2008
Ko Hono Tokangaʻi ʻo e Tākangá
Sune 2008


Ko Hono Tokangaʻi ʻo e Tākangá: Ko Hono Akoʻi ʻo e Ngaahi Poto Fakatakimuʻá ki he Toʻu Tupú

Mei ha fakaʻekeʻeke naʻe fai pea mo Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku hangē ki ha toʻu tupu ia ʻe niʻihi ʻoku kei tāumamaʻo ʻa e hoko ko ha tokotaha lahí. Ka ʻe ʻikai fuoloa, ʻe hoko ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ko ha kau taki ʻi honau ngaahi ʻapí pea ʻi he Siasí. Ko e hā ʻe lava ke tau akoʻi kiate kinautolu he taimi ní?

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf
ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

Teuteuʻi ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ke nau langa ha ngaahi fāmili mālohi, ke nau tataki e Siasí, pea ko ha fatongia mahuʻinga ia ke nau toe foki atu ki heʻenau Tamai Hēvaní—ko ha fatongia ʻoku kau ki ai e kau taki, kau faiako pea mahuʻinga tahá ʻa e ngaahi mātuʻá. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻOku ʻa e tamaí mo e faʻeé ʻa e fatongia ke langa hake ʻa e tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí. ʻI he tupu hake ʻa e toʻu tupú ʻo aʻu ki honau taʻu hongofulu tupú pea hoko mei ai ko e kakai lalahí, ʻoku hoko atu leva ʻe he Siasí ʻa e fatongia mahuʻinga ʻi he fakalakalaka ko ʻení ʻaki hono ʻoange ki he toʻu tupú ʻa e faingamālie ke nau taki ai, ka ʻoku kamata ia mei ʻapi.”

ʻOku vahevahe mai heni ʻe ʻEletā Pālati mo Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe 10 fekauʻaki mo hono akoʻi ʻo e ngaahi poto fakatakimuʻá ki he toʻu tupú, ʻa ia ko e maʻu ʻeni mei he ngaahi meʻa ne na vakai ki ai mo aʻusia tonú.

1. Kamata ʻi ʻApi

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Pālati ʻe lava ke akoʻi e tuʻunga fakatakimuʻá ʻi ʻapi ʻi he ngaahi tūkunga faingofua tahá, hangē ko e taimi ʻoku teuteuʻi ai ʻe he mātuʻá ʻa e meʻatokoní pe fai ha fanga kiʻi monomono he falé.

“ʻI heʻeku fakakaukaú, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ke ne fetongi ʻa e ngaahi tamaí pe ngaahi faʻeé ʻi hono tauhi ʻo e fānaú—ʻo aʻu pē ki he kei siʻi ʻa e fānaú—mo fakaʻaliʻali kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku nau faí mo e founga ʻoku faiʻaki iá. ʻOku tupu hake ʻa e fānaú ʻo ʻilo lahi ki he anga ʻo e moʻuí mo e founga fakahoko ngāué ʻaki ʻenau toupili holo pē ʻi he tamaí pe faʻeé. ʻOku tokoni foki ia ke ongoʻi ʻe he fānaú ko ha konga kinautolu ʻo e fāmilí.

“ʻOku ʻi ai foki e taimi he ʻikai ke kei ʻi ʻapi ai ha tamai mo ha faʻē ʻa e fānau kei tupu haké. ʻOku mahino ʻaupito pē ʻeni kiate kimautolu. Ka ʻoku ʻi ai ha tokotaha ʻokú ne ohi hake kinautolu, pea ko e tokotaha fika ʻuluaki ia ʻi hono akoʻi kiate kinautolu ʻa e founga fakahoko ʻo e ngāué mo e founga ke nau taki aí.”

ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻUkitofa ʻe lava pē ke fakahoko hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapi neongo ko e toʻu tupú pē ʻoku kau ki he Siasí kae ʻikai Siasi ʻa e mātuʻá. ʻE lava ke fakaafeʻi ʻe he kau taki ʻo e uōtí pe koló ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau kau mai ki he ngaahi ʻekitivitī faka-Siasi ʻa ʻenau fānaú—ʻo tatau ai pē pe ʻoku kau e mātuʻá ki he Siasí pe ʻikai. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi founga lelei tahá ʻoku fakafou ia ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ia ʻoku tau lolotonga maʻú.

ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻUkitofa, “ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau takí e ngaahi maʻuʻanga tokoni pau ʻoku maʻu ʻe he Siasí—ʻa e kiʻi tohitufa ko e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú mo e polokalama Fatongia ki he ʻOtuá mo e Fakalakalaka Fakatāutahá. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Fakahinohino maʻá e Mātuʻa mo e Kau Taki ʻo e Toʻu Tupú ʻa e founga ʻe lava ke tau tokoniʻi ai hotau toʻu tupú ke nau lavaʻi lelei ʻa e ongo polokalama ko ʻení mo fakatupulaki honau poto fakatakimuʻá. ʻAve ʻa e ngaahi nāunau ko iá ki he ngaahi ʻapi ʻo e toʻu tupú. Fakaafeʻi e mātuʻá ke tokoni ki heʻenau fānaú ke nau lavaʻi e ngaahi taumuʻá mo e ngaahi ngāué pea mo e ngaahi meʻa lelei kehe ko ia ʻoku ʻoatu ke nau faí.

“Kuo pau ke fie maʻu heni ha ngāue makehe ia mei he kau takí, ka ʻe tokoni ia ki he ngaahi mātuʻa ko ʻení ke nau fokotuʻu ʻa e poto fakatakimuʻa ko ia ʻoku fakatefito ʻi he fāmilí. ʻE fakahā foki heni kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku tau tui ki aí mo e meʻa ko ia ʻoku tau feinga ke lavaʻí. ʻE fakahā ai kiate kinautolu ʻoku hanga ʻe he Siasí ʻo ngaohi ke maʻumaʻuluta e ngaahi fāmilí pea akoʻi mai mo ha ngaahi tuʻunga ʻulungāanga fakaʻofoʻofa—ha ngaahi tuʻunga ʻulungāanga te ne ngaohi kitautolu ke tau toe anga faka-Kalaisi ange. ʻE fakahā ai ki he ngaahi mātuʻa ko ʻení ʻoku ʻtau lea ʻia Kalaisi, ʻoku [tau] fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku [tau] malangaʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku [tau] kikite ʻia Kalaisi … ke ʻilo ʻe [heʻetau] fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá’ (2 Nīfai 25:26). Kapau te tau fakaʻaongaʻi ʻetau ngaahi polokalama pau kuo ʻosi fokotuʻú, ʻe lava ke tau tokoniʻi hotau toʻu tupú kotoa ke nau hoko ko ha kau takimuʻa.”

2. Akoʻi ʻo Hangē ha Fakataha Alēleá

ʻOku fakatokanga mai ʻe ʻEletā Pālati ko e meʻa angamaheni pē hono fai ʻe he kakai lalahi ʻoku hoko ko e kau takí, ʻa e fatongia ko ia ʻo e toʻu tupú. ʻOkú ne pehē, “ʻOku tupulaki e tuʻunga fakatakí ʻi he toʻu tupú ʻi he taimi ʻoku fealēleaʻaki fakalelei ai e kau takí mo ʻenau houalotú. Hangē ko ʻení, tau pehē ʻoku ʻi ai ha fānau tangata ʻe toko nima ʻoku mālohi ʻi he kōlomu ʻo e kau tīkoní pea ʻikai ke mālohi ʻa e toko tolu. Ko e fatongia leva ʻo hai ke fakamālohia mai ʻa e toko tolu ʻoku ʻikai ke mālohí? ʻE tokolahi ʻaupito e kau taki ia te nau talamai ko honau fatongia.”

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Pālati ʻoku totonu ke ʻohake ʻe he takí ʻa e meʻa ko iá ʻi ha fakataha alēlea mo e kau mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e kōlomú peá ne fehuʻi ange, “Ko e hā ʻetau meʻa ʻe faí, ʻe founga fēfē haʻatau fai ia pea ko hai te ne fai ʻa e meʻa ko ē mo eé?”

“Kapau ʻe sio e toʻu tupú ʻoku fai pē ʻe he pīsopé ia pe ha taki kehe ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo ʻikai te ne fakakau ki ai ha niʻihi kehe, pea ʻikai te ne ʻomai ki he fakataha alēleá ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni kotoa pē ʻokú ne maʻú, te nau fakakaukau leva ko e meʻa pē ia ʻoku totonu ke fai ʻe ha taki. Ko e meʻa fakamamahi lahi ke fakakaukau ha pīsope ʻo pehē, ʻKo e uooti ʻeni ia ʻoʻoku, pea ʻe fai e meʻa kotoa pē ʻi heʻeku founga pē ʻaʻakú,’ ʻo puli ʻiate ia ko e uooti ia ʻo e ʻEikí. ʻOku totonu ke tau feinga ke ʻiloʻi e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau faí mo e founga ʻokú Ne finangalo ke tau fakaʻaongaʻi fakataha ai e ngaahi maʻuʻanga tokoní, ki he ngāue ko iá.”

3. Ke ʻi ai Ha Ngaahi Faingamālie Ke Faiako ʻi ʻApi pea ʻi he Siasí

ʻOku pehē ʻe ʻEletā ʻUkitofa ʻoku mahuʻinga ʻaupito ki he toʻu tupú ke ʻi ai ha ngaahi faingamālie ke nau faiako ai—ʻo aʻu pē ki he fanga kiʻi faingamālie iiki hangē ko hono fai ʻo ha fakamoʻoni, fai ha poupou fakalaumālie mei ha potufolofola, pe taukaveʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi ha fanga kiʻi fealēleaʻaki fakatokosiʻi ʻoku fai. ʻOkú ne toe pehē ko e faiakó ko e uho ia ʻo e tuʻunga fakatakimuʻá.

“ʻOku faʻa meimei ko hotau toʻu tupú pē ʻoku kau ki he Siasí ʻi honau ngaahi ʻapiakó, ko ia ʻe fie maʻu ke nau ʻiloʻi ʻoku nau fuʻu mahuʻinga ʻaupito pea nau ʻilo foki ʻenau tui fakalotú. ʻE fie maʻu ke mahino kiate kinautolu pe ko e hā pē ha meʻa te nau fai, ʻoku nau faiako maʻu pē. Kapau te tau ʻoange ki hotau toʻu tupú ha ngaahi faingamālie ke nau faiako pea fakaʻaiʻai kinautolu ke ʻoua naʻa nau maaʻi e ongoongoleleí, te tau tokoni lahi ai kiate kinautolu.”

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono ʻomi ʻe he fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi faingamālie ki he tupulaki fakalaumālié ka ke toe tupulaki ʻi he ngaahi tafaʻaki kehé foki. ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻUkitofa fekauʻaki mo ʻene ngāue ko e tokotaha puna vakapuná, “Ko e meʻa kotoa pē naʻá ne tokoniʻi au ke u lavaʻi ʻa e meʻa ne u fai ʻi heʻeku ngāue fakapalofesinalé, naʻá ku ako ia ʻo fakafou ʻi he Siasí.”

ʻOkú ne pehē ʻokú ne sio he taimí ni ki he hoko ʻa e meʻa tatau pē ki he kau mēmipa ʻo hono fāmilí. “ʻOku ʻiloa hono makapuna tangatá ko e kau mēmipa ʻo e Siasí, pea ʻoku ʻiloa kinautolu ko e kau fai fakamatala lelei taha ʻi heʻenau ngaahi kalasí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he kuo nau ako e ngaahi poto ko ʻení ʻi ʻapi pea ʻi he Siasí. ʻOku ʻikai ke nau fakatokangaʻi ʻe kinautolu ʻa e faʻahinga ako ko ʻení—ka ʻoku hoko pē ia.”

4. Tokoniʻi Kinautolu ke Nau Ikunaʻi ʻa e Manavasiʻí

Naʻe ui ʻa ʻEletā Pālati ke hoko ko ha pīsope ʻi he taimi naʻá ne taʻu uofulu tupu lahi aí. Ko ʻene manatu ʻeni ki aí, “Ne hohaʻa lahi ʻeku fakakaukaú. Kuo teʻeki ai foki ui au ko ha pīsope ki muʻa. Naʻe motuʻa feʻunga hoku ongo tokoní lōua ke na hangē pē haʻaku tamaí. Naʻá ku fakakaukau ki he kau pīsope kotoa ne u maʻú peá u feinga ke u maʻu mei heʻenau ngaahi sīpingá ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻá ku saiʻia ai mo u fakakaukau naʻe ʻaongá. Ka ʻi hoʻo fai ko ia ʻa e ngāué, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e ngāue ko iá, ʻe tokoni ia ke ke ikunaʻi ai ʻa e manavasiʻi ko iá.”

ʻOku toe pehē ʻe ʻEletā Pālati ʻoku fakanatula pē e hoko ʻa e manavasiʻí ʻi ha fatongia foʻou. Naʻá ne pehē, “ʻE manavasiʻi ha kiʻi tamasiʻi taʻu 12 ʻoku ui ke hoko ko ha palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní. Mahalo pē te ne fifili ʻo pehē, ʻTe u tataki fēfē ha fakataha?’ Ka kuo ʻosi fakahinohino kiate ia hono founga fai iá. Mahalo pē ʻe kiʻi fehālaaki pea ʻe faingataʻa foki. Ka ʻi he ʻosi pē haʻane toutou fai ia, te ne ʻiloʻi ʻe lava pē ke ne fai ia. Ko e fuʻu meʻa lahi ʻeni kuó ne lavá. Ko hoʻo ʻiloʻi pē ʻa e founga ke fai ai ha faʻahinga meʻa, ʻoku ʻikai hano taimi kuo lava ke ke taki taʻe toe ʻi ai ha manavasiʻi.”

ʻOku toe pehē pē ʻe Palesiteni ʻUkitofa ʻoku tau maʻu ʻa e loto-falalá ʻi heʻetau ʻiloʻi pe ko hai kitautolú. “Hangē ko Mōsese ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku fakatupu ia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai ha ngāue kuo tuku ʻe he ʻOtuá ke ne fai. ʻE kehe ia ʻi he taimi ʻokú ke ʻiloʻi ai ʻokú ke fai e fekau ʻa e ʻEikí. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku fie maʻu ai ke ʻiloʻi ʻe he toʻu tupú pe ko hai kinautolu pea ʻe ʻiate kinautolu foki ʻa e ʻEikí.

“ʻI heʻeku kei taʻu hongofulu tupú, naʻe faiako ki heʻemau kalasí ha faifekau he naʻe tokosiʻi pē homau kiʻi koló. Naʻe ongo ʻaupito kiate au ha meʻa naʻá ne talamai: ʻKo hai ʻe lava ke fakafepaki kiate kimoutolu lolotonga ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e ʻOtuá?’ ʻOku hanga ʻe he faʻahinga falala ko ʻení ʻo foaki kiate koe ʻa e mālohi ke ke fai ha ngaahi meʻa neongo hoʻo manavasiʻí, neongo hoʻo ongoʻi ʻoku ʻikai te ke feʻunga ke fai e ngaahi meʻa ko iá.”

5. Tuku Ke Nau Ako Honau Fatongiá

ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻUkitofa ʻoku faʻa fie maʻu pē ʻe he kau takí ia ke nau tataki, fili e ngaahi hiva ke faí, pe lotu ʻi ha faeasaiti ʻa e toʻu tupú pe ha toe fakatahaʻanga pē, ka ʻoku totonu ke nau tuʻu pē kinautolu mei mui ʻo tokangaʻi e toʻu tupu ko ia ʻoku nau fakahoko e ngaahi meʻa ko ʻení.

“ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha tukupā ki he ngaahi mātuʻá mo e kau takí he ʻoku nau ʻiloʻi te nau fai ʻe kinautolu ia ʻo vave pe toe lelei ange. ʻOku fie maʻu ke ʻi ai ʻa e faʻa kātakí kae tuku pē ki he toʻu tupú ke nau fai ʻeni. Taimi ʻe niʻihi ʻe kau ai hano tukuange pē ke nau fai ha kiʻi fehālaaki. ʻOku pehē ʻe he folofolá, ʻKoeʻuhí ke akoʻi ʻa hoku kakaí ʻo haohaoa ange, pea nau maʻu ʻa e poto mahení, pea ʻilo ʻo haohaoa ange ki honau fatongiá, pea mo e ngaahi meʻa ʻoku ou ʻekeʻi mei honau nimá’ (T&F 105:10; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

“Tā ʻe koe ʻa e sīpingá pea tuku ke nau ako. Fakakaukau ki he Fakamoʻuí. ʻOkú Ne tuku ke tau fai ʻEne ngāué ʻi heni ʻi he ngaahi uiuiʻi kehekehe ʻoku tau maʻú. ʻOkú ne faʻa kātakiʻi kitautolu. Ko e meʻa ia ʻoku fie maʻu ke tau fai mo ʻetau fānau tupú.”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pālati ko ha sīpinga, ʻa e meʻa naʻá ne vahevahe mo hano mokopuna tangata naʻe ʻosi mei he ngāue fakafaifekaú ʻa ia naʻá ne loto ke tautau ha fanga kiʻi meʻa ʻi he piliki teuteu (cinder blocks) he holisi hono loki nofoʻanga totongí. Naʻe ʻalu ‘a ‘Eletā Pālati ki he loki nofoʻanga totongi hono mokopuná ke fakahinohino ki ai e founga hono vili ʻo e fanga kiʻi avá ke fakahū ai e ʻū meʻa fakamaʻú.

“Naʻá ku vili e foʻi ava ʻe taha peá u ʻeke ange pe ʻe viliʻi ʻi fē ʻa e foʻi ava hono hokó. Naʻá ne talamai peá u pehē ange, ʻSai, vili ʻe koe. Kuó ke ʻosi sio ki heʻeku fai iá. Fai leva ʻe koe he taimí ni. Ko e vilí ē.’ Naʻá ne vili leva. Pea naʻá ne vili mo hono toengá. Naʻe māmālie ʻene fai ʻení he naʻá ne manavasiʻi. Naʻe mei liunga ua ʻene vavé kapau ko au naʻá ku vilí. Ka ko ʻeni kuó ne poto hono faí. Naʻá ne maʻu ai mo e loto falalá. Kapau te ne toe fie maʻu ke tautau ha toe meʻa kehe, ko ʻene ʻalu ange pē ʻo ʻave ʻa e meʻangāué. Kae ʻofa pē te ne toe fakafoki ange!”

6. Fakahā Kiate Kinautolu ʻa e Taumuʻá Fakalūkufua

ʻOku mahuʻinga ke fakamatalaʻi ki he topu tupú ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku kole ange ai ke nau talangofua pea ngāué, he te nau hoko ko ha kau taki ʻi ha ngaahi fāmili pea ʻi he Siasí ʻi he kahaʻú. Ka ʻe toe mahulu ʻa e meʻa ʻe fai ʻe heʻenau talangofua mo ngāué kae ʻikai ko hono teuteuʻi pē kinautolu ki honau ngaahi fatongia ʻi he familí pea mo e Siasí ʻi he kahaʻú; te nau teuteuʻi kinautolu ke fakakakato honau ngaahi misiona fakatāutaha ʻi he moʻuí.

ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻUkitofa, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono tāpuakiʻi ʻo e toʻu tupú ʻe heʻenau tokanga taha ki he taumuʻa fakalūkufuá ka ʻokú ne tāpuakiʻi ai foki mo honau kau takí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou tui ʻoku faʻa lahi e tuku ʻetau tokangá ki hono fakaikiikí. Kapau ʻe fakahū ʻe heʻetau kakai lalahi ʻoku hoko ko e kau takí ʻa e taumuʻá fakalūkufua mo e meʻa te tau malavá ki he loto mo e fakakaukau ʻa e toʻu tupú, ʻe faingofua pē ʻene mahino kiate kinautolu hono fakaikiikí.”

ʻOkú ne toe pehē ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito foki ʻa e maʻu ʻo e mahinó pea fetuʻutaki mahino pea ʻi he angaʻofa mo e toʻu tupú. “ʻI hoku taʻu 13, ne ui au ke u hoko ko e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní. Naʻe kumi ʻe heʻemau palesiteni fakakoló ha loki ʻi ha ngaahi miniti siʻi pē peá ne talamai ai ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke u faí. Naʻá ne ʻomi ha fakahinohino fakaʻofoʻofa fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ne fie maʻu pea finangalo ʻa e ʻEikí ke u faí.

“ʻOku mou ʻiloʻi nai pe naʻe toko fiha e kau tīkoni ʻi heʻemau kalasí? Toko ua. Ka naʻá ne kei fakamoleki pē hono taimí ke teuteuʻi ia pea teuteuʻi mo au. Ko e taʻu ia ʻe 50 kuo hilí, pea ʻoku ou kei manatuʻi pē ʻene ongo ki hoku lotó. Naʻá ne loto ke u lavaʻi lelei e meʻa te u faí. Naʻá ne foaki kiate au ʻa ʻene tokangá pea mo hono taimi fakatāutahá. Naʻá ne fai kiate au ha ngaahi fakahinohino ʻi he angaʻofa pea ʻikai te ne toe afe pea naʻá ne muimuiʻi ia ke ne sio ʻoku fakahoko.”

7. ʻAi Ke Nau Ongoʻi Haʻisia

ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻUkitofa ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe he ʻEikí ia ha niʻihi ʻoku nau tanganeʻia pē ʻiate Ia; ʻokú Ne fie maʻu ha kau muimui. “ʻOkú ke ako ke ke hoko ko ha takí ʻi hoʻo fuofua ako ke ke hoko ko ha tokotaha ke muimuí. ʻOku pehē ʻi he folofolá ʻke ngāue,’ kae ʻikai ʻ[fakamālohiʻi] ke ngāue’” (2 Nīfai 2:26).

“Ko e sitepu hokó leva ko hono muimuiʻi ʻo e ngāue naʻe faí. Ko e meʻa ia ʻoku tau ako ʻi he temipalé—ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e foki-ʻo-fai-ha-lipōtí. Ka ʻoku faʻa manavasiʻi ʻa e niʻihi ʻo hotau kau takí ke fai ha fakahinohino, ke ʻoange ha pōpoaki ʻi he ʻofa mo e mahino ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fie maʻú pea hili ko iá ke ne muimuiʻi e ngāue naʻe ʻoange ke faí. He ʻikai ke haohaoa hono fakahoko ʻo e ngāué, ka ke mou fakalotolahiʻi e toʻu tupú ʻi he taimi ʻoku nau feinga ai ke fakahoko iá. ʻE manatuʻi ia ʻe he toʻu tupú. Mahalo he ʻikai ke nau manatuʻi e ngaahi lea naʻe faí, ka te nau manatuʻi ʻa e ngaahi ongo naʻa nau maʻú.”

8. ʻIloʻi ʻOku ʻi ai Hoʻo Totonu ke Maʻu e Ueʻi ʻa e Laumālié

ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa ʻEletā Pālati ko ha pīsope kei talavoú, naʻe fuʻu fakatupu loto-mamahi ʻaupito ha kiʻi tamasiʻi taʻu hiva ki heʻene faiako he Palaimelí. Hili ha ngaahi uike lahi mei ai, naʻe ʻave ʻe he faiakó e kiʻi tamasiʻí ki he ʻōfisi ʻo e pīsopé peá ne pehē ange, “Pīsope, ko e taha ʻeni hoʻo tākangá. Tokangaʻi ia.”

Naʻe ʻikai ke fakapapauʻi ʻe Pīsope Pālati pe ko e hā e meʻa ʻe faí. Ka naʻe ʻalu hake ʻiate ia he momeinti pē ko iá ha faʻahinga ongo; kole ki he tamasiʻí ke ne lipooti ange he uike kotoa pē ʻa hono ʻulungāanga ʻi he Palaimelí. Naʻe ʻoange ʻe Pīsope Pālati ʻa e tukupā ko iá pea naʻá ne liliu e ʻulungāanga ʻo e tamasiʻí. Naʻe ʻiloʻi ʻe he tamasiʻí ʻe lava pē ke liliu ʻene tōʻongá.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Pālati, “Naʻe ʻikai te u maʻu ʻa e fakakaukau ko iá ʻi hoku ʻatamaí ki muʻa pea ʻoange ia ki hoku ʻōfisí. Ka ʻoku hanga ʻe he ʻEikí, ʻi he mālohi ʻo e Laumālié, ʻo ueʻi ha faiako pe taki moʻui taau mo angatonu ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí mo e meʻa ke ne leaʻakí ke ne fakatupu ʻa e ʻulungāanga lelei tahá ʻi ha taha, kae fakatautefito pē ki hotau toʻu tupú.”

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Pālati naʻe hoko e tamasiʻi taʻu hiva ko iá ko ha tokotaha “lelei moʻoni”. Naʻá ne ngāue fakafaifekau, mali ʻi he temipalé, peá ne hoko ko ha taki tuʻukimuʻa.

ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻUkitofa ʻoku fie maʻu ʻa e ngāué ki he teuteu fakalaumālié, pea ʻoku mahuʻinga ia. Naʻá ne ako ha lēsoni meimei tatau lolotonga ʻene ngāue ko ha tokotaha pailaté. ʻOkú ne pehē ʻoku fakalata ʻa e puna ʻi he ngaahi vakapuna 747, ka ko e ngāue lahi moʻoni ʻa e teuteu ko ia ʻoku fie maʻu ke fai kae lava ke mavahe hake ʻa e vakapuná mei he kelekelé. Naʻá ne pehē, “Ki ha faiako pe taki, ko e konga ki he ngāué ko e lotu mo hono ʻiloʻi e ngaahi fie maʻu fakafoʻituitui ʻa e talavoú pe finemuí. ʻOku fie maʻu foki ke fakapapauʻi ʻe he kau takí ʻoku ʻikai ko ha vaʻinga mo fakafiefia pē ʻa e polokalama ʻa e toʻu tupú, ka ko ha meʻa fakaʻofoʻofa mo fakafiefia ia ke tokoniʻi kinautolu ke nau fakalakalaka ʻi heʻenau moʻuí heʻenau kei tupu haké pea nau aʻusia e tuʻunga ʻoku fakataumuʻa ke nau aʻusiá.”

9. Fakafoki Pē ki ʻApi

Ko hono aofangatukú, ʻoku fie maʻu ke fatongiaʻaki ʻe he kau takí—kae fakatautefito ʻeni ki he kau pīsopelikí—hono faleʻi mo akoʻi ʻo e ngaahi mātuʻá fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku fakahoko ʻe he toʻu tupú ʻi he uōtí. ʻOku ʻikai totonu ke fakahāhā holo ʻe he kau pīsopé mo e kau palesiteni fakakoló ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ke fakahāhā holó, ka te nau lava ʻo akoʻi fakatahaʻi pē a e ngaahi meʻa ʻoku tokanga fakakātoa ki ai ʻa e tokotaha kotoa peé.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Pālati, “Kapau ne u pīsope he ʻahó ni, ʻoku ou tui he ʻikai te u fakatuotuai, ka te u ʻalu leva ki he kalasi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá ʻi he Sāpate hono nimá ʻo lea ki he ngaahi mātuʻá fekauʻaki mo e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou hohaʻa ki ai fekauʻaki mo e toʻu tupú. Te u pehē ange kiate kinautolu, ʻKo e meʻa ko ia ʻoku ou ʻiloʻi fekauʻaki mo hoʻomou fānau tupú hili e ngaahi ʻinitaviu kuo mau fakahoko he ngaahi taʻu kuo hilí, ko e vā pē ia ʻoʻoku mo kinautolu, pea ʻoku nau ʻosi ʻiloʻi ia. He ʻikai te u fai ha meʻa ke toʻo ai ʻenau falalá meiate au. Ka ʻi hono fakakātoá, ʻoku ʻi ai ʻetau palopalema. ʻOku fie maʻu ke mou ʻilo ki ai ngaahi mātuʻa pea fai ha meʻa ki ai… .’ ʻE manavasiʻi e mātuʻa ʻe niʻihi ke fanongo ki he ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hoko tonú. Ka ʻoku fie maʻu ia ke nau ʻilo ki ai.”

10. ‘Iloʻi e Ivi Taʻengata ʻo e Toʻu Tupú

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Pālati, “Kuo tau ʻosi hikiʻi hake ʻa e tuʻunga moʻuí. Ka ʻoku ʻikai ko hono hikiʻi haké maʻá e toʻu tupú pē. ʻOku hikiʻi hake ia maʻá e ngaahi mātuʻá ʻa ia ʻoku ʻanautolu ʻa e tefitoʻi fatongia ke akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoní ki heʻenau fānaú. ʻOku hikiʻi hake ia maʻá e kau takí. ʻOku hikiʻi hake ia maʻá e kau faiakó. ʻOku totonu ke tau hiki kotoa ʻetau tuʻunga moʻuí ʻi ha māmani fonu palopalema mo vave ʻene feliliuakí ʻo hangē ko ia ʻoku lolotonga hokó.

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ʻOku tau vakai ʻoku nau ʻofa ʻi he ʻEikí. Manatuʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate kinautolu. ʻOku ʻi loto ʻi he kiʻi sino ʻo e talavou pe finemui ʻokú ke akoʻí, ha laumālie ʻoku taʻengata. Ko e fānau tupu ʻeni ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻokú Ne tokanga lahi ki he moʻui ʻa ʻEne fānaú kotoa. ʻOku fie maʻu ke tau kei tauhi pē ke māfana ʻenau fakamoʻoní.”

Mei ha fakaʻekeʻeke naʻe fai pea mo Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá