2008
Ke Mou Taha Pē
Sepitema 2008


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ke Mou Taha Pē

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

Naʻe folofola ʻa Sīsū Kalaisi ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ʻo kau kiate kinautolu ʻe hoko ko e konga ʻo Hono Siasí, ʻo pehē: “Ke mou taha pē; pea kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (T&F 38:27). Pea ʻi hono talaange ki he tangatá mo e fefiné ʻi hono Fakatupu kinauá ke na taha pē ʻi he malí, naʻe ʻikai ko ha ʻamanaki pē ʻa e ʻOtuá ʻe hoko ʻeni; ka ko ha fekau ia! “Ko ia ʻe tukuange ai ʻe he tangatá ʻene tamaí mo ʻene faʻeé, kae pikitai ki hono ʻunohó, pea te na kakano taha pē” (Sēnesi 2:24). Ko e finangalo ia ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau loto taha pē. Ko e feohi ko ia ʻoku fakahoko ʻi he ʻofá ʻoku ʻikai ko ha foʻi fakakaukau pē. Ko ha meʻa ia ʻoku pau ke fakahoko.

ʻOku ʻikai ko e fie maʻú ke tau taha pē ʻi he moʻuí ni. ʻOku fie maʻu ke tolonga ia ʻo taʻengata. Naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e fuofua malí ʻi he ngoué ʻi he taimi naʻe ʻikai moʻulaloa ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he maté. Naʻá Ne ʻoange ha holi ki he tangatá mo e fefiné ʻi he kamataʻangá pē ke fakatahaʻi kinaua ko ha tangata mo ha uaifi ki he taʻe ngatá ʻo nofo ko ha ngaahi fāmili ʻi ha feohi ʻoku haohaoa mo māʻoniʻoni. Naʻá Ne tuku ki he loto ʻo ʻEne fānaú ha holi ke nau nofo ʻi he melino mo e niʻihi kotoa pē naʻa nau feohí.

Ka ʻi he hoko ʻa e Hingá, naʻe mahino he ʻikai ke faingofua ʻa e nofo uouangatahá. Ne vave ʻene hoko ha meʻa fakamamahí. Naʻe fakapoongi ʻe Keini hono tehina ko ʻĒpelí. Ne moʻulaloa leva e fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIví ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané. ʻOku fakahoko ʻe Sētane ʻene taumuʻá ʻi he founga poto, ʻi he tāufehiʻa mo e kākā. ʻOku fepaki ia mo e taumuʻa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. ʻOkú Na finangalo ke tau maʻu ha feohi ʻoku haohaoá mo ha fiefia ʻe taʻengatá. Naʻe ʻosi ʻiloʻi pē ʻe Sētane, ʻa Hona fili mo hotau filí, ki he palani ʻo e fakamoʻuí ki muʻa pea Fakatupu ʻa e māmaní. ʻOkú ne ʻiloʻi ko e moʻui taʻengatá pē ʻe lava ke tolonga ai ʻa e ngaahi feohi toputapu mo fiefia ʻa e fāmilí. ʻE ʻave kitautolu ʻe Sētane meiate kinautolu ʻoku tau ʻofa aí peá ne ngaohi kitautolu ke tau mamahi. Pea ko ia ʻokú ne tō ʻa e ngaahi tenga ʻo e moveuveú ʻi he loto ʻo e tangatá ʻi heʻene ʻamanaki ko ia ʻe lava ke tau mavahevahe mo movetevete aí.

Kuo tau maʻu kotoa pē ha faʻahinga ongo ʻi he feohi pea mo e māvae mo ha niʻihí. Kuo ʻi ai e ngaahi taimi kuo tau fakatokangaʻi ai e moʻuí ʻi ha ngaahi fāmili, pea mahalo ʻi ha ngaahi tūkunga kehe pē, ʻa hono fakamuʻomuʻa ʻe ha taha ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa ha tokotaha kehe, ʻi he ʻofa pea mo e feilaulau. ʻOku tau ʻosi ʻiloʻi kotoa pē ʻa e ongoʻi loto-mamahi mo e taʻelata ʻi haʻatau mavahe pe nofo tokotahá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke talamai e meʻa ʻoku totonu ke tau fili ki aí. ʻOku tau ʻosi ʻiloʻi ia. Ka ʻoku fie maʻu ke tau ʻamanaki atu ʻe lava ke tau taha ʻi he moʻuí ni pea tau feʻunga ke maʻu ia ʻo taʻe ngata ʻi he maama ka hoko maí. Pea ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi mo e founga te tau maʻu ai ʻa e tāpuaki maʻongoʻonga ko iá kae lava ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo pau ke tau faí.

ʻE Lava Pē ke Liliu Hotau Ngaahi Tefitoʻi ʻUlungāangá

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻui ʻo māmaní ʻo kau ki he taha ko iá mo e founga ʻe liliu ai hotau angá kae lava ke hokó. Naʻá Ne akonaki mahino ki ai ʻi he lotu naʻá Ne fai ʻi Heʻene fakataha fakaʻosi mo ʻEne Kau ʻAposetoló pea toki pekiá. ʻOku hā ʻa e lotu fakaofo mo fakaʻofoʻofa ko iá ʻi he tohi ʻa Sioné. Ko e teu ia ke Ne fehangahangai mo e feilaulau fakalilifu maʻatautolu hono kotoa ʻa ia ʻe hoko ai ʻa e moʻui taʻengatá. Naʻe teuteu ke Ne ʻalu kae tuku ʻa e Kau ʻAposetolo kuó Ne fakanofo peá Ne ʻofa aí, peá ne tuku kiate kinautolu ʻa e ngaahi kī ke tataki ʻaki ʻa Hono Siasí. Ko ia naʻá Ne lotu ki Heʻene Tamaí, ko e ʻAlo haohaoá ki he Tamai haohaoá. ʻOku tau ʻilo ʻi Heʻene ngaahi folofolá ʻa e founga ke ngaohi ai ke taha ʻa e ngaahi fāmilí, ʻo hangē ko ia ʻe hoko ki he fānau kotoa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻoku muimui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne kau tamaioʻeikí:

“Hangē ko hoʻo fekau au ki māmaní, ʻoku pehē ʻeku fekau ʻa kinautolu ki māmaní.

“Pea ʻoku ou fakatapuʻi au koeʻuhi ko kinautolu, koeʻuhi ke fakatapuʻi ʻa kinautolu foki ʻi he moʻoní.

“Pea ʻoku ʻikai ko ʻeku lotua ʻa kinautolú ni pē, ka ko kinautolu foki ʻe tui kiate au ʻi heʻenau leá;

“Koeʻuhi ke taha pē ʻa kinautolu kotoa pē; ʻo hangē ʻokú ke ʻiate aú, ʻe Tamaí, mo au ʻiate koé, koeʻuhi ke nau taha pē foki ʻiate kitaua; koeʻuhi ke tui ʻa māmani naʻá ke fekau au” (Sione 17:18–21).

Naʻá Ne fakamahino ʻi he ngaahi lea siʻi ko iá ʻa e lava ke ngaohi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke taha pē ʻa e ngaahi lotó. ʻE lava ke tali ʻe kinautolu ʻoku tui ki he moʻoni naʻá Ne akoʻí, ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku fakahoko mai ʻe Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí. Hili iá, ʻe liliu leva honau ngaahi tefitoʻi ʻulungāangá ʻi haʻanau talangofua ki he ngaahi ouau ko iá. ʻI he founga ko iá ʻe lava ke fakamāʻoniʻoniʻi ai kitautolu ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻE lava leva ke tau nofo ʻi he uouangataha, ʻo hangē ko ia kuo pau ke tau fai ka tau maʻu ʻa e melinó ʻi he moʻuí ni pea ke tau nofo mo e Tamaí pea mo Hono ʻAló ʻi he taʻengatá.

Ko e ngāue ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfita ʻi he ʻaho ko iá, ʻo hangē pē ko e ʻaho ní, ke ʻomi ʻa e fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIví ke fakataha ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí. Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e meʻa ne nau akonakiʻakí pea mo ia ʻoku tau akoʻí, ke fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí: ʻa e husepānití, uaifí, fānaú, makapuná, ngaahi kuí pea aʻu ki hono kotoa ʻo e fāmili ʻo ʻĀtama mo ʻIvi ʻe fili ki he hala ʻo e uouangatahá.

ʻOku mou manatuʻi naʻe lotu ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “ʻOku ou fakatapuʻi au koeʻuhi ko kinautolu”—ko ʻEne ʻuhinga ki he Kau ʻAposetoló—“koeʻuhí ke fakatapuʻi ʻa kinautolu foki ʻi he moʻoní” (Sione 17:19). Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fai ʻa e fakatapuí. ʻE lava ke tau maʻu Ia ko hotau takaua he kuo fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ko iá. ʻOku lava ke tau fai ʻi hono mālohí ha ngaahi fuakava ʻe lava ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku tau ʻamanaki atu ke ʻi ai ʻa e uouangatahá ʻi ha feituʻu pē ʻoku maʻu ai ʻe he kakaí ʻa e Laumālie ko ʻení. ʻOku fakahū ʻe he Laumālié ʻa e fakamoʻoni ʻo e moʻoní ʻi hotau lotó, ʻa ia ʻokú ne fakatahatahaʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻinasi ʻi he fakamoʻoni ko iá. ʻOku ʻikai ʻaupito ha taimi ʻe teitei fakatupu ai ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e fakakikihí (vakai, 3 Nīfai 11:29). ʻOku ʻikai ʻaupito ha taimi ʻe teitei kamata ai ʻe he Laumālie ko ʻení ha ongoʻi fakavahavahaʻa ʻi he kakaí ʻo hoko ai ha fekeʻikeʻi.1 ʻOku tupu ʻa e melino fakatāutahá mo e fāitaha mo e niʻihi kehé mei haʻatau fakaongoongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOkú ne fakatahaʻi ʻa e lotó. ʻOku makatuʻunga ʻa e fāmili ʻoku fāitahá, Siasi ʻoku fāitahá pea mo ha māmani ʻoku melinó ʻi he ngaahi loto ʻoku fāitahá.

Takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Naʻa mo ha kiʻi tamasiʻi ʻe lava pē ke mahino kiate ia ʻa e meʻa ke fai ke ne maʻu ai e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku talamai ia ʻe he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití. ʻOku tau fanongo ki ai ʻi he uike kotoa pē ʻi he ngaahi houalotu sākalamēnití. ʻOku tau fakafoʻou ʻi he ngaahi momeniti toputapu ko iá ʻa e ngaahi fuakava ne tau fai he papitaisó. Pea ʻoku fakamanatu mai ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa ne tau maʻu ʻi hono hilifakinima kitautolu ʻo fakamaʻu ko e kāingalotu ʻo e Siasí—ʻa e talaʻofa ko ia te tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e ngaahi lea ʻeni mei he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití: “ʻOku nau loto fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo ho ʻAló, pea manatu maʻu ai pē kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate kinautolú; koeʻuhi ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (T&F 20:77).

ʻE lava ke tau maʻu ʻa Hono Laumālié ʻi heʻetau tauhi ʻa e fuakava ko iá. ʻUluakí, ʻoku tau palōmesi ke toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá. ʻA ia ko hono ʻuhingá kuo pau ke tau moʻui ʻo hangē ko ʻEne moʻuí. Te tau fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻetau moʻuí. Te tau fai maʻu pē Hono finangaló kae ʻikai ko ʻetau ʻoku tau fie maʻú pe ko ia ʻoku akoʻi mai ʻe māmani ke tau fie maʻú. He kapau te tau ʻuluaki ʻofa ki he ngaahi meʻa ʻo māmaní, he ʻikai pē ke tau maʻu ha melino. ʻE faifai pē pea fakamavahevaheʻi ha fāmili pe ha puleʻanga ʻe heʻenau maʻu ʻa e fiemālie ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi meʻa fakaemāmaní.2 Ka ʻi heʻetau fetauhiʻaki ʻo hangē ko e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻa ia ʻoku hoko fakanatula pē ia mei heʻetau toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá, ʻe lava ke tau aʻusia ai ha tuʻunga fakalaumālie, ʻa ia ko ha konga pē ʻo hēvani ʻi māmani.

Uá, ʻoku tau palōmesi te tau manatu maʻu ai pē kiate Ia. ʻOku tau fai ia ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau lotu ai ʻi Hono huafá. ʻOku fakatautefito ʻetau manatu kiate Iá ʻi he taimi ʻoku tau kole ai ke Ne fakamolemoleʻi kitautolú, pea kuo pau ke tau toutou fai ia. ʻI he momeniti ko iá ʻoku tau manatu ai ki Heʻene feilaulaú ʻa ia ʻoku malava ai ʻa e fakatomalá mo e fakamolemolé. ʻI he taimi ʻoku tau tautapa aí, ʻoku tau manatuʻi ko Ia ʻa hotau taukapo ki he Tamaí. ʻI heʻetau ongoʻi ʻa e fakamolemolé pea maʻu mo e melinó, ʻoku tau manatuʻi leva ʻa ʻEne faʻa kātakí mo ʻEne ʻofa taʻehano ngataʻangá. ʻOku hanga ʻe he manatu ko iá ʻo fakafonu hotau lotó ʻaki ʻa e ʻofa.

ʻOku tau tauhi foki ʻetau palōmesi ke manatu kiate Iá ʻi he taimi ʻoku tau lotu fakafāmili fakataha aí mo e taimi ʻoku tau lau ai e folofolá. ʻE lava pē ke lotu ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ʻi he taimi ʻoku fai ai e lotu fakafāmili ʻi he tēpile kaí ʻo ne kole ke tāpuakiʻi ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine kehe ke lelei ʻene siví pe ha toe meʻa kehe pē te ne fai he ʻaho ko iá. ʻI he taimi ʻe maʻu ai ʻe he kiʻi tamasiʻí pe taʻahiné ʻa e ngaahi tāpuakí, te ne manatuʻi leva ʻa e ʻofa naʻe fai ʻi he pongipongi ko iá pea mo e angalelei ʻa e Taukapó, ʻa ē ne fakahoko e lotú ʻi Hono huafá. ʻE fakatahaʻi ʻa e ngaahi lotó ʻi he ʻofa.

ʻOku tau tauhi ʻa ʻetau fuakava ke manatu kiate Iá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fakatahatahaʻi mai ai hotau ngaahi fāmilí ke lau e folofolá. ʻOku nau fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, he ko e pōpoaki ia ʻa e kau palōfitá, pea kuo pehē maʻu ai pē. Neongo he ʻikai ke manatuʻi ʻe he fānaú ʻa e ngaahi foʻi leá, ka te nau manatuʻi ʻa e tokotaha ʻoku ʻaʻana moʻoni ʻa e folofola ko iá, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi.

Tolú, ʻoku tau palōmesi ʻi heʻetau toʻo ʻa e sākalamēnití ke tauhi kotoa ʻEne ngaahi fekaú. ʻI ha konifelenisi lahi naʻe lea ai ʻa Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí (1871–1961), naʻe tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻá ne kole ai ke tau uouangataha muʻa—pea naʻe tuʻo lahi ʻene toutou kolé—ʻo ne fai ai ha fakatokanga ke ʻoua naʻa tau filifili pē ʻa e meʻa ko ia ke tau talangofua ki aí. Naʻá ne pehē: “Kuo ʻikai foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ha meʻa ʻe taʻeʻaonga pe taʻe fie maʻu. Kuó Ne fakafonu e ngaahi tohi folofolá ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku totonu ke tau fai ke tau maʻu ai ʻa e fakamoʻuí.”

Naʻe hoko atu e lea ʻa Palesiteni Kalaké: “ʻI heʻetau toʻo ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fuakava ai ke talangofua mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku ʻikai ha taha ʻe hao mei ai. ʻOku ʻikai ha fakatuʻutuʻunga pe, ko ha faikehekehe.”3 Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kalake ʻo pehē, ʻoku tatau pē ʻa ʻetau fakatomala mei he ngaahi angahalá kotoa kae ʻikai ko ha angahala pē ʻe taha pea ʻoku tau palōmesi ke tauhi kotoa e ngaahi fekaú. Neongo ʻoku ongo ngali faingataʻa, ka ʻoku ʻikai faingataʻa ia. Ko ʻetau fakavaivaiʻi pē ʻa kitautolu ki he mafai ʻo e Fakamoʻuí pea tau palōmesi ke talangofua ki ha faʻahinga meʻa pē ʻokú Ne fekau mai (vakai, Mōsaia 3:19). Ko ʻetau tukulolo ki he mafai ʻo Sīsū Kalaisí ʻe lava ke fakatahaʻi ai kitautolu ko ha fāmili, ko ha Siasi pea mo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e mafai ko iá ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá, ki ha kau tamaioʻeiki loto fakatōkilalo. Pea ʻe lava leva ke liliu ʻe he tuí ʻa hotau ngaahi uiuiʻi ko ha faiako fakaʻapi pe faiako ʻaʻahí, ke hoko ia ko ha fekau mei he ʻEikí. ʻOku tau ʻalu atu ʻo fakafofongaʻi Ia, ʻi Heʻene fekauʻi kitautolú. ʻOku ʻalu atu ha tangata mo hano hoa tokoni ki he ngaahi ʻapí mo ʻena ʻamanaki ʻe tokoniʻi kinaua ʻe he ngaahi mālohi ʻo e langí ke na fakapapauʻi ʻoku uouangataha ʻa e ngaahi fāmilí pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha felotokoviʻaki, loi, pe lauʻikovi, pe lea kovi ʻiate kinautolu (vakai, T&F 20:54). ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe haʻatau tui ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ongo tamaioʻeikí ni ke ʻoua naʻa tau fakatokangaʻi ʻena ngaahi tōnounoú ʻi haʻana valokiʻi kitautolu, he kuo pau foki ke hoko ʻeni. Te tau fakatokangaʻi pē ʻa e ngaahi lelei ʻokú na fakataumuʻa ki aí, pea ʻe mahino lelei ange ia kiate kitautolu ʻi hona ngaahi fakangatangata fakaetangatá. ʻE siʻi ange leva haʻatau ongoʻi loto mamahi ai ka tau ongoʻi ʻa e loto fakafetaʻi ki he ʻEikí, naʻá Ne uiuiʻi kinauá.

Ngaahi Meʻa ʻOkú ne Taʻofi ʻa e Uouangatahá

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fekau te ne fakaʻauha ʻa e uouangatahá ʻo ka maumauʻi kinautolu. ʻOku kaunga e niʻihi ki he ngaahi meʻa ʻoku tau leaʻakí pea niʻihi ki he founga ʻoku tau taliʻaki e lea ʻa e niʻihi kehé. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau lea kovi ki ha taha. Kuo pau ke tau vakai ki he lelei ʻi he tokotaha kotoa pē pea lea lelei ki he tokotaha kotoa pē ʻi ha taimi pē te tau lava ai.4

ʻI he taimi tatau pē, kuo pau ke ʻoua naʻa tau kau mo kinautolu ʻoku lea taʻefakaʻapaʻapa ki he ngaahi meʻa ʻoku toputapú, he kuo pau ke ne fakalotomamahiʻi ai ʻa e Laumālié ʻo tupu ai ʻa e fekeʻikeʻí mo e puputuʻú. Naʻe fakaʻaliʻali ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa e founga ke tau fakahā ai ʻetau fakakaukaú taʻe ha fakakikihi, ʻi heʻene tokoto ʻi falemahaki peá ne kole ki ha neesi tangata naʻe kiʻi ongoʻi ʻita ʻo ne takuanoa ai e huafa ʻo e ʻEikí:

“‘Kātaki! Kātaki! Ko e huafa ʻena ʻo hoku ʻEikí ʻokú ke lea kovi ki aí.’

Naʻe longomate, hili ko iá peá ne fakafana mai, “Kātaki fakamolemole.” Fakamolemole atu.’”5 ʻE lava ke hoko ha valoki ʻoku fai ʻi he ʻofa pea fakatatau mo e ueʻi ʻa e Laumālié, ko ha fakaafe ki he uouangatahá. Kapau he ʻikai ke fai ia ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe tupu ai ha moveuveu.

Kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻa e uouangatahá, ʻoku ʻ i ai ʻa e ngaahi fekau kuo pau ke tau tauhi fekauʻaki mo e ongo ʻoku tau maʻú. Kuo pau ke tau fakamolemoleʻi pea ʻoua ʻe tāufehiʻa kiate kinautolu ʻoku fai kovi mai kiate kitautolú. Naʻe tā ʻe he Fakamouí ʻa e sīpinga ki aí mei he kolosí: “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí”(Luke 23:34). ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ki he fakakaukau mo e ongo ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku fai kovi kiate kitautolú. Pe ko e tupuʻanga ʻo ʻetau ʻitá mo ʻetau loto mamahí. Naʻe fakahā mai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e founga te tau maʻu ai ʻa e ʻofá ʻi ha māmani ʻoku fonu ʻi he kakai taʻehaohaoá, kau ai mo kitautolu, ʻi heʻene pehē, “ʻOku kātaki fuoloa ʻa e ʻofá, pea ʻoku angalelei ia; ʻoku ʻikai meheka ʻa e ʻofá; ʻoku ʻikai fielahi ʻa e ʻofá, pe fakafuofuolahi ia. ʻOku ʻikai fai taʻengali ha meʻa, ʻoku ʻikai ke kumi ʻene meʻa ʻaʻaná, ʻoku ʻikai ke ʻitangofua, ʻoku ʻikai ke mahalo kovi” (1 Kolinitō 4–5). Hili ko iá, naʻá ne fai mai ʻa e fakatokanga ke ʻoua naʻa tau sio ki he ngaahi vaivai ʻo e niʻihi kehé pea fakangaloʻi mo hotau ngaahi vaivai ʻotautolú, ʻi heʻene pehē, “He ko ʻeni ʻoku tau fakaasiasi ʻi he sioʻata fakapoʻupoʻuli; ka ʻe ʻi ai ʻa e mata ki he mata: ʻoku ou ʻilo fakakonga ʻeni; ka te u ʻilo ai, ʻio, ʻo hangē ko hono ʻiloʻi aú” (1 Kolinitō 13:12).

ʻOku lava ke fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē ʻa e founga ʻe maʻu ai ʻa e meʻafoaki ʻo e uouangatahá ʻi he talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakava ke toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá, ke manatu maʻu ai pē kiate Iá, pea ke tauhi kotoa ʻEne ngaahi fekaú, te tau maʻu ai e takaua ʻa Hono Laumālié. ʻE fakamōlu hotau lotó pea fakafāʻutahaʻi ai kitautolu. Ka ʻoku ʻi ai ha fakatokanga ʻe ua kuo pau ke haʻu fakataha mo e talaʻofa ko iá.

ʻUluakí, ʻe kei ʻiate kitautolu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo kapau te tau moʻui maʻa mo ʻataʻatā mei he ʻofa ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní. Kapau te tau fili ki he moʻui taʻemaʻá, te ne tuli ʻe ia e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku nofoʻia ʻe he Laumālié ʻa kinautolu pē ʻoku fili ki he ʻEikí kae ʻikai ki māmaní. Oku ʻikai ko ha ngaahi fokotuʻu pē ʻa e pehē ko ia, “Ke maʻa ʻa kimoutolu” (3 Nīfai 20:41; T&F 38:42) pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e kotoa ho “lotó, … mālohí, ʻatamaí, mo e iví” (T&F 59:5), ka ko ha ngaahi fekau. Pea ʻoku fie maʻu kinautolu kae lava ke tau maʻu e takaua ʻa e Laumālié, he ka ʻikai, he ʻikai lava ke tau taha.

Ko e fakatokanga ʻe tahá, ke tau tokanga telia ʻa e fielahí. ʻE ʻomi ha mālohi lahi ki ha fāmili pe ki ha kakai kuo fakamoʻulaloaʻi ʻe he Laumālié. ʻE vakavaka-ua ʻa e mālohi ko iá mo hono fakahīkihiki ʻe he māmani. Tatau ai pē pe ʻoku ʻomi ʻe he fakahikikihiki ko iá ʻa e lāngilangiʻia pe loto meheka, ka ʻe lava pē ke tau fielahi ai. ʻE loto-mamahi ai ʻa e Laumālié. Ka ʻoku ʻi ai ha maluʻi mei he fielahí, ʻa e tupuʻanga pau ko ia ʻo e taʻeuouangatahá. ʻA ia ko ʻetau vakai ki he mahu kuo foaki tauʻatāina ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú, ʻo ʻikai ko ha fakaʻilonga pē ʻo ʻEne ʻofá ka ko ha faingamālie ke tau kau fakataha ai ʻi hono fakahoko ha tokoni ʻoku toe lahi angé. ʻOku ako ʻa e husepānití mo e uaifí ke na taha ʻaki ʻena fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻa ʻokú na faitatau aí ke na femahinoʻaki pea mo hona ngaahi faikehekehé ke na tupulaki mei ai ʻi heʻena fetauhiʻaki ʻiate kinauá pea mo kinautolu ʻoku nau feohí. ʻI he founga tatau pē, ʻe lava ke tau fāitaha ai mo kinautolu ʻoku ʻikai ke nau tali ʻetau tokāteliné ka ʻoku nau maʻu ʻa e holi tatau mo kitautolu ke faitāpuekina e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻE lava ke tau hoko ko ha kau fakamelino, ʻo taau ai ke ui ʻa kitautolu ko e monūʻia pea mo e fānau ʻa e ʻOtuá (vakai, Mātiu 5:9).

ʻOku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí. Ko e ʻulu ki he Siasí ni ʻa Hono ʻAlo ʻofaʻanga ko Sīsū Kalaisí, pea ʻokú Ne foaki ʻa e fuka ʻo e melinó kiate kinautolu kotoa pē te nau tali iá. Fakatauange ke tau moʻui kotoa pē ʻo taau mo e fuka ko iá.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 131.

  2. Vakai, Harold B. Lee, Stand Ye in Holy Places (1974), 97.

  3. ʻI he Conference Report, Apr. 1955, 10–11.

  4. Vakai, David O. McKay, ʻi he Conference Report, Oct. 1967, 7–8.

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (tohi lēsoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofa ki he 2006), 194.