.

ʻUluakí, naʻe akonaki ʻa Palesiteni Peeka ʻo pehē ʻoku ʻuhinga ʻa ʻetau hoko ko ha kau ako faivelengá ki heʻetau fie akó. ʻOku tau fakahā ʻa e holi ko ʻení ʻi he taimi ʻoku akoʻingofua ai kitautolú mo e taimi ʻe lava ke akoʻi ai kitautolu ʻo ʻikai ke tau fehiʻa ki ai. ʻI he taimi ʻoku tau fehiʻa ai ʻi he fakahinohinó mo e fakatonutonú, ʻoku tau fakamamahiʻi ʻa e Laumālié mo fakangatangata hotau ngaahi faingamālie ke tau tupulaki mo fakalakalaka aí.

Uá, ʻoku fie maʻu ke tau lotu—kae tautautefito ʻi ha ngaahi meʻa pau. Lotua koe mo e faiakó ʻi he taimi akó mo e ngaahi taimi kehé pē. Mahalo pē he ʻikai fuʻu tonu fēfē hano leaʻaki ʻe he faiakó ha faʻahinga meʻa. Mahalo ʻokú ne vaivai mo ʻikai poto he leá mo e fakamatalá. Ka ʻoku ʻikai pehē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻe lava ke tau takitaha lotu pē maʻatautolu pea lotua mo e faiakó: “ʻE Tamai, ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe he faiakó ʻa hoku faingataʻaʻiá mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku ou lolotonga fāinga mo iá. Tokoniʻi muʻa ia ke ne akoʻi fakahangatonu au ʻi he ngaahi meʻá ni.” ʻI hoʻo kamata ke fai ʻeni ko e tokotaha akó, ʻe kamata leva ke ke maʻu ha ngaahi tali.

Tolú, pea ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻeni: fakafanongo. ʻOku poupouʻi kitautolu ʻe Palesiteni Peeka ke fakatefito ʻetau fakafanongó kiate kinautolu kuo nau taukeí: “Naʻá ku ako ʻi heʻeku kei talavoú ʻoku mahuʻinga lahi ke fanongo ki he taukei ʻa e kakai matuʻotuʻa angé … ʻOku ou manatuʻi ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe ʻikai faʻa lue vave ʻa Likuleni Lisiate ʻo hangē ko e toenga ʻo e Kau Takí, pea naʻá ku tali maʻu pē ʻo fakaava ki ai ʻa e matapaá mo lue fakataha mo ia. Naʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe taha ne pehē mai ha taha ʻo e kau Takí, ‘Mani, ʻokú ke angalelei ʻaupito kia Misa Lisiate.’ Naʻá ku fakakaukau ai, ‘ʻOku ʻikai ke ke ʻilo ʻe koe ʻeku taumuʻa siokitá’—ʻi heʻema lue ʻo fokí, te u fakafanongo ki ai. Naʻá ku ʻilo naʻá ne lava ʻo manatuʻi ʻa Uilifooti Utalafi, pea te ne [talanoa mai ʻi heʻema luelué].”3

Pea ‘oua naʻa fakafanongo pē ki he meʻa ʻoku leaʻakí kae fakafanongo foki ki he meʻa ʻoku ʻikai leaʻakí: ʻa e ngaahi ueʻi ko ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku ʻikai leaʻakí. ʻOku nau mahuʻinga takitaha. ʻOku ʻi ai ʻa e ʻamanaki te ke lava maʻu pē ʻo fanongo ki he meʻa ʻoku ʻikai ke leaʻaki ʻe he faiakó. Kapau ʻokú ke lava, ʻe fakafeʻungaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e pōpoakí ki hoʻo ngaahi fie maʻú.

Faá, ʻi hoʻo fakafanongó, ʻoku mahuʻinga ke ke fokotuʻutuʻu ʻa e meʻa kuó ke akó. Toʻo ʻa e meʻa kuó ke fanongo ki aí, peá ke ʻai ke ʻaʻau ia ʻaki haʻo tohiʻi peá ke fakalahi mei ai. Kapau ʻokú ke fie maʻu moʻoni ke fakapapauʻi ʻokú ke maʻu ia, kumi ha taha ʻe lava ke ke akoʻi ia ki ai. ʻI hono fakakātoá, kuo teʻeki ai ke ke ako moʻoni kae ʻoua leva kuó ke lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e meʻa kuó ke akó. Feinga ke ke fokotuʻutuʻu ʻa e meʻa kuó ke akó; ʻe ʻaonga hoʻo fai ʻení.

Ko e Teuteu ke Akó

ʻE lava ke tau fai ha ngaahi meʻa lahi, ʻo makehe ia mei he meʻa ʻoku tau fai ʻi he kalasí, ke fakaafeʻi ʻaki ʻa e ako faivelengá ki muʻa pē ia pea tau toki haʻu ki he kalasí.

Naʻe fai ʻe Palesiteni Peeka ʻa e faleʻi ko ʻení: “Tuʻu hengihengia hake mei ho mohengá … pea fakakaukau ʻi he pongipongí ʻi he foʻou e ʻatamaí. Ko e taimi ia ʻoku haʻu ai e ngaahi fakakaukaú.”4 ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia. ʻI heʻetau ʻā hengihengia hake ke ako, lotu, fakalaulauloto, mo fakafanongó, te tau maʻu fakahā ai.

ʻIkai ko ia pē, ka ke mou aʻu taimi totonu ki hoʻomou ngaahi fakatahaʻangá, kae tautautefito ki he houalotu sākalamēnití, ʻa ia ko e taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga fakalaumālie taha ʻi he Siasí. Mou anga ʻapasia ʻi hoʻomou ʻalu ki aí; fakaʻataʻatā homou lotó mo e fakakaukaú ke maʻu ha fakahā.

Pea ko e taha, te tau lava ʻo tukupā ke tali ʻa e fatongia ko ia ke akó ʻo tatau ai pē pe ʻoku lelei fēfē ʻa e anga ʻo e faiako ʻa e tokotaha faiakó pe tokotaha ʻoku leá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí: “Ko e taha e ngaahi houalotu fakamoʻoní ʻi he ngaahi fakatahaʻanga lelei taha ʻi he [Siasí] he māhiná kotoa, ʻo kapau ʻokú ke maʻu ʻa e laumālié. Kapau ʻokú ke ongoʻi taʻeoliʻia ʻi he houalotu fakamoʻoní, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fehālaaki ʻiate koe, ka ʻoku ʻikai ko e kakai kehé. Te ke lava ʻo tuʻu pea fai hoʻo fakamoʻoní pea te ke pehē ko e fakatahaʻanga lelei taha ia ʻi he māhiná; ka ʻo kapau te ke tangutu pē ʻo lau ʻa e ngaahi fehālaaki fakakalama mo kataʻi ʻa e tangata ʻoku ʻikai siʻi lava ʻo lea leleí, te ke taʻeoliʻia… . ʻOua naʻa ngalo ia ʻiate koe! ʻOku fie maʻu ke ke feinga ke maʻu haʻo fakamoʻoni. ʻOku fie maʻu ke ke kei feinga pē!”5

Ko ha lea mālohi moʻoni ia.

Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Faingamālié ki he Lahi Tahá

Kae mahuʻinga tahá, ke ke kātaki. Naʻe fuʻu fakamamafaʻi moʻoni ʻeni ʻe Palesiteni Peeka ʻi heʻene ʻinitaviú. ʻOua naʻá ke foʻi. Fakaʻutumauku he akó. Fakaʻaongaʻi e ngaahi faingamālie ʻokú ke maʻu ke ke ako aí ki he lahi taha ʻe lavá.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne lea ai ʻa ʻEletā Malioni D. Hengi lolotonga ʻene hoko ko ha tokoni ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo kau ki he mālohi ʻo hono fakaʻaongaʻi ki he lahi tahá ʻa e ngaahi faingamālie ke tau ako aí. Naʻe fai ʻe ʻEletā Hengi ha talanoa ʻo kau kia Lui ʻAkasisi, ko ha tangata mataotao ʻi he saienisi ʻo natulá, ʻa ia ne talaange ki ai ʻe ha fefine matuʻotuʻa teʻeki mali kuo teʻeki ai ke ne maʻu ʻe ia ha faingamālie ke ne ako ai. Ko e tali ki ai ʻa Toketā ʻAkasisí ko haʻane kole ange ke ne fakakaukau ki he ngaahi faingamālie ko ia kuó ne maʻu ke ako aí:

Naʻá ne fehuʻi ange, “‘Ko e hā e meʻa ʻokú ke faí?’

“‘Ko e tele pateta mo e hifi onioni.’

Naʻá ne pehē ange, ‘Fineʻeiki, ko e fē feituʻu ʻokú ke tangutu ai lolotonga hoʻo fai e ngaahi fatongia fakamānako mo fakaʻapi ko ʻení?’

