2008
Hanga ki he ʻEikí
Sepitema 2008


Ngaahi Lēsoni mei he Tohi ʻa Molomoná

Hanga ki he ʻEikí

ʻĪmisi
Mary N. Cook

Lolotonga ʻema ngāue mo hoku husepānití ʻi he ʻĒlia ʻĒsiá, naʻá ma faʻa lue hake ʻi ha hala ofi pē ki homa ʻapi ʻi Hongo Kongó ʻa ia naʻe ui ko e Uani Sai Kepí (Wan Chai Gap). Ko e foʻi tahake lahi ʻeni pea faingataʻa e kaka aí, kae fakatautefito ki he ngaahi ʻaho vela mo ʻafu ʻo e faʻahitaʻu māfaná.

Ne u fakatokangaʻi he ʻaho Tokonaki ʻe taha naʻe ʻikai te u fiefia ʻi heʻema lué, he naʻe hangē ia hama tauteaʻí kae ʻikai ko haʻama fakamālohisino. ʻI heʻeku sio hifo ki he meʻa ne ma lue hake aí, ne u ongoʻi hangē ka ʻikai pē te ma toe aʻu kimaua ki he tumuʻakí.

Ne ʻi ai ha meʻa mālie ne u ʻilo ʻi he ʻaho ko iá. ʻI heʻeku sio hifo ki laló, naʻe fakangatangata pē meʻa ne u sio ki aí ki he kiʻi hala fāsiʻí. ʻI heʻeku feinga kaka hake ki ʻolungá, naʻá ku mamata pē au ki he fāsiʻi ʻa e halá. Ka ʻi heʻeku hanga hake ki ʻolungá, ne u vakai atu ki he fakaʻofoʻofa ʻo e meʻa ne hā mei muʻá. Naʻá ku mamata ki ha ʻuluʻakau matala engeenga fakaʻofoʻofa. Naʻá ku mamata ki he puna ʻa e manupuná mo ʻenau hiva mālié. Naʻá ku mamata ki he kau ako Tai Sií (Tai Chi) ʻoku nau fakaava hake ʻenau ngaahi ií ko e konga ʻo ʻenau fakamālohisino angamahení. Naʻe ʻikai fuoloa kuó ma aʻu ki he meʻa ne ma taumuʻa ki aí, ʻa ia ko e Hala Sitapú, pea mei mui aí ne u mamata ki he lanu pulū ʻa e langí mo e ngaahi konga ʻao hinehiná.

Hanga ki he ʻEikí

ʻI heʻetau sio hifo ʻo tuku ʻetau tokangá ki he ʻata fāsiʻi ʻo e ngaahi tūkunga ʻoku tau ʻi aí, ʻe lava ke pulia meiate kitautolu e ngaahi faingamālie lahi kuo fakatatali ʻe he ʻEikí maʻatautolú. ʻOku tau fakaʻatā nai e ngaahi tūkunga ʻoku tau ʻi aí ke ne fakangatangata e meʻa ʻoku tau sio ki aí, pe ʻoku tau hanga hake ki he ʻEikí, ʻa ia te Ne lava ke toe fakafālahi ange ʻa e meʻa ke tau sio ki aí?

Ko e ngaahi faingataʻá ko ha konga pē ia ʻo e moʻui ʻa e tokotaha kotoa pē—hangē ko e mahamahakí, mālōlō ha taha ʻoku tau ʻofa ai, fakatuʻutāmaki ʻoku hoko, mali vete, pe ngaahi palopalema fakapaʻanga. ʻOku tau fetaulaki kotoa pē mo ha ngaahi faingataʻa naʻe ʻikai palani ke hoko. Ko ha tukupā lahi ia ke te tali lelei ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení.

