2008
Ko e hā hono kovi hano kiʻi ʻahiʻahiʻi tuʻo taha pē ʻa e kava mālohí pe tapaká?
Sune 2008


Fehuʻi mo e Tali

“Ko e hā hono kovi hano kiʻi ʻahiʻahiʻi tuʻo taha pē ʻa e kava mālohí pe tapaká?”

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá kuo pau pē ke ʻi ai ʻa e faikehekehe pe fehangahangaí—ʻa e leleí mo e koví—ʻi he māmaní kae lava ke tau fakaʻaongaʻi ʻa ʻetau tauʻatāina ke filí, pea kuo pau ke “fakataueleʻi” kitautolu ʻe he meʻa ʻe taha, pe ko e meʻa kehe” (2 Nīfai 2:16; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ʻai pē mo ke fakavaivai ki he fakatauelé ʻo fai ha ngaahi fili hala koeʻuhi pē ke fakaʻaongaʻi hoʻo tauʻatāina ke filí. Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ʻa hoʻo malava ko ia ke fakafaikehekeheʻi ʻa e totonú mei he meʻa ʻoku halá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke ʻiloʻi fakatouʻosi ʻa e leleí mo e koví; ʻoku fie maʻú ke ke fakafaikehekeheʻi ʻa e leleí mei he koví—peá ke fili leva ki he leleí.

Mahalo te ke pehē ʻe ʻikai kovi kiate koe ʻa hoʻo ʻahiʻahiʻi tuʻo taha ʻa e kava mālohí pe tapaka, ka ʻe kovi. Ko ha meʻa fakatuʻutāmaki kinaua pea kapau te ke fakaʻaongaʻi kinaua, he ʻikai te ke lava ke ongoʻi ʻa e Laumālié. Pea ʻoku faʻa hoko ʻa e tuʻo taha ko iá ke ne maʻunimā ai ha niʻihi ʻi ha fuʻu taimi lōloa ʻi heʻenau moʻuí.

Oku ʻIkai ʻAupito ha Meʻa Ia ko e “Tuʻo Taha Pē”

ʻIkai, ʻoku ʻikai totonu ke ke ʻahiʻahiʻi; naʻa mo e tuʻo tahá! Mahalo te ke talamai he ʻikai pē te ke toe ʻahiʻahiʻi ia ha taimi, ka ʻe lava ke maʻunimā koe ʻe he kava mālohí mo e tapaká. Naʻe ʻi ai haku kaumeʻa naʻá ne ʻahiʻahiʻi tuʻo taha e kava mālohí. Mateʻi mai e meʻa naʻe hoko ʻi heʻene ʻalu ʻo ʻeva hono hokó. Naʻá ne toe inu pē. Naʻe ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa pē naʻe “tuʻo taha pē ʻene inú,” pea naʻe hoko ai mo “ha kiʻi toe tuʻo taha pē.” ʻOku siofi maʻu pē kitautolu kāingalotú ʻe he niʻihi ʻoku ʻikai kau ki he Siasí. ʻOku hā kovi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau tauhi ai ki heʻetau ngaahi tuʻunga moʻuí—kae ʻikai foki ha lau ia ki he loto mamahi hoʻomou mātuʻá.

Kala W., 17, Niu Sauele, ʻAositelēlia

ʻOku Maluʻi Kimoutolu ʻe he Ngaahi Fekaú

ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻi he moʻuí mo e ngaahi meʻa ʻoku tupu mei aí. Ko hono ʻuhinga ia naʻá Ne tuku mai ai ʻa e Lea ʻo e Potó. ʻOkú Ne ʻofa lahi ʻiate kimoutolu pea ko Hono finangaló ke maluʻi kimoutolu mei he koví. Ko ha founga ʻeni ʻe taha ʻokú Ne feinga ai ke maluʻi kimoutolú—ʻi he ngaahi fekaú. ʻOku mou ʻilo ko ha fekau ia ke ʻoua naʻa fakaʻaongaʻi e faitoʻo kona tapú, ko ia, fai pē e meʻa ʻoku paú. Lotu ke Ne tataki kimoutolu ke mou hao mei he ngaahi fakakaukau ke fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻa ʻoku mou ʻilo ʻoku ʻikai totonú.

ʻAsenata V., 18, Suva, Fisi

Tauhi e Lea ʻo e Potó

Manatuʻi ko e Lea ʻo e Potó ko ha fekau ia mei he ʻOtuá, pea ʻi heʻene peheé ʻoku totonu ke tau talangofua kakato ki ai. Ka ʻikai, ʻoku tau faiangahala ai pea ʻe kei angahala maʻu ai pē ʻa e angahalá ia neongo ʻoku tuʻo taha pē ʻetau fakahoko iá. ʻOua naʻa ngalo ʻoku toki hoko pē ʻa e angahala mamafá ʻo kapau te tau tukulolo ki he fanga kiʻi ʻahiʻahi īkí, hangē ko hono ʻahiʻahiʻi ʻo e kava mālohí pe tapaká ke ʻiloʻi pe ʻoku ifo fēfē.

ʻAna M., 20, Mikoana, Mekisikou

Fakafepakiʻi e ʻAhiʻahí

ʻOku fepaki mo e Lea ʻo e Potó ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻi he ʻiloʻilo pau ki he sinó e ngaahi meʻa kona fakatuʻutāmakí. ʻOua naʻa mou ʻahiʻahiʻi kinautolu! Neongo ko e kiʻi meʻa siʻisiʻi pē ʻoku mou fakaʻaongaʻí ka ʻe iku ʻo mou fakafalala ki hono fakaʻaongaʻí pea te mou ʻauha ai. ʻI heʻetau maumauʻi e Lea ʻo e Potó, ʻoku tau taʻofi ai kitautolu mei he ngaahi tāpuaki lahi naʻa tau mei maʻú. ʻOku tau ʻuliʻi hotau laumālié. Ko e ngaahi meʻatau lelei taha ke tauʻi ʻaki ʻa e ʻahiʻahí ko e lotú, ʻaukaí mo e ako folofolá.

ʻOleko P., 16, Kalaimia, ʻIukuleini

ʻOua Naʻa Mou Ako he Founga Faingataʻá

ʻOku ʻikai talamai ʻe he kau taki hotau Siasí ke “kiʻi tuʻo taha pē.” ʻOku nau talamai ke tuku. Mou tui ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he Siasí koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau toki ako pē ʻo ʻilo ʻi he founga faingataʻá. Manatuʻi foki ʻoku fehuʻi atu ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ʻinitaviu lekomeni temipalé pe ʻokú ke tauhi e Lea ʻo e Potó.

Loleini R., 15, Melilani, USA

ʻE Iku Hoʻo Kumi ʻUhingá ki Hano Maʻunimā Koe

ʻOku hala ʻa e pehē “Ko e kiʻi tuʻo taha peé” he kuó ke ʻosi fai ia ʻe koe. Kapau kuó ke fai ia, ʻe vaivai ai ho ivi ke taʻofi koe mei haʻo toe fai iá. ʻOku hanga ʻe heʻetau kumi ʻuhinga ko ia ʻo pehē “ko e kiʻi tuʻo taha peé” ʻo taki kitautolu ke tau mavahe mei he hala fāsiʻi mo lausiʻí. Ko hoʻo fou pē he hala ko iá he ʻikai leva faingofua haʻo toe foki, he te ke pehē, “Ko e toe kiʻi tuo taha pē pea ʻe lava pē ke u taʻofi ia ʻi ha taimi pē te u loto ki ai.” ʻE faifai pē ʻo aʻu ki haʻo pehē, “Kuo pau ke u toe ʻai,” pe “ʻOku ʻikai toe ʻi ai ha ʻamanaki lelei ia maʻaku.”

ʻĀtama H., 16, Pilītisi Kolomupia, Kānata