“ʻI he sitepu taupotu taha ki lalo ʻo e peitó.’

“‘Ko e hā e meʻa ʻokú ke hili ki ai ho vaʻé?’

“ʻKo e foʻi piliki ngingila.’

“‘Ko e hā e piliki ngingila?’

“ʻOku ʻikai te u ʻilo ʻe au, tangataʻeiki.’

“Naʻá ne pehē ange, ‘Ko e hā hono fuoloa hoʻo faʻa tangutu aí?’

“Naʻá ne pehē ange, ‘Taʻu ʻe hongofulu mā nima.’

“Naʻe pehē ange ʻe Toketā ʻAkasisi, ‘Fineʻeiki, ko ʻeku kātí ʻeni. Te ke angalelei nai ʻo fai ange ha tohi kiate au fekauʻaki mo e natula ʻo e piliki ngingilá?’ ”

Naʻe tali fakamātoato ʻe he fefiné ʻa e tukupā ko ʻení. Naʻá ne lau e meʻa kotoa pē naʻá ne lava ke maʻu fekauʻaki mo e pilikí pea mo e talí peá ne ʻave ha fakamatala peesi ʻe 36 ʻo kau ki ai, kia Toketā ʻAkasisi.

Ne hoko atu e fakamatala ʻa ʻEletā Hengí:

“Ne maʻu mai ha tohi meia Toketā ʻAkasisi: ‘Fineʻeiki, ko e fakamatala lelei taha ʻeni kuó u sio ai ʻo fekauʻaki mo e pilikí. Kapau pē te ke kātaki ʻo fetongi e ngaahi foʻi lea ʻe tolu ʻoku ou fakaʻilongaʻi atú, te u pulusi ia pea totongi koe.’

“Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo maʻu mai ha tohi mo ha $250, pea tohiʻi ʻi lalo he tohí ʻa e fehuʻi ko ʻení: ‘Ko e hā e meʻa naʻe ʻi lalo he ngaahi foʻi pilikí?’ Kuo ako e fefiné ʻo ʻiloʻi hono mahuʻinga ʻo e taimí peá ne taliange ʻaki ha foʻi lea pē ʻe ua: ‘Fanga lō.’ Ne tohi mai ʻa Toketā ʻAkasisi, ‘Fakamatalaʻi mai kiate au e fanga loó.’ …

“Hili ha lau ʻe he fefine teʻeki malí ni ha ngaahi tohi lahi, fakatotolo lahi ʻi he meʻa fakaʻata-efú, mo haʻane ako lahi, naʻá ne tangutu hifo ʻo hiki ha peesi ʻe 360 fekauʻaki mo e fanga loó ʻo ʻave kia Toketā ʻAkasisi. Naʻá ne pulusi e tohí pea ʻave ki he fineʻeikí e paʻangá, pea naʻá ne ʻalu ʻo ʻaʻahi ki he ngaahi fonua kotoa ko ia naʻá ne fakaʻānaua ke sio aí ʻaki e paʻanga naʻá ne maʻu mei heʻene ngāué.”6

ʻOku ʻi ai ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga heni, ke fakaafeʻi ʻa e ako faivelengá ʻo ʻikai fiemālie pē ʻi he lahi ʻo e kiʻi ʻilo ʻokú te lolotonga maʻú.

ʻE lava ke tau hoko ko ha niʻihi ako lelei ange, pea ʻi heʻetau hoko ko ha niʻihi ako lelei angé, te tau hoko ai ko ha kau faiako lelei ange. ʻOku ou fie muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ko e faiako tuʻukimuʻá. Ka ko e hā ne tupu mei ai ʻEne hoko ko ha faiako tuʻukimuʻá? ʻUluakí pē ko ha tokotaha Ia naʻá Ne ako. Fakatauange ke fai-tāpuekina kitautolu takitaha ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau muimui ʻiate Ia pea hoko ko ha niʻihi ako lelei ange.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (Lēsoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofá, 2007), 550.

  2. “To Understand and Live Truth” (an evening with Elder Richard G. Scott, Feb. 4, 2005), http://lds.org/library/display/0,4945,5344-1-2783-8,00.htm.

  3. “Ko e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Akoʻí mo e Akó,” Liahona, Sune 2007, 52.

  4. Liahona, Sune 2007, 52.

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (Lēsoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofá, 2006), 92.

  6. “Good Teachers Matter,” Ensign, July 1971, 61–62.