2008
Malu ʻi he Faleʻí
Sune 2008


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Malu ʻi he Faleʻí

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

Kuo hoko maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí ko e maluʻanga ʻo kinautolu kuo nau tali ʻa ʻEne maluʻí. Kuo tuʻo lahi ʻEne folofola mai “Hono ʻikai ke tuʻo lahi ʻa ʻeku tānaki fakataha ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e tānaki fakataha ʻe he motuʻa moá ʻa hono ʻuhikí ʻi hono lalo kapakaú, ka naʻe ʻikai te mou loto ki ai” (3 Nīfai 10:5; vakai foki ki he sīpinga ʻi he Mātiu 23:37; T&F 29:2).

Naʻe toe fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e fakaʻānaua tatau ʻi he kuonga ko ʻení, hili haʻane fakamatalaʻi ʻa e ngaahi founga lahi ʻokú ne ui ai kitautolu ki he malú: “Hono ʻikai ke tuʻo lahi ʻeku ui atu kiate kimoutolu ʻi he ngutu ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí pea ʻi he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea ʻaki hoku leʻo pē ʻoʻokú, mo e leʻo ʻo e ngaahi mana, mo e leʻo ʻo e ʻuhilá, pea mo e leʻo ʻo e ngaahi afaá, pea mo e leʻo ʻo e ngaahi mofuiké, mo e ngaahi fuʻu taufa ʻuha maka lalahí, pea mo e leʻo ʻo e ngaahi hongé mo e ngaahi mahaki fakaʻauha ʻo e faʻahinga kotoa pē, pea ʻi he fuʻu leʻo ʻo e talupité, pea mo e leʻo ʻo e fakamāú, pea ʻi he leʻo ʻo e ʻaloʻofa ʻi he ʻahó hono kotoa, pea ʻi he leʻo ʻo e fakalāngilangi mo e ongoongolelei pea mo e ngaahi koloa ʻo e moʻui taʻengatá, peá u fie fakamoʻui ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e fakamoʻui taʻengatá, ka naʻe ʻikai te mou loto ki ai!” (T&F 43:25).

Hangē ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke tataki ʻa kitautolu ki he feituʻu malú, pea ʻoku taʻefeliliuaki e anga ʻo ʻEne tofa mai kiate kitautolu ʻa e halá. Kuo tuʻo lahi ʻEne ui mai ʻi ha ngaahi founga kehekehe ke aʻu atu kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau fie tali iá. Pea ʻoku kau ʻi he ngaahi founga ko iá ʻa hono fakahā mai ʻa e pōpoakí ʻi he ngutu ʻo ʻEne kau palōfitá ʻi he taimi kotoa pē kuo feʻunga ai ʻa e kakaí ke maʻu ha kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi honau lotolotongá. ʻOku ʻoange maʻu pē ki he kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí, ʻa e fatongia ko iá ke nau lea fakatokanga ki he kakaí, ʻo fakahā kiate kinautolu ʻa e hala ki he malú.

Ko e Fakatokanga ʻa ha Palōfita

ʻI he taimi ko ia naʻe fakaʻau ke lahi ange ai ʻa e ngaahi fakakikihí ʻi Misuli tokelaú ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1838, naʻe ui leva ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Kāingalotú ke nau fakataha hake ki Hihifo Mamaʻo ke nau malu ai. Naʻe ʻi ai ha tokolahi naʻa nau nofo ʻi ha ngaahi feituʻu ne vāmamaʻo ai ʻa e nofó. Naʻá ne naʻinaʻi fakapatonu kia Sēkope Hauni ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ʻa e kiʻi kolo ko ia ko Hauni Milá. Naʻe kau ʻi ha lekooti ʻo e taimi ko iá ʻa e fakamatalá ni: “Naʻe ʻoatu ʻe Siosefa ha tala ʻia Hauni, ʻa ia ʻoku ʻaʻana ʻa e fahiʻanga papá, ke fakahā ki he kakai naʻa nau nofo aí ke nau fetukutuku mei ai ʻo omi ki Hihifo Mamaʻo, ka naʻe ʻikai fakahoko ʻe Hauni ia ʻa e pōpoakí.”1 Naʻe toki tohi ki mui ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻi heʻene hisitōliá ʻo pehē: “ʻOku aʻu ki he ʻahó ni mo hono foaki mai ʻe he ʻOtuá ha ʻilo kiate au ke u fakahaofi ʻa e kakai ko ia ʻoku nau tali ʻa e faleʻí. Kuo teʻeki ai pē ke mate ha taha naʻe talangofua ki heʻeku faleʻí.”2 Naʻe toki hiki leva ʻe he Palōfitá ʻa e foʻi moʻoni fakamamahi ko ʻení, naʻe mei fakahaofi ʻa e moʻui ʻa ha kakai taʻehalaia naʻe nofo ʻi Hauni Mila ʻo kapau naʻa nau maʻu ʻa ʻene faleʻí pea nau fai ki ai.

Kuo ʻosi ʻomi ha faleʻi ʻo fakatokanga mai kiate kitautolu ʻi hotau kuongá ni ʻa e feituʻu te tau malu ai mei he angahalá mo e mamahí. Ko e taha ʻo e ngaahi kī ki hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi fakatokanga ko iá ko hono toutou fakamanatu mai. Hangē ko ʻení, kuo tuʻo lahi hoʻomou fanongo mai ʻi he ngaahi konifelenisi lahí ki hotau Palōfitá, ʻi heʻene lea atu ʻaki ha lea ʻa ha palōfita ʻi muʻa ʻo ne hoko ai ko e fakamoʻoni hono ua pea fakamoʻoni fika tolu he taimi ʻe niʻihi. Ko kitautolu kotoa pē ne tau fanongó, ne tau fanongo ki hono fai mai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ha faleʻi ʻo kau ki hono mahuʻinga ʻo e faʻeé ʻi he ʻapí pea tau fanongo ki hono toe fakamanatu mai ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni (1899–1994) ʻene leá pea tau toe fanongo ki he lea atu ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻo fakamanatu atu ʻena leá fakatouʻosi.3

Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ʻI he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu ʻe fakamoʻoniʻi ʻa e lea kotoa pē” (2 Kolinitō 13:1). Ko e taha ʻo e ngaahi founga te tau lava ai ʻo ʻiloʻi ʻoku mei he ʻEikí ʻa e fakatokangá, ko hono fakahoko ʻa e lao ʻo e kau fakamoʻoní, ʻa ia ko e kau fakamoʻoni kuo fakamafaiʻi. ʻI he taimi ko ia ʻe hangē ʻoku toutou fakamanatu mai ai ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, ʻoku totonu ke tākiekina atu ʻetau tokangá pea fakafonu hotau lotó ʻaki ha fakamālō ko ʻetau moʻui ʻi ha taimi monūʻia pehē.

ʻOku ʻuhingamālie kiate kinautolu ʻoku mālohi ʻenau tuí, ʻa e fekumi ko ia ki he malú ʻo fakatatau mo e naʻinaʻi ʻa e kau palōfitá. ʻI he taimi ʻoku lea ai ha palōfitá, ʻoku pehē ʻe kinautolu ʻoku siʻisiʻi ʻenau tuí, ko haʻanau fanongo pē ki he tangata poto ʻokú ne fai ha faleʻi lelei. Pea kapau ʻoku fakafiemālie mo ʻuhinga lelei ʻene faleʻí, pea fakafeʻunga mo e meʻa ʻoku nau fie faí, ʻoku nau toki tali leva ia. Kapau leva ʻoku ʻikai, pea ʻoku nau lau leva ia ko ha faleʻi hala, pe te nau vakai ki he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí, ʻo nau fakatonuhiaʻi ʻaki ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kiate kinautolu. ʻOku pehē ʻe kinautolu ʻoku ʻikai haʻanau tuí, ko haʻanau fanongo pē ki ha tangata ʻoku feinga ke fakamālohiʻi hono mālohí koeʻuhí ko haʻane taumuʻa siokita. Te nau manukiʻi ia pe fakangalikoviʻi, ʻo hangē ko ha tangata ko Kolihola, ʻi heʻene leaʻaki ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “Pea ʻoku pehē hoʻomou fusi atu ʻa e kakaí ni ke muimui ki he ngaahi talatupuʻa vale ʻa hoʻomu ngaahi tamaí, pea fakatatau mo homou lotó; pea ʻoku mou fakapōpulaʻi ʻa kinautolu ʻo hangē nai ko e nofo pōpula, koeʻuhí ke mou ʻuakai ʻi he ngaahi ngāue ʻa honau nimá, ke ʻoua te nau loto-toʻa ke sio hake ʻi he toʻa, pea ke ʻoua te nau loto-toʻa ke fakaʻaongaʻi honau ngaahi mafai tauʻatāiná mo e ngaahi faingamālié” (ʻAlamā 30:27).

Naʻe fakakikihi ʻa Kolihola, ʻo hangē ko e fakakikihi loi ʻa e kau tangatá mo e kau fafiné talu mei he kamataʻanga ʻo taimí, ko ʻete tali tokua ʻa e akonaki mei he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá, ko ʻete tuku hifo ia ʻa e ngaahi totonu kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ki heʻetau tauʻatāiná. Ka ʻoku hala ʻa e fakakikihi ko iá, he ʻokú ne fakafofongaʻi hala mai ʻa e moʻoní. Ko e taimi ko ia ʻoku ikai te tau tali ai ʻa e faleʻi ʻoku fai mai mei he ʻOtuá, ʻoku ʻikai te tau fili ai ke tauʻatāina mei he ngaahi ivi fakamālohia mei tuʻá. ʻOku tau fili ha ivi fakamālohia kehe. ʻOku tau tekeʻi atu ʻa e maluʻi ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa haohaoa mo māfimafi, mo tokaimaʻananga ʻa e meʻa kotoa pē ʻa ia ko ʻene taumuʻá kotoa, ʻa e taumuʻa ko ia ʻa Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ke foaki mai kiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá mo e meʻa kotoa pē ʻokú ne maʻú, pea fakafoki fakataha atu ʻa kitautolu ko ha ngaahi fāmili ki hotau ʻapí, ki he ongo toʻukupu ʻo ʻEne ʻofá. ʻI he ʻikai ke tau tali ʻEne faleʻí, ʻoku tau fili ai ʻa e ivi ʻo ha mālohi kehe, ʻa ia ko ʻene taumuʻá ke ngaohi kitautolu ke tau mamahi pea ko hono tupuʻangá pē ko e tāufehiʻá. ʻOku tau maʻu ha tauʻatāina fakaeangamaʻa, ʻa ia ko ha meʻaʻofa mei he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko ha totonu ia ke fili ke tauʻatāina mei he mālohi ʻo ha taha, ka ko e totonu ko ia he ʻikai lava ʻo toʻo meiate kitautolu ʻo ka tau fakavaivaiʻi ʻa kitautolu ki he ngaahi mālohi ko ia ʻoku tau filí.

Tuʻu ʻi he Tuʻunga Malú

Ko e fakakaukau hala ʻeni ʻe taha, ko ʻetau tui ko e fili ko ia ke tali pe taʻetali ʻa e faleʻi ʻa e kau palōfitá, ʻoku hangē pē ia haʻatau fakakaukau ke tau tali ʻa e faleʻi leleí pea maʻu hono ngaahi leleí pe ko ʻetau nofo pē ʻi he meʻa ʻoku tau ʻi aí. Ka ʻoku hanga ʻe he fili ko ia ke ʻoua te tau tali ʻa e faleʻi ʻa e palōfitá, ʻo liliu ʻa e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. ʻOku toe fakatuʻutāmaki ange leva ia. ʻOku hanga ʻe he ʻikai ke tau tali ʻa e faleʻi ʻa e palōfitá ʻo fakasiʻisiʻiʻi hotau mālohi ke tau tali ʻa e ngaahi faleʻi fakalaumālie ʻi he kahaʻú. Ko e taimi naʻe mei lelei taha ke tau fili ai ke tokoni kia Noa ʻi hono foʻu ʻo e ʻaʻaké, ʻa e taimi ko ia naʻá ne ʻuluaki kole mai aí. Ko e taimi kotoa pē naʻe kole mai ai hili ʻene ʻuluaki kolé, mo e taimi kotoa pē naʻe ʻikai ke tali ai ʻene kolé, ʻokú ne fakasiʻisiʻiʻa maʻu pē ʻetau ongoʻingofua ʻa e Laumālié. Ko ia ne hā ngali vale ange ai ʻa e taimi kotoa pē naʻá ne kole aí, ʻo aʻu ki he tō ʻa e ʻuhá. Pea tōmui leva ʻa e meʻa kotoa pē.

Ko e taimi kotoa pē ʻi heʻeku moʻuí ne u fili ai ke u fakatoloi haʻaku talangofua ki ha faleʻi fakalaumālie pe te u pehē ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia kiate au, ne u ʻiloʻi ai kuó u fokotuʻu au ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki. Ko e taimi kotoa pē ne u tokanga ai ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá, mo ongoʻi ʻoku fakamoʻoniʻiʻi mai ia ʻi he lotú, peá u muimui ki ai, ne u ʻiloʻi ʻoku ou laka atu ki he feituʻu ʻoku malú. ʻI he heʻeku fonongá, ne u ʻilo kuo tofa e halá moʻoku pea fakatokaleleiʻi mo e ngaahi feituʻu ne tokakoví. Naʻe taki atu au ʻe he ʻOtuá ke u hao ʻi ha hala naʻe tofa mai ʻi he loto-ʻofa pea naʻe teuteuʻi fuoloa pē ia mei muʻá.

ʻOku ʻi he kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakamatala ʻa ha palōfita ʻa e ʻOtuá ko Līhai. Naʻá ne toe hoko foki ko e taki ʻo ha fāmili. Naʻe fakatokanga ʻa e ʻOtuá kiate ia ke ne ʻave ʻa kinautolu ʻokú ne ʻofa aí, ki ha feituʻu ʻoku malú. Ko e meʻa ko ʻeni naʻe hoko kia Līhaí ko ha fakataipe ia ʻo e meʻa ʻe hoko ʻi he taimi ʻoku fai mai ai ʻe he ʻOtuá ha faleʻi ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí. ʻI he fāmili ʻo Līhaí, ko kinautolu pē naʻe tui pea maʻu ha fakahā fakafiemālié, naʻa nau lava ʻo mamata ki he fakatuʻutāmakí pea mo e hala ki he malú. Ko kinautolu naʻe ʻikai ke tuí, naʻe hangē ʻenau hiki ki he toafá ha fakakaukau valé, pea ʻikai ngata ai kae toe fakatuʻutāmaki foki. Hangē ko e kau palōfita kotoa pē, naʻe feinga ʻa Līhai ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene maté, ke fakaʻaliʻali ki hono familí ʻa e feituʻu ʻoku malu kiate kinautolú.

Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻekeʻi ʻe he Fakamoʻuí ha tufakanga meiate kinautolu ʻokú ne foaki ki ai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻomi fakataha mo e ngaahi kī ko iá ʻa e mālohi ke fai ha faleʻi ʻa ia ʻe fakahā mai ai kiate kitautolu ʻa e hala ki he malú. Ko e fatongia ʻo kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kií, ke lea fakatokanga, neongo pē he ʻikai talangofua ki ai ha niʻihi.

ʻOku foaki mai ʻa e ngaahi kií, ʻo tukuʻau mai mei he palōfitá kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ha fatongia ki ha kāingalotu tokosiʻi angé, kae ʻoua kuo aʻu mai ki he ngaahi fāmilí mo e fakafoʻituituí. Ko e taha ia ʻo e ngaahi founga ʻoku ngaohi ai ʻe he ʻEikí ke hoko ʻa e ngaahi siteikí ko ha taha ʻo e ngaahi feituʻu malú. Hangē ko ʻení, ne u tangutu mo hoku uaifí ʻi ha fakataha ʻa e ngaahi mātuʻá naʻe ui ʻe heʻemau pīsopé, ke ne fai mai ha fakatokanga ʻo kau ki ha ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālie ʻoku fehangahangai mo ʻemau fānaú. Naʻe ʻikai ke u fanongo pē ki he leʻo hoku kaumeʻa potó. Ka naʻá ku fanongo foki ki ha tamaioʻeiki ʻa Sīsū Kalaisi, ʻokú ne maʻu ha ngaahi kī, ʻi heʻene fakahoko hono fatongia ke fakatokanga mo ʻomi kiate kimautolu mātuʻá ʻa e fatongia ke mau faí. ʻI he taimi ko ē ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻi heʻetau fakafanongo mo tokangá, ʻoku tau fakamaʻu atu ai kitautolu ki he afo fakahaofi moʻuí, ʻa ia he ʻikai toe homo meiate kitautolu ʻi ha hoko mai ha faʻahinga fakatamaki pē.

ʻOku ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu. Naʻá Ne fekauʻi mai Hono ʻAlo ʻOfaʻanga pē Taha Naʻe Fakatupú ke hoko ko hotau Fakamoʻui. Naʻá Ne ʻafioʻi te tau fehangahangai mo ha fakatuʻutāmaki lahi ʻi he moʻui fakamatelié, pea ko hono fakatuʻutāmaki tahá ʻe fou mai ia ʻi he ngaahi ʻahiʻahi ʻa ha fili fakamanavahē. Ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga kuo foaki mai ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, koeʻuhí ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi ai ha telinga ke fanongó, mo ha tui ke talangofuá, ke nau lava ʻo ʻalu atu ki ha ngaahi feituʻu malu.

Ko e Maʻu ʻo ha Telinga ʻOku Fanongo

ʻOku fie maʻu ke tau loto fakatōkilalo ka tau maʻu ha telinga ʻoku fanongó. Manatu ki he fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Tōmasi B. Māsí. Ko e Palesiteni ia ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá he taimi ko iá. Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻe siviʻi ʻa Palesiteni Maasi mo hono ngaahi tokoua ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne fai mai ha faleʻi ʻo kau ki he tauhi ki heʻene akonakí. Naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí ʻo pehē: “Ke ke loto fakatōkilalo pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú” (T&F 112:10).

Naʻe toe tānaki atu ki ai ʻe he ʻEikí ha fakatokanga ki ha taha pē ʻe muimui ʻi ha palōfita moʻui: “ʻOua te mou fakahīkihikiʻi ʻe kimoutolu ʻa kimoutolu pē; ʻoua ʻe angatuʻu ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefá; he ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ou ʻiate ia, pea ʻe ʻufiʻufi ia ʻe hoku nimá; pea ko e ngaahi kī ʻa ia kuó u tuku kiate ia pea kiate kimoutolú foki, ʻe ʻikai toʻo ia meiate ia kae ʻoua ke u haʻu” (T&F 112:15).

ʻOku fai mai ʻe he ʻOtuá ha faleʻi kiate kitautolu, ʻo ʻikai fakataumuʻa pē ko hatau maluʻi, ka ke maluʻi ai ʻEne fānau kehe ʻa ia ʻoku totonu ke tau ʻofaʻí. ʻOku siʻi ha ngaahi meʻa fakafiemālie ʻe fakafiefia ʻo hangē ko ʻetau ʻiloʻi ne tau hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono taki mai ha taha ke malu. Ko e tāpuaki ia ʻoku faʻa fie maʻu ai ʻa e tui ke muimui ki he faleʻí, ʻi he taimi ʻoku faingataʻa aí.

Ko ha sīpinga ʻeni mei he hisitōlia ʻo e Siasí ko Letiki Niutoni ʻŌleti (Reddick Newton Allred). Ko e taha ia ʻo e kau fakahaofi moʻui naʻe fekauʻi atu ʻe Pilikihami ʻIongi ke ʻomi ʻa e ngaahi kaungā fononga Saliote Toho Tangata ʻa Uili mo Mātiní. Naʻe kole ʻa Kapiteni Siaosi Kalānite kia Letiki ʻŌleti ke ne tatali ʻi he Vaitafe Suitiuotá ofi ki he Hūʻanga Faka-tongá mo ha kau tangata tokosiʻi mo ha ngaahi saliote pea teuteu ke tokoni ʻi he taimi ʻe foki mai ai ʻa e kau fakahaofi moʻuí mo e kau paionia fononga salioté.

Naʻe maʻu ʻe he kau tokoni fakahaofi moʻuí e kaungā fononga ʻa Uilí kuo maʻu kinautolu ʻe he sinoú, kuo nau mokosia, fiekaia pea mei mate ʻa e niʻihi. Naʻe hokohoko atu pē ʻa e fekumi ʻa ha niʻihi ʻo e kau tokoni fakahaofi moʻuí ki he kaungā fononga ʻa Mātiní lolotonga ko ia naʻe tokoni ʻa e niʻihi kehe ne toé ke ʻohake ʻa e kaungā fononga ʻa Uilí ke nau mavahe hake mei Tuʻahivi Makamaká. Hili pē ha taimi siʻi mei heʻenau fokotuʻu honau ʻapitangá, naʻe haʻu ʻa Letiki ʻŌleti mo ʻene kau tangatá ke ʻoatu ʻa e tokoni mo e ngaahi meʻa ko ia naʻe fie maʻú.

Naʻe tatali leva ʻa ʻŌleti kia Kapiteni Kalānite ke foki ange mo e kaungā fononga ʻa Mātiní. Ne ʻosi atu e ngaahi uike mo e ʻikai pē ke nau aʻu ange. ʻI he fakaʻau ke fakalalahi ange ʻa e afā sinoú mo e toe fakatuʻutāmaki ange ki he moʻuí, naʻe pehē ai ʻe ha toko ua ʻo e kau tangatá naʻe fakavalevale ke nau toe nofo ai. Naʻá na pehē, kapau pē ʻoku ʻikai ke maʻu atu ʻe he momokó ʻa e kaungā fononga ʻa Mātiní ʻi ha feituʻu, ta kuo nau ʻosi mate kinautolu. Naʻá na fakakaukau leva ke na foki ki he Teleʻa Sōlekí ʻo feinga ke fakalotoʻi ʻa kinautolu kotoa pē aí ke nau fai ʻa e meʻa tatau. Naʻe ʻikai loto ʻa Letiki ʻŌleti ke mavahe mei ai. Kuo fekauʻi kinautolu ʻe Palesiteni ʻIongi ke nau ō, pea kuo talaange ʻe Kapiteni Kalānite, ko e taki lakanga fakataulaʻeiki ia ʻa Letiki ʻŌletí, ke ne tatali ai.

Naʻe ʻave leva ʻe kinautolu naʻe fokí ha ngaahi saliote kuo fonu ʻi he ngaahi tokoni naʻe fie maʻú pea nau foki ki he Teleʻa Sōlekí. Ko e meʻa naʻe toe fakaloloma angé, ne nau fakafoki ʻe kinautolu ha ngaahi saliote ʻe 77 naʻe omi mei he teleʻá ke tokoní. Naʻe foki e niʻihi ʻo e ngaahi saliote ko ʻení ʻo aʻu ki he Moʻunga Lahí (Big Mountain) ki muʻa ia ʻoku teʻeki aʻu atu ʻa e kau talafekau meia Palesiteni ʻIongí ʻo toe fakatafoki kinautolu.

Hili ha uike ʻe tolu nai hono tokoniʻi ʻe Letiki ʻŌleti ʻa e kaungā fononga ʻa Uilí, naʻe faifai pē pea toki aʻu ange ʻa Kapiteni Kalānite mo e kaungā fononga ʻa Mātiní. Ne toe fuʻu faingataʻaʻia ange ʻa e kau paionia ia ko ʻení pea tokolahi honau niʻihi ne maté. Naʻe tokosiʻi e kiʻi timi tokoni fakahaofi moʻui ʻa Kapiteni Kalānité pea siʻi ʻenau meʻatokoní—pea kei toe mo ha maile ʻe 200 (km ʻe 320) ke nau fononga ai ki he Teleʻa Ano Māsimá. Naʻe toe tauhi moʻoni pē ʻa Letiki ʻŌleti ki he ngāue naʻe ʻoange ke ne faí ʻo aʻu ki he ngaahi tūkunga faingataʻa taha ʻo e moʻuí, ʻo ne lava ke fai ha tokoni mo ʻave ʻa e ngaahi nāunau ke moʻui ai ʻe kau fonongá.4

Ko e Tokoni ki he Niʻihi Kehé

Te mou fanongo mo lau ha ngaahi faleʻi fakalaumālie mei he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ke mou tokoniʻi ʻa e kāingalotu foʻou ʻo e Siasí. Ko kinautolu ko ia ʻoku nau maʻu ha tui hangē ko Letiki Niutoni ʻŌletí, te nau kei fietokoni ai pē neongo ʻe ngali taʻe fie maʻu pe taʻeʻaonga. Te nau kei tuʻukāivi pē. ʻI he taimi ko ia ʻe aʻu ai ha kau mēmipa foʻou ki ha tuʻunga te nau ongoʻi helaʻia fakalaumālie aí, ʻe kei ʻi ai pē ʻa e niʻihi ko ʻení ke fakafiemālieʻi mo fakafeohi kiate kinautolu. Te nau toki ongoʻi leva ʻa e hōifua fakalangi ko ia naʻe ongoʻi ʻe Letiki ʻŌleti ʻi he taimi naʻá ne mamata atu ai ki he feinga ʻa e kau paionia toho salioté ke aʻu mai kiate iá, peá ne ʻiloʻi te ne lava ʻo foaki kiate kinautolu ʻa e malú koeʻuhí naʻá ne muimui ki he faleʻí ʻi he taimi naʻe faingataʻa ai ke muimui ki aí.

Neongo naʻe ʻikai fakamahinoʻi mai ʻi he lekōtí, ka ʻoku ou tui naʻe lotu ʻa Letiki ʻŌleti he lolotonga ʻene tatalí. ʻOku ou tui naʻe tali ʻa ʻene ngaahi lotú. Naʻá ne ʻiloʻi ai naʻe mei he ʻOtuá ʻa e faleʻi ke tuʻu maʻu ʻi he tuí. Kuo pau ke tau lotua ke tau ʻiloʻi ia. ʻOku ou palōmesi atu kiate kimoutolu ʻe tali mai ʻa e ngaahi lotu pehē ʻi he tuí.

Te tau maʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ha faleʻi ʻe ʻikai mahino kiate kitautolu pe hangē ʻoku ʻikai hano kākunga kiate kitautolu, hili haʻatau lotu mo fakakaukau fakalelei ki ai. ʻOua naʻa mou liʻaki ʻa e akonakí ka mou pukenimā ia. Kapau ʻe ʻoatu ʻe ha taha ʻokú ke falala ki ai ha meʻa ʻoku hangē ha ʻoneʻoné peá ne palōmesi atu ʻoku ʻi ai ha koula, ʻe fakapotopoto ke mou pukepuke pē ia ʻi homou nimá pea kiʻi lulululuʻi. Ko e taimi kotoa pē kuó u fai ai ki ha faleʻi ʻa ha palōfita, ʻe hili pē ha kiʻi taimi nounou kuo kamata ke u mamata ki he ngaahi tāpuaki ʻo e talangofua ki he akonakí pea ʻoku ou fakamālō ai.

ʻOku tau monūʻia ke moʻui ʻi ha kuonga ʻoku ʻi he māmaní ai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tāpuekina kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e feituʻu ke tau kumi aí mo e founga ke tau fakafanongo ai ki he leʻo te ne fakahoko ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻa ia te Ne tānaki atu ʻa kitautolu ki he malú. ʻOku ou lotua ke tau maʻu ha loto fakatōkilalo ke tau fakafanongo, lotu pea tau tatali ki he fakamoʻui ʻa e ʻEikí ʻa ia kuo pau ke hoko mai ʻo fakatatau ki heʻetau faivelengá.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Philo Dibble, ʻi he “Early Scenes in Church History,” Four Faith Promoting Classics (1968), 90.

  2. History of the Church, 5:137.

  3. Ki ha sīpinga, vakai ki he The Teachings of Spencer W. Kimball (1982), 327; “To the Fathers in Israel,” Ensign, Nov. 1987, 49; “Ko e Houʻeiki Fafine ʻo e Siasí,” Liahona, Sānuali 1997, 82.

  4. Vakai, Rebecca Bartholomew mo Leonard J. Arrington, Rescue of the 1856 Handcart Companies (1992), 29, 33–34.