2008
ʻE Tamai Hēvani, ʻOkú ke ʻI ai?
Sepitema 2008


Taimi Feʻinasiʻakí

ʻE Tamai Hēvani, ʻOkú ke ʻI ai?

“Ko ia ʻoku ou pehē ai kiate kimoutolu, Ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou holi ki aí, ʻo ka mou ka lotu, tui ʻoku mou maʻu ia, pea te mou maʻu ia” (Maʻake 11:24).

ʻI he moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻe haʻu ha kakai tokolahi ke fanongo ki Heʻene ngaahi leá. Naʻa nau ʻomi ʻenau fānaú ke tāpuakiʻi ʻe Sīsū, ka naʻe fekau ʻe he kau ākongá ke nau ʻalu mei ai. Naʻe pehē ʻe Sīsū, “Tuku ke haʻu kiate au ʻa e tamaiki īkí, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻa kinautolu: he ʻoku ʻo e kakai peheé ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Maʻake 10:14). Naʻe ʻofa ʻa Sīsū ʻi he fānau īkí peá ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu.

ʻOku fakamanatu mai ʻe he foʻi hiva ʻa e Palaimelí “Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻí” ʻa e talanoa ko ia ʻi he folofolá mo akoʻi kitautolu fekauʻaki mo e lotú.

Tamai Hēvani, ʻOkú ke ʻi ai?

ʻokú ke ongoʻi nai siʻeku lotú?

ʻOku mamaʻo ʻa Hēvaní,

Ka ʻoku ofi mai heʻeku lotú.

Tamai Hēvani, ʻoku ou manatua

Lea ʻa Sīsū ki he kau ʻākongá:

“Tuku ke haʻu ʻa e fānaú.”

Tamai te u aʻu atu ʻi he lotú.

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koe. Ko ʻEne fānau koe. ʻOkú Ne fie maʻu ke ke lotu maʻu pē kiate Ia—ʻi ha faʻahinga taimi mo ha feituʻu pē. ʻOku fakamanatu atu ʻe he veesi hoko ʻo e foʻi hiva ko ʻení ke ke lotu.

Lotu, ʻokú ne ʻi ai;

Lea, ʻoku fanongo mai.

ʻene fānau koe;

ʻĀtakai ʻaki koe ʻene ʻofá.

Ne fanongo atu;

ʻokú ne ʻofa atu.

He ʻoku ʻamoutolu

ʻa e Puleʻanga ʻo e Langí.

(Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 6–7)

ʻEkitivitií

ʻE lava ke ke fakaʻaongaʻi e tohinoa ʻo e lotú ʻi he peesi K4 ke fakamanatuʻi atu ke ke lotu. Toʻo e pēsí, pea tuku ia ʻi ho veʻe mohengá pe ʻi hoʻo folofolá. Valivali e fakatātaá pea hiki e ngaahi meʻa ʻokú ke fie fakamālō ai ki he Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻokú ke lotu aí. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe mo tali hoʻo ngaahi lotu kotoa pē. ʻOkú Ne tāpuakiʻiʻaki koe ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fie maʻú.