ʻOku talaʻofa mai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo pehē: “ ʻE hanga ʻe he ʻEikí ʻo tāpuekina hoʻo moʻuí ʻo lahi ange ia he meʻa te ke lavá. Te Ne fakatupulaki ho ngaahi faingamālié, fakalahi hoʻo vakaí pea mo fakamālohia koe. Te ne ʻoatu ʻa e tokoni ʻokú ke fie maʻú ke matuʻuaki ʻaki ho ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi faingataʻá.”1

Naʻe mahino e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he ngaahi foha ʻo Mōsaiá pea nau hanga ki he ʻEikí ʻi he taimi naʻa nau fehangahangai ai mo e ngaahi tūkunga naʻe faingataʻá. ʻOku tau lau ʻi he tohi ʻa ʻAlamaá ʻoku pehē ai:

“Naʻa nau fepaki mo e ngaahi faingataʻa lahi; naʻa nau kātakiʻi ha ngaahi meʻa lahi, ʻi honau sinó mo e ʻatamaí fakatouʻosi … mo e feinga lahi foki ʻi he laumālié …

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻa nau fononga ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ʻi he feituʻu maomaonganoá, pea naʻa nau ʻaukai mo lotu lahi ke tuku mai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ha tufakanga ʻo hono Laumālié ke ʻalu mo kinautolu, mo nofo mo kinautolu, koeʻuhí ke nau lava ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke fakatafoki, ʻo kapau ʻe ala lava, ʻa honau kāinga, ko e kau Leimaná, ki he ʻiloʻi ʻo e moʻoní, mo e ʻiloʻi ʻo hono kovi ʻo e ngaahi talatukufakaholo ʻa ʻenau ngaahi tamaí, ʻa ia ʻoku ʻikai totonú” (ʻAlamā 17:5, 9).

Hili iá naʻe ʻikai leva te nau tokanga ki honau ngaahi faingataʻaʻiá, ka naʻa nau fekumi ki ha ngaahi founga ʻe lava ke nau hoko ai ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke hiki hake mo faitāpuekina e niʻihi kehé. Ko e tali ki heʻenau ʻaukaí mo ʻenau ngaahi lotu ʻi he tui mo e ngāué, ko hono foaki ange ʻe he ʻEikí ʻa e tokoni naʻa nau fie maʻu ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻa naʻa nau ʻi aí.

Loto-toʻa ke Laka ki Muʻa

Naʻá ku taʻu 37 ʻi he taimi ne silaʻi ai au ki hoku husepānití ʻi he Temipale Sōlekí. Naʻe lahi ʻaupito e ngaahi faingataʻa ne u fetaulaki mo ia ʻi he ngaahi taʻu ne teʻeki ke u mali aí. Ne u pehē maʻu pē te u mali pea ʻi ai ʻeku fānau ʻi hoku taʻu 25, ka ne u tofanga ʻi ha ngaahi tūkunga naʻe kehe mei he ngaahi meʻa ne u palani ki aí.

Taimi lahi ne u faʻa sio hifo ai ki he halá, ʻo u tokanga taha pē kiate au mo e ngaahi tūkunga ne u ʻi aí. Naʻe fāsiʻi e meʻa ne u lava ke mamata ki aí. Hangē leva kuo faingataʻa mo taʻe fakafiemālie e moʻuí. Naʻe kamata ke u loto-foʻi. Ne mole meiate au ʻa e loto-falalá.

ʻOku ou manatu ki ha taimi mahuʻinga ʻi heʻeku moʻuí ne u hanga ai ki he ʻEikí ʻo hangē ko e ngaahi foha ʻo Mōsaiá. Ne u mālohi maʻu pē he Siasí peá u “ʻiloʻi ʻa e moʻoní” (I Tīmote 2:4; 2 Tīmote 3:7), ka ne u fie maʻu ke u ʻilo lahi ange. Ne u fili ai ke u fakamātoato ange ʻi hono ako e folofolá, faʻa lotu ange, pea moʻui taau ange ke maʻu e fakahinohino ʻa e Laumālié. Ne u fakaʻamu ke u hoko ko ha “meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá” ʻo hangē ko e ngaahi foha ʻo Mōsaiá.

Naʻe [“fie maʻu e loto toʻa ke ʻalu atu”] (ʻAlamā 17:12) ʻo fekumi ki ha ngaahi faingamālie foʻou. Ne u fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakangāue pea lesisita ʻi ha polokalama ako mataʻitohi ke toe lelei ange ai e ngāue te u maʻú. Ne u fili ke u hiki mei ha uooti ʻo e kakai lalahi kei talavoú ki ha uooti ʻoku ʻi ai ha ngaahi fāmilí. Ne kamata ke u kau atu ki he ngaahi kaimeʻakai mo e ngaahi maʻu meʻatokoni fakafāmili pea mo e ngaahi polokalama maʻá e kakai lalahí. Ne u kau he kuaea ʻa e uōtí. Ne u maheni lelei mo e pīsopé. Ko ha tangata fakapotopoto mo tokanga ia pea naʻá ne fai ha ngaahi uiuiʻi kiate au ʻo faitāpuekina ai ʻeku moʻuí.

Naʻe fakafou ʻi he faiako fakaʻapí mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Fineʻofá ʻeku fakakaungāmeʻa mo ha kau fefine tokolahi, pea naʻa nau fakakau maʻu pē au ʻi heʻenau ngaahi ʻekitivitī fakafāmilí. Ka naʻe ʻikai te u tatali au ke nau toki fakaafeʻi mai au; ne u kumi ha ngaahi faingamālie ke u kau ai. Ne u loto fiemālie ke toʻotama heʻenau fānaú, peá u fakaafeʻi honau ngaahi fāmilí ke mau maʻu meʻatokoni. Naʻe hoko pē ʻenau fānaú ko ʻeku fānau.

Ne u ʻiloʻi foki ko e feituʻu lelei taha pē ke ke ʻofa ai ki ha taha pea ʻofaʻi ai koé ko ho lotoʻi fāmilí. Naʻe toko tolu e fānau ʻa hoku tuongaʻané, pea ne u tokanga ki heʻenau moʻuí, ngāue fakaakó, mo ʻenau ngaahi meʻa ʻoku faí.

Koeʻuhí ko e tokoni naʻá ku faí, ne tupulaki ʻeku loto-falalá, pea toe fakamānako mo kakato ange ʻa e moʻuí ʻi heʻeku hanga ki he ʻEikí. Naʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke u vakai ki ha ngaahi faingamālie foʻou ki heʻeku moʻuí, ʻo hangē pē ko ʻeku mamata ki he ʻuluʻakaú, matalaʻiʻakaú, manupuná, mo e kakai ʻi he halá ʻi heʻeku sio hake ki Uani Sai Kepí.

ʻI he hokohoko atu ʻeku hanga ki he ʻEikí, ne u ʻiloʻi ʻene fakalahi ʻa e fakangatangata ʻo e ngaahi meʻa ʻoku lava ke u ʻilo ki ai ʻi māmaní ki ha ʻilo ʻoku taʻengata. Kuó u ʻilo mei he tali ki heʻeku ngaahi lotú ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻEikí, ʻofa ʻiate au, pea ʻokú Ne tokanga mai mo ʻiloʻi e ngaahi tūkunga ʻoku ou ʻi aí. Kuo ʻomi kiate au ʻe he ʻilo ko ʻení ʻa e tui te Ne kei hokohoko tokoniʻi pē au ke u fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi pea mo e ngaahi faingataʻa ʻi he kahaʻú lolotonga ʻeku hanga kiate Ia ke maʻu ha ngaahi faingamālie mo “fili ki he māʻoniʻoní mo e fiefiá, neongo pe ko e hā ʻa e ngaahi tūkunga ʻokú [ou] ʻi aí.”2

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (2001), 42.

  2. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 5.