2008
Naʻe ʻIkai Te u Foʻi
Sepitema 2008


Naʻe ʻIkai Te u Foʻi

Hili ha taʻu ʻe taha mei hono papitaiso au ʻi ʻĀsenitina ʻi he 1963, ne uiuiʻi au ke u hoko ko e kalake fakakolo. ʻI he ʻaho ʻe taha ne u maʻu hake ai ha ngaahi peesi lekooti kulupu fakafāmili mo e ʻū mape fakafāmili naʻe teʻeki ai ke fakafonu. Naʻe teʻeki ai ke u ako ki hono fakafonú, ka naʻe tokoni mai ʻeku faʻeé ʻo u fakafonu e ʻū laʻi pēsí. Naʻá ne manatuʻi e hingoa ʻo ʻene ngaahi kuí mo e ngaahi kui ʻa ʻeku tamaí, pehē ki he ngaahi ʻaho mahuʻinga ʻi heʻenau moʻuí, ʻo aʻu ʻeni ki he toʻu tangata hono faá. Naʻá ne manatuʻi foki mo e hingoa ʻo ha kakai ʻi he toʻu tangata hono nimá mo e toko taha ʻi he toʻu tangata hono onó.

Ne u maʻu ha holi ʻi hoku lotó ke toe hokohoko atu ʻeku fakatotoló, pea naʻá ku ngāue ke fakapapauʻi ʻa e fakamatala naʻe ʻomai ʻe heʻeku faʻeé. ʻI heʻeku ʻiloʻi pē ʻa e taumuʻa ʻo e ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí, ne u kamata fakahū atu leva ki he temipalé ʻa e hingoa ʻo kinautolu ne u ʻofa ai ka kuo nau pekiá.

Ne u fāinga mo e tafaʻaki ʻa ʻeku tamaí neongo ne lava lelei ʻeku fekumi ki he laine ʻa ʻeku faʻeé. Neongo ʻeku ngaahi feingá, ka naʻe meimei taʻu ʻe 25 mo e ʻikai pē ke u lava ʻo fakapapauʻi ʻa e ʻaho naʻe mālōlō ai ʻeku kui tangata ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku tamaí. Naʻe hā ʻi heʻene tohi fakamoʻoni malí naʻe fāʻeleʻi ia ʻi ʻIutini ʻi ʻĪtali, ko ia naʻá ku fai ai ha tohi ʻe 30 nai ki he kolo ko iá mo e tukuikolo takaí. Naʻe ʻikai fakapapauʻi mai ʻe ha taha ʻo e ngaahi talí ʻa e meʻa ne u fekumi ki aí.

Naʻe fakaava ha vaʻa ʻo e laipeli hisitōlia fakafāmili ʻo ha kolo ʻe taha ʻi Losalio ʻi he 1988, pea naʻe uiuiʻi au ko e sekelitali ʻa e laipelí. Ne u ongoʻi fiefia moʻoni ʻi heʻeku lava ke maʻu kotoa ai e ngaahi fakamatalá. Ne lauhoua ʻeku lau e ngaahi fakamatalá, peá u ʻota mei ha ngaahi kolo lahi ha ngaahi lekooti kuo hiki ʻi ha ngaahi filimi. Ne maʻu mei he International Genealogical Indec (IGI) ʻa e hingoa totonu ʻo ʻeku kui tangatá mo ʻeku kui ua tangatá. Ne u tohi ki he kolo ʻi ʻĪtali naʻe fāʻeleʻi ai e ongo tangatá ni ʻo kole hona tohi-taʻú. Naʻe ʻoange ia ʻe he faifekau ʻo e kiʻi siasi aí, ka naʻe fakamoʻoniʻi mai ʻe he ngaahi lekōtí naʻe ʻikai te mau kāinga kimautolu mo e ongo tangatá ni.

Ne u toe tohi—pea ko e taimi ko ʻení ne u kole ai ki he faifekaú pe ʻokú ne maʻu ha fakamatala fekauʻaki mo ʻeku kui tangatá. Naʻá ne talamai ke u tohi ki he fale fakakoló, pea naʻá ku tohi ki ai. Ne fiefia lahi hoku lotó ʻi heʻeku maʻu ha laʻipepa naʻe hiki ai e ngaahi hingoa mo e ngaahi ʻaho mahuʻinga fekauʻaki mo ʻeku ongo kuí, ongo kui uá, ongo kui tolú, mo e kau mēmipa tokolahi ʻo e fāmilí. Naʻá ku toe ʻilo foki mei he laʻipepá ni naʻe fetongi e hingoa ia ʻo ʻeku kui tangatá hili pē ʻene tūʻuta ʻi ʻĀsenitiná, ʻa ia ko hono ʻuhinga ia ʻo e faingataʻa hono maʻu ʻo e ngaahi fakamatala fekauʻaki mo iá.

Naʻá ku toe tohi ki he koló ʻo kole ke nau ʻomai angé ʻa e laʻipepa ki muʻa he laʻipepa ne nau ʻosi ʻomaí. Naʻa nau fai ʻeni pea lahi hake he kakai ʻe toko 27 naʻe hā ai honau hingoá. Ne u fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé maʻá e kau mēmipa ko ʻeni ʻo e fāmilí, ʻi heʻeku ʻiloʻi fakapapau ko ʻeku ngaahi kui moʻoni kinautolu.

Koeʻuhi ko e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa peheni ne u aʻusiá, naʻá ku ongoʻi ai kuo iku lelei ʻeku ngaahi fakatotolo ki heʻeku hisitōlia fakafāmilí. Neongo ne fakatupu fakalotosiʻi he taimi ʻe niʻihi, ka naʻe ʻikai te u foʻi. ʻOku lava ke u tala naʻe tokoniʻi moʻoni au ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻeku fakatotoló.

ʻOku ou ʻilo ʻe tuku mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ha faingamālie ki Heʻene fānaú kotoa ke maʻu honau ngaahi ouau fakatemipalé, ʻi he taimí ni pe ʻi he Nofotuʻí. Ka ʻoku ou ʻilo foki ʻoku siʻi fakaʻamu mai ʻetau ngaahi kui kuo nau tali ʻa e ongoongoleleí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ke tau ngāue ki heʻetau hisitōlia fakafāmilí. Kapau te tau feingaʻaki hotau lelei tahá, ʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ha founga.