2008
Fā‘ele‘i he Ta‘u ‘e 200 Kuo Hilí e Fuofua Faifekau ‘o e Siasí, Samuela Sāmita
Sepitema 2008


Fā‘ele‘i he Ta‘u ‘e 200 Kuo Hilí e Fuofua Faifekau ‘o e Siasí, Samuela Sāmita

Ne fāʻeleʻi ʻa Samuela Sāmita ko e fuofua faifekau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea ko e tokoua ʻo e ʻuluaki Palesiteni ʻo e Siasí ko Siosefa Sāmita, ʻi he taʻu ʻe 200 kuo hilí ʻi he ʻaho 13 ʻo Māʻasi, 1808.

Naʻe lea ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha fakatahaʻanga lotu ʻi Māʻasi ʻi he Tāpanekale ʻi Sōleki Sití pea ko e hako foki ia ʻo Hailame Sāmita, ko e tokoua ʻo Samuela mo Siosefa, ʻo fekauʻaki mo e tukufakaholo ko ia ʻa e fuofua faifekaú.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pālati, “Kuo uiuiʻi ʻe he Siasí ha kau faifekau nai ʻe toko taha miliona tupu talu mei he fuofua ngāue fakafaifekau ʻa Samuelá ke ngāue ʻi ha ngaahi misiona ʻe 348. [ʻOku nau] lolotonga akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi fonua ʻe 176 pea ʻi ha ngaahi lea fakafonua ʻe 164.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pālati neongo naʻe ʻikai ʻomi ʻe Samuela Sāmita ha kau mēmipa foʻou ki he Siasí lolotonga ʻene fuofua ngāue fakafaifekau ʻi Niu ʻIngilaní ka naʻe hanga ʻe heʻene foaki ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná kiate kinautolu ne fetaulaki mo iá ʻo fakaului ai ʻa Pilikihami ʻIongi, Hiipa C. Kimipolo mo hona fāmilí.

Naʻe fakafeʻiloaki ʻe Samuela ʻa ʻŌliva Kautele ki he Palōfita ko Siosefá pea naʻe hoko ʻa ʻŌliva ko ha kaungāmeʻa ofi mo e sikalaipe mo ha kaungā takimuʻa ki he fuofua Palesiteni ʻo e Siasí. Hili hono papitaiso ʻo Siosefa mo ʻŌliva ʻi he 1829, ne hoko ʻa Samuela Sāmita ko e fika tolu ia ke papitaiso ko e mēmipa ʻo e Siasí.

Ne ʻi ai foki e taimi ne hoko ai ʻa Samuela ko ha tangata sikalaipe lolotonga ko ia hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne hoko ko e taha ʻo e kau fuofua mēmipa ʻe toko ono ʻo e Siasí ʻi he taimi ne fokotuʻu ai ia ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830 pea ko e taha ia ʻo e kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valu ki he Tohi ʻa Molomoná. Ne pehē ʻe he kau fakamoʻoni kotoa ko iá ne nau mamata mo ala ki he ʻū lauʻi peleti koulá.

Neongo ne ʻi ai ha niʻihi ne nau ngāue fakafaifekau ki muʻa ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa Samuela Sāmitá, hangē ko Tōmasi B. Maasi, Solomone Seimipaleini pea mo ha niʻihi kehe ʻi he fāmili ʻo Samuelá ka ko Samuela naʻá ne fuofua fakahoko e ngāue fakafaifekaú hili hono fokotuʻu e Siasí. Naʻá ne fononga ʻi ha maile ʻe 4,000 (6,400 km) tupu lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he vahaʻa taʻu ʻo e 1830 mo e 1833.

Naʻe pekia ʻa Samuela ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisi hili pē ia ha ʻaho ʻe 33 hono fakapoongi ʻo hono ongo tokoua ko Siosefa mo Hailamé ʻe ha kau fakatanga ʻi Kātesi ʻi ʻIlinoisi. Naʻe puke ʻo ne pekia ko e tupunga mei heʻene helaʻia ʻi heʻene feinga ke hola mei he kau fakatangá lolotonga ʻene feinga ke tokoni kia Siosefa mo Hailamé.