2008
Vahevahe Atu ‘o e Ongoongoleleí ‘i he ‘Initanetí
Sune 2008


Vahevahe Atu ‘o e Ongoongoleleí ‘i he ‘Initanetí

Mei ha lea naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻi ʻi he ʻaho 15 ʻo Tīsema 2007.

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

Ko hoku taʻu 80 ʻeni. ʻOku ou fuʻu motuʻa ai he lau ʻa ha niʻihi. Ko hono moʻoní, ʻoku fakakaukau ha niʻihi ʻoku fuʻu motuʻa ha niʻihi ʻo e Kau Takí ke nau ʻiloʻi e meʻa ʻoku hoko he māmaní. Tuku muʻa ke u fakapapauʻi atu ʻoku mau ʻiloʻi lelei e meʻa ʻoku hokó.

Ko ha Māmani Feliliuaki

Kuó u mātā ha ngaahi liliu lahi he meimei taʻu ʻe 80 ko ʻení. ʻI he taimi naʻe kamata ai ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻi ʻIngilani ʻi he 1948, ko e founga anga-maheni ki he kakaí ke maʻu ʻaki ha ongoongó, naʻe fakafou ia he nusipepá mo e letioó.

ʻOku toe kehe ange ʻa e māmaní he ʻahó ni. Ko e tokolahi ʻo kimoutolu, kapau te mou lau nusipepa, ʻoku mou lau ia he ʻInitanetí. Ko hotau kuongá, ko ha kuonga ia ʻo e ʻinitanetí, telefoni toʻotoʻó, vitiō mo e hiva ʻoku maʻu mei he ʻinitanetí, netiueka fakasōsialé, faitohi he telefoni toʻotoʻó mo e fanga kiʻi letiō toʻotoʻó.

Ko e māmani ʻeni ʻo e kahaʻú, mo ha ngaahi nāunau fakaeonopooni ʻe maʻu ʻi hoʻomou moʻuí, ʻo hangē ko ia ʻi hoku taimí. Te mou fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ko ʻeni kuo faʻú? Kae mahuʻinga angé, te ke fakaʻaongaʻi fēfē kinautolu ke fakalakalaka ʻaki e ngāue ʻa e ʻEikí?

ʻOku ʻi ai hamou faingamālie maʻongoʻonga ke hoko ko ha takiekina mālohi fau ki he leleí ʻi he Siasí pea mo e māmaní. Ka ʻoku moʻoni ʻa e lea motuʻa ko ia ʻoku pehē, “ʻoku maʻongoʻonga ange ʻa e pení ʻi he heletaá.”1 ʻOku lahi ha ngaahi tūkunga ko e leá ke lava ʻo fakahoko ʻaki e ngaahi meʻa lahi kuo tofa mai ke mou fakahokó. Pea meimei ke fekauʻaki ʻeku lea kiate kimoutolu he ʻaho ní mo e ngaahi founga te ke vahevahe ʻaki e ngaahi lea ko iá.

Talu mei he kamataʻanga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, mo ʻene fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ʻo e folofola kuo tohí, ke fakamafolaʻaki ki he māmaní ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Kuo laui senituli ʻa e kau mai ʻa e ʻEikí ki hono fakalotoa ʻo e kakaí ke nau faʻu ha ngaahi meʻangāue ʻe tokoni ki hono fakamafola ʻo e ongoongoleleí. Kuo ohi mo tali lelei ʻe he Siasí ʻa e ngaahi meʻangāue ko iá, ʻo kau ai ʻa e pākí, fakamafola ʻi he mītiá pea mo e ʻinitanetí.

Mahalo ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa foʻou kuo faʻu kuó ne takiekina mālohi ʻa e māmaní ʻo laka ange ʻi he ʻū tohi kuo pākí, ʻa ia naʻe faʻu ʻe ʻIōhānesi Kūtenipeeki ‘o fakafuofua ki he 1436. Naʻe tokoni lahi e tohi kuo pākí ki he ʻiló, kau ai e ngaahi meʻa kuo paaki ʻi he Tohi Tapu Māʻoniʻoní, ke lahi ange ʻi ha toe taimi ʻa hono vahevahe atú.

Ko e ʻInitanetí: Ko ha Faipaaki Fakaeonopooni

ʻOku ʻi ai ha tatau he ʻahó ni ʻo e mīsini pākí ʻi he ʻInitanetí. ʻOku fakaʻatā ʻe he ʻInitanetí ʻa e tokotaha kotoa pē ke hoko ko ha faipulusi, ongona hono leʻó pea ko ha kautaha ia ʻoku feliliuaki maʻu pē. Ki muʻa pea ʻi ai e ʻInitanetí, naʻe ʻi ai ha ngaahi fakangatangata ki hano paaki ʻo ha meʻa. Naʻe fie maʻu ha paʻanga, mālohi, tākiekina pea mo ha taimi lahi kae toki pulusi. Ka ʻi he ʻaho ní, tuʻunga ʻi he ʻasi hake ʻa e meʻa ko ia ʻoku ui ko e Mītia Foʻou, ʻo makatuʻunga ʻi he ʻInitanetí, kuo toʻo atu ha konga lahi ʻo e ngaahi fakangatangata ko iá. ʻOku kau ki he Mītia Foʻoú ha ngaahi nāunau ʻi he ʻInitanetí ʻe faingofua ai ki ha faʻahinga taha pē ke ne pulusi pe fakamafola ki ha kakai tokolahi pe toko siʻi. Kuó u ʻosi lave atu ki ha niʻihi ʻo e ngaahi nāunau ko iá. ʻOku hanga ʻe he hopo hake ʻa e Mītia Foʻoú, ʻo tokoniʻi hano tālangaʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e meimei kaveinga kotoa pē ʻo kau ai ʻa e tui fakalotú, ʻa ia ʻoku meimei lava ke kau ki ai e tokotaha kotoa pē. ʻOku ʻikai ke fakatatali pē ʻa e founga faipaaki fakaeonopooni ko ʻení kiate kinautolu ʻoku tuʻumālié.

Ka ʻe ala fakatuʻutāmaki ha niʻihi ʻo e ngaahi nāunau foʻou ko ʻení—ʻo hangē ko hano fakaʻaongaʻi ʻe ha taha ha meʻangāue ʻoku ʻikai poto ai. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi e ʻInitanetí ke malangaʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻe lava ke fakaʻaongaʻi foki ia ke tuʻuaki atu ai e kovi mo e fulikivanu ʻo e ponokalafí. ʻE lava pē ke hangē ‘a e ngaahi polokalama komipiutá, ko e ngaahi fasí ‘o fonu kapekapé. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi e ngaahi netiueka fakasōsiale ʻi he ʻInitanetí ko ha meʻa ke fakatupulaki ʻaki e feohi fakakaungāmeʻá, pea ʻe toe lava pē ke fakaʻaongaʻi ia ʻe ha niʻihi ʻoku nau feinga ke tauheleʻi ʻaki e kau tonuhiá. ʻOku ʻikai toe kehe ia mei he founga ʻoku fili ʻe he kakaí ke fakaʻaongaʻi ki ai ʻa e televīsoné, heleʻuhilá pe ko ha laipeli. ʻOku fakatovave ʻa Sētane ke ne ngāue hala ʻaki e mālohi ʻo hono faʻu ʻo ha meʻa foʻou, ke fakaʻauha mo fakasiʻia pea mo huhu fakaongonoa ʻaki ha meʻa ʻe kau ki he leleí. Fakapapauʻi ko e ngaahi fili ʻokú ke fai ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Mītia Foʻoú, ʻoku fakataumuʻa ia ke fakatupulaki ho ʻatamaí, ngaahi faingamālie pea mo fafangaʻi ai ho laumālié.

Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, kuo uesia lahi ʻe he Mītia Foʻoú ʻa e maama ʻo e nusipepá mo ha ngaahi founga mītia kehe kuo tau anga ki ai. Naʻe ʻi ai ha taimi ʻi heʻeku hoko ko ha takimuʻa ʻi he Siasí, ne u fai ai ha ʻinitaviu ʻi he nusipepá peá u tali ʻi ha ʻaho ʻe taha pe ua ke toki ʻasi mai ʻi loto he nusipepá. Pea hili iá ʻe liʻaki leva ʻa e nusipepa ko iá pea ko e hā pē ha ongo mei ai ne mole vave atu foki mo ia.

ʻI he taimi ní, ʻi heʻeku mavahe mei ha fakataha ʻe taha ke ʻalu ki ha fakataha kehé, ʻoku meimei hā mai pē he taimi ko iá ʻa e lipooti ʻo ʻeku ʻaʻahí pe ʻinitaviú ʻi he tuʻasila ʻinitaneti ʻo e kautaha nusipepá, ʻa ia ʻe lava ke hiki hano tatau mo tufaki atu ia ʻi he maama ʻo e ʻInitanetí. ʻE lava ke mou vakai ki hono mahuʻinga fau ʻo e lea moʻoni mo totonú he ʻahó ni. ʻOku ʻikai toe mole atu e ngaahi lea ia ʻoku hiki ʻi he ʻInitanetí. Ka ʻi ai hano kumi ha lea ʻa ha taha ʻe maʻu hake pē ʻi he Google pe Yahoo! pea mahalo ʻe ʻi ai ia ʻo fuoloa ʻaupito.

Ko ha meʻa ʻeni ne hoko: ʻI he 2007, naʻe haʻu ʻa e kautaha televīsone NBC ki Soleki Siti ke fakaʻekeʻeke au, ko ha konga ʻo ha polokalama ne nau faʻu ʻo kau ki he Siasí. Ne u talanoa mo e faiongoongo ko Loni ʻĀlaní ʻi ha houa ʻe taha ʻi he falelotu ʻo e Fale Fakamanatu ʻo Siosefa Sāmitá. Ne ma talanoa ʻo kau ki he Siasí. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi naʻe ʻasi mai e talanoá pea ʻi he miniti ʻe 4 ko ia ne ʻasi maí, naʻe ʻasi ai haʻaku lea sekoni ʻe ono, ko e toʻo mei heʻema fakaʻekeʻeke houa ʻe tahá. Ko ha kiʻi taimi feʻunga pē ia ki heʻeku fakamoʻoni ʻo kau ki heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e uho ʻo ʻetau tuí. Te u toe fakaongo atu, ko ha sekoni pē ʻe 6 naʻe fakaʻaongaʻi mei haʻama fakaʻekeʻeke miniti ʻe 60. Ka ko e sekoni ʻe 6 ko iá, ko e angamaheni pē ia ʻo e kau mēmipa ‘o e ngaahi kautaha TV, ʻa ia ʻoku fakaaʻu mai he ngaluʻeá ʻene fakakaukaú. Ko e faikehekehe lahi ʻo e ʻaho ko iá mo e ʻaho ní, he naʻe fakalele mai ʻe he tokotaha faiongoongó ha miniti ʻe 15 ʻo ʻema ʻinitaviú ʻi he tuʻasila ʻinitaneti ko e NBC Nightly News. Pea ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e miniti ʻe 15 ko iá. ʻOku ʻikai kei ʻasi mo puli vave atu e meʻa ʻoku tau leaʻakí, ka ʻoku tuku ai ia ko ha konga ʻo ha lekooti tuʻumaʻu pea ʻe lava ke hā mai ia ʻi ha ngaahi tuʻasila ʻinitaneti kehe pea toe fakaʻaongaʻi foki. Ko e kakai ko ia ʻoku nau fakaʻaongaʻi e ʻInitanetí ke fekumi ai ki ha ngaahi kaveinga fekauʻaki mo e Siasí, te nau maʻu ai ʻa e fakaʻekeʻeke ko ʻení pea mo ha ngaahi meʻa kehe.

ʻOku hanga ʻe he ngaahi nāunau ko iá ʻo fakaʻatā ʻa e ngaahi kautahá mo e fakafoʻituituí ke ʻoua te nau toe fou ʻi he kautaha ongoongó ka nau pulusi pe fakamafola kakato ʻenau ngaahi pōpoakí ki he niʻihi naʻe fakataumuʻa ki aí. Hangē ko ʻení, ʻi he taʻu kuo ʻosí naʻe fakahoko ai ʻe he Potungāue ʻa e Siasí ki he Fetuʻutaki mo e Kakaí, hano fakaʻekeʻeke ʻo ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea mo ʻEletā Lani B. Uikimani ʻo e Kau Fitungofulú, ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e Siasí ʻi he femanakoʻaki fakahomosekisualé. ʻI he taimi fuoloá, naʻe pau ke mau fakafalala ki he kautaha ongoongó ke ʻoatu ʻaki ʻetau pōpoaki ki he kakaí ʻi ha kaveinga hangē ko ʻení. Ka naʻe fakahoko ʻa e fakaʻekeʻeke ia ko ʻení ʻe ha tokotaha ngāue mei he Potungāue ʻa e Siasí ki he Fetuʻutaki mo e Kakaí, pea naʻe ʻoatu kakato ʻa e fakaʻekeʻeke ia ko ʻení ʻi he tuʻasila ʻInitaneti ʻa e Siasí, ʻo ʻikai toe filioʻi ʻe ha kautaha ongoongo.

Ko e Kau ki he Fetalanoaʻakí

ʻOku ʻi ai maʻu pē ha felāfoaki pe fetalanoaʻaki ia ʻe fai ʻo fekauʻaki mo e Siasí. He ʻikai toe ngata e ngaahi felāfoaki ia ko ʻení ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau fie kau atu ki ai pe ʻikai. Ka he ʻikai lava ke tau tuʻu pē ʻo mamata lolotonga ko iá ʻoku feinga ha niʻihi kehe, kau ai ʻa hotau kau fakaangá, ke nau fakaʻuhingaʻi e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Siasí. Lolotonga ko ia ʻoku ʻi ai ha ngaahi felāfoaki ʻoku kau ki ai ha laui afe pe laui milioná, ko e konga lahi ia ko ha kakai toko siʻi ʻaupito. Ka ʻoku ʻi ai ha mālohi ʻo e felāfoaki kotoa pē kiate kinautolu ʻoku kau ki aí. ʻOku fokotuʻu ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e Siasí, ʻi he foʻi felāfoaki taki taha.

Ko e palopalemá, he ʻoku fuʻu tokolahi fau e kakai ʻoku kau atu ki he ngaahi fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e Siasí, ʻo ʻikai malava ai e kau ngāue ʻa e Siasí ke fai ha tali pe talanoa fakatāutaha mo kinautolu. He ʻikai ke tau lava ʻo tali e fehuʻi kotoa pē, fakafiemālieʻi e fakaʻekeʻeke kotoa pē mo fai ha tali ki he fakamatala hala kotoa pē ʻoku ʻi aí. ʻOku fie maʻu ke tau manatuʻi ʻoku ʻi ai ha faikehekehe ʻi he tokangá mo e fieʻiló. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fie ʻilo pē ʻa e kakaí ia ki he Siasí. Pea ko kinautolu ko ia ʻoku fekumi ke maʻu ha talí, ʻoku nau loto ke ʻomi e ngaahi tali ko iá mei ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻOku nau fakahoungaʻi ʻa e fetalanoaʻaki fakatāutahá.

ʻOku mou meaʻi kotoa pē ʻoku fakamanatu atu mo poupouʻi e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau hokohoko atu hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé. ʻOku fekumi maʻu pē ʻa e Siasí ki he ngaahi founga lelei taha ke talaki ʻaki ʻene pōpoakí. Kuo hoko maʻu pē ʻa hono malangaʻi ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ko ha meʻa makehe kiate au. Ne u saiʻia heʻeku ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní. Ne u saiʻia heʻeku palesiteni fakamisiona ʻi Kānatá. ʻOku ou ʻofa foki ʻi hoku uiuiʻi lolotongá ʻa ia ʻoku ou maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke vahevahe atu ʻa e pōpoaki ʻo e ongongolelei kuo toe fakafoki maí ki he māmaní pea mo fakamoʻoniʻi naʻe hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmita ʻi he 1820. Naʻe toe fakafoki mai ʻia Siosefa ʻa e ongoongolelei naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú. Naʻe mole fakataha ia mo e mate ʻa e kau ʻAposetolo he kuonga muʻá. ʻE lava ke u vahevahe atu ki he māmaní ʻa e ʻilo ko ia kuo toe ʻi māmani ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, tokāteline mo e ngaahi ouau ʻo e Siasi ʻi he Fuakava Foʻoú. Ko e ngāue mahuʻinga taha ʻeni ʻe lava ke tau kau atu ki aí.

Tuku muʻa ke u kole atu ke mou kau atu ki he felāfoaki ʻi he ʻInitanetí ke vahevahe atu ai e ongoongoleleí pea mo fakamatalaʻi ʻi ha fakalea faingofua mo mahinongofua ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Kuo ʻosi meaʻi ʻe hamou tokolahi, kapau te mou lava ʻo hū ki he ʻInitanetí, ʻe lava ke mou kamata ha felāfoaki ʻi ha ngaahi miniti siʻi pē pea te mou kamata vahevahe atu ai ʻa e meʻa ʻoku mou ʻiloʻi ʻoku moʻoní. Te mou lava ʻo maʻu mai ha ngaahi vitiō mei he ngaahi tuʻasila ʻinitaneti ʻa e Siasí pea mo ha ngaahi tuʻasila kehe ʻoku tāú, ʻo kau ai ʻa e tuʻasila ko e newsroom.lds.org, pea ʻoatu ia ki homou kaungāmeʻá. Te mou lava ʻo faitohi ki he ngaahi tuʻasila mītiá ʻi he ʻInitanetí ʻoku nau ʻomi e ngaahi ongoongo fekauʻaki mo e Siasí pea mou fakahaaʻi ange ʻa e anga hoʻomou fakakaukau ki he tonu ʻo ʻenau ngaahi lipōtí. ʻOku fie maʻu foki heni ke mahino kiate kimoutolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku tokolahi fau ha kakai ʻoku ʻikai mahino lelei kiate kinautolu ʻa e Siasí koeʻuhí he ko e konga lahi ʻo e ngaahi fakamatala ʻoku nau maʻu ʻo kau kiate kitautolú, ʻoku maʻu ia mei he ngaahi lipooti ʻa e ongoongó pea ʻoku faʻa fai ia ʻi ha ʻuhinga kehe. Ko e lahi ko ia e tokanga ki he tafaʻaki ko iá ʻokú ne fakatupu ha fakakaukau hala mai ʻa e kakaí ki hono moʻoni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe toki fakamatalaʻi hala ʻe ha taha fai ongoongo ʻi ha nusipepa ʻiloa ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻo kau ki he Siasí pea mo ʻetau tui fakalotú mo ʻetau ngaahi foungá. Naʻe tokolahi fau, ʻo aʻu ki he laungeau, ʻo ha kāingalotu Siasi mo ha niʻihi kehe pē ʻoku nau ʻiloʻi lelei ʻetau tui fakalotú, ne nau ʻomi ʻenau fakakaukaú ki he tuʻasila ʻInitaneti ʻa e nusipepá, ko e fakatonutonu ʻa e maʻu hala naʻe fakamafola ʻe he faiongoongo ko ʻení pea nau ui ai kiate ia ke ne fakatonutonu ʻene fakamatalá.

Sīpinga ʻo e Meʻa Te ke Lava ʻo Faí

Tuku muʻa ke u ʻoatu ha ngaahi sīpinga kehe ʻo e founga ʻoku fakaʻaongaʻi ʻaki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e Mītia Foʻoú.

Naʻe feinga ha mēmipa ʻo e Siasí ʻoku nofo ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke ne vahevahe atu ʻa e ongoongoleleí he ʻaho takitaha, ʻo ne fai fakatāutaha ia. Naʻá ne hiki leva ha fakamatala ʻi he ʻinitanetí ʻo fekauʻaki mo ʻene feinga ke vahevahe atu e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, mo ne feinga ke tufaki ha fanga kiʻi kaati fakamatala ki he taha kotoa pē naʻá ne fetaulaki mo iá. ʻOku tau fakamālōʻia ʻi heʻene feinga ke vahevahe faivelenga atu ʻa e ongoongoleleí pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻoku hanga ʻe he fakamatala kuó ne tohi ʻo kau ki heʻene ngāué, ʻo ueʻi ha niʻihi kehe tokolahi ke nau fai ʻa e meʻa tatau pē.

Kuo lekooti pea fakahū ʻe ha niʻihi ʻenau ngaahi fakamoʻoni fekauʻaki mo e Ongoongolelei kuo Toe Fakafoki maí, Tohi ʻa Molomoná mo ha ngaahi kaveinga kehe pē ʻo e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi tuʻasila ʻinitaneti manakoa. ʻE lava foki ke ke vahevahe atu haʻo talanoa ki he kakai teʻeki Siasí he foungá ni. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi talanoa mo e fakalea ʻe mahino kiate kinautolú. Talanoa totonu mo fakamātoato ʻo kau ki he liliu kuo fai ʻe he ongoongoleleí ki hoʻo moʻuí pea mo e founga kuó ne tokoniʻi ai koe ke ke ikunaʻi ho ngaahi vaivaí pe faingataʻá mo ne tokoni ke mahino e ngaahi meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia aí. Mahalo pē ʻoku ʻikai ko ha kakai tokolahi te nau lau ʻení mo e ngaahi nāunau Mītia Foʻou kehé, ka ʻe lava ke lelei ʻaupito hono vahevahe atu ia ki ha kakai ʻe lauiafe ʻe tufaki ki aí. ʻOku mahuʻinga ʻaupito e ola ʻe maʻu he ngāue fakataha ko ʻení neongo kapau ko ha niʻihi tokosiʻi pē ʻoku tākiekina kinautolu ʻe hoʻo ngaahi lea ʻo e tuí mo e ʻofa ki he ʻOtuá mo hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ʻoku maʻu ʻe he ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí, ha mālohi makehe ʻi hoʻo moʻuí. Kuó ne fakafōtunga mai ko hai koe pea mo ho kahaʻú. ʻOua naʻá ke manavasiʻi ke vahevahe mo e niʻihi kehé hoʻo talanoá—ʻa e ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ʻi hoʻo hoko ko ha muimui ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau maʻu kotoa pē ha ngaahi talanoa mahuʻinga ki he founga kuo fakafōtunga ʻaki hotau tupuʻangá. ʻOku ʻikai ko ha founga kovi ʻa hono vahevahe atu ʻa e talanoa ko iá ki he niʻihi kehé. ʻE tokoni ʻa hono fai e ngaahi talanoa ko iá ki hono talaki ʻo e Siasí. ʻE lava ke ke fakatonutonu ai ha maʻuhala ʻo fakafou ʻi haʻo takiekina ha taha, ʻa ia ʻoku totonu ke kau ai ʻa e ʻInitanetí.

Meʻa ke Fakaʻehiʻehi mei Aí

Ko e founga lelei taha ke fai ʻe ha ākonga ʻa Kalaisí, ko hano fakatupulaki ha ʻulungāanga ʻoku taau mo e muimui ʻo e Fakamoʻuí. Ko e ngaahi fealēleaʻaki ko ia ʻoku nofo taha ʻi he ngaahi fehuʻí, aleá pea mo e fakaveiveiua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ke ne fai ʻe ia ha tokoni lahi ki hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kuo naʻinaʻi mai e ʻAposetolo ko Paulá ke ʻoua naʻa tau “mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí: he ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí” (Loma 1:16). Tau tuʻu kākāivi kotoa muʻa pea tau lea ʻi he tui ʻo vahevahe atu ʻetau pōpoakí ki he māmaní. Ko e tokolahi ʻo kimoutolu kuo ʻosi ngāue fakafaifekau pea ʻe lava ke mou fai ha ngaahi fetalanoaʻaki mahino ʻi he lea fakafonua ne ke ako ki ai ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú. ʻE lava ke aʻu atu ki tuʻapuleʻanga hoʻo tokoní.

ʻI hoʻomou kau atu ko ia ki he ngaahi fealēleaʻaki pe felāfoaki ko ʻení mo fakaʻaongaʻi e ngaahi nāunau ʻo e Mītia Foʻoú, manatuʻi maʻu pē ko hai koe—ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Manatuʻi e lau ʻa e lea fakatātaá “ʻoku tekeʻi ʻatu ʻa e houhaú ʻe he tali fakavaivaí: ka ʻoku fakatupu ʻa e ʻitá ʻi he lea fakamamahí” (Lea Fakatātā 15:1). Pea manatuʻi ko e fakakikihí ko e meʻa ia ʻa e tēvoló (vakai, 3 Nīfai 11:29). ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau kē pe fakakikihi mo e niʻihi kehé ʻo kau ki heʻetau tui fakalotú. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau taʻefietō pe ʻiteʻita. ʻOku pau ʻaupito hotau tuʻungá; ʻoku moʻoni ʻa e Siasí. Ko ʻetau fie maʻú pe ke fai ha fetalanoaʻaki, ʻi heʻetau hoko ko ha ngaahi kaungāmeʻa ʻi he loki pē ʻe taha, ʻo tataki maʻu pē kitautolu ʻe he Laumālié pea tau manatuʻi maʻu pē ʻa e Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻokú ne fakamanatu mai ʻa hono mahuʻinga ