2008
ʻOku Akoʻi Mai ʻe he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e Moʻoni Naʻa Tau Moʻui ʻi he Maama Fakalaumālié
Sune 2008


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

ʻOku Akoʻi Mai ʻe he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e Moʻoni Naʻa Tau Moʻui ʻi he Maama Fakalaumālié

Akoʻi e ngaahi potufolofola mo e ngaahi fakamatala te ne feau e ngaahi fie maʻu ʻa e kau fefine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fai hoʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo e tokāteliné. Fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau vahevahe mai e meʻa ne nau ongoʻi mo akó.

Ko e hā ʻOku Akoʻi Mai Fekauʻaki mo e Maama Fakalaumālié?

ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Naʻa tau nofo ʻi he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamai Māʻoniʻoní pea mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí ʻi he maama fakalaumālié… . Ne fakahā mai kiate kitautolu:

“ ‘Te tau ngaohi ha māmani ʻa ia ʻe lava ke nofo ai ʻa kinautolú ni:

“‘Pea te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú;

“‘Pea ko kinautolu ʻe tauhi ki honau ʻuluaki tuʻungá, [ʻa ia te nau talangofua ʻi he maama fakalaumālié] ʻe fakalahi kiate kinautolu; … pea ko kinautolu ʻe tauhi ki honau tuʻunga hono uá [ʻo talangofua lolotonga e moʻui matelié] ʻe tānaki atu ʻa e nāunau ki honau ʻulú ʻo taʻengata pea taʻe-ngata’ [ʻĒpalahame 3:24–26]… .

“… Naʻe tomuʻa akonekina mo teuteuʻi koe ki he ngaahi tūkunga te tau fetaulaki fakafoʻituitui mo ia ʻi he moʻui matelié… . ʻE taʻofi haʻo toe manatu ki he moʻui ʻi he maama fakalaumālié ke fakapapauʻi ʻe ʻaonga ho siviʻí, ka ʻe fakahinohinoʻi koe ʻi he founga ke ke moʻuiʻakí. Ko e palani ʻa ʻetau Tamaí ki hono fakamoʻui kitautolu ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e faingamālie ke toe foki hake kiate Iá, ʻoku ui ia ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” (“Ko e Moʻoni Kuo Toe Fakafoki Maí,” Liahona, Nōvema 2005, 78–80).

ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI ha fakataha alēlea ʻi he maama fakalaumālié ʻa ia ne tau ʻi ai kātoa, naʻe tali [ʻe Sīsū Kalaisi] ʻa e palani lahi ʻo e fiefia ʻa ʻetau Tamaí maʻa ʻEne fānaú pea naʻe fili Ia ʻe he Tamaí ke Ne fakahoko e palani ko iá. Naʻá Ne taki ʻa e konga kau maʻá e leleí ʻo nau fakafepakiʻi ʻa Sētane mo hono kau muimuí ʻi ha feingatau maʻá e ngaahi laumālie ʻo e tangatá ʻa ia naʻe ʻi muʻa pea toki fakatupu ʻa e māmaní. ʻOku kei hokohoko pē ʻa e fepaki ko iá he ʻahó ni. Naʻa tau kau kātoa ki he faʻahi ʻa Sīsuú he taimi ko iá. ʻOku tau kau ʻi he faʻahi ʻa Sīsuú he ʻahó ni” (“Christians in Belief and Action,” Ensign, Nov. 1996, 71).

Ko e Hā ʻOku Mahuʻinga Ai ke Mahino ʻa e Moʻui ʻi he Maama Fakalaumālié?

Suli B. Peki, palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá: “Naʻe foaki ki he kakai fefiné ha ngaahi ngāue tukupau ki muʻa pea ʻai e tuʻunga ʻo e māmaní … ʻOku tau ʻilo naʻa tau kau mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi he fepaki lahi naʻe hoko ʻi he maama fakalaumālié ke paotoloaki ʻa ʻetau malava ko ia ke kau ki ha fāmili taʻengatá. ʻOku tau ʻilo ko e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku tau ʻilo ʻa e meʻa ke faí … ʻOku tau tui ki hono faʻu ʻo e fāmili taʻengatá … ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku kei tuʻu pē ʻa e fekau ke fanafanau mo fakatokolahi ʻa e māmaní … ʻOku tau tui ʻe lava ke tau ʻohake lelei mo akoʻi ʻa ʻetau fānaú ʻi hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí. Ko ha ngaahi fatongia mahuʻinga ʻeni ʻi he palani ʻo e fiefiá pea ko e taimi ʻe tali ai ʻe he kakai fefiné ʻa e ngaahi fatongia ko iá ʻaki ʻa e kotoa honau lotó, te nau fiefia!” (“Ko e Meʻa ʻOku Fakahoko Lelei Taha ʻe he Kau Fefine ʻo e Siasí: Tuʻu Mālohi mo Taʻeueʻia,” Liahona, Nōvema 2007, 110).

Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985): “Kapau te tau pehē ko e kakato ʻo e moʻuí ʻa e moʻui fakamatelié, tā ʻe fakamamahi leva e hoko mai ʻa e mamahí, loto-mamahí, ʻa e taʻe lavameʻá, mo e nounou ʻa e moʻuí. Ka ʻo kapau te tau pehē ko e moʻuí ko ha meʻa ʻoku taʻengata pea ʻoku ope atu ia ʻo kamata mei he moʻui ʻi he maama fakalaumālié ʻi he kuohilí ʻo aʻu ki he taʻengatá ʻi he hili ʻa e maté ʻi he kahaʻú, ta te tau lava leva ke tau fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi honau tuʻunga totonú.” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 18).

Ke ako lahi ange, vakai ki he Selemaia 1:4–5; T&F 138:55–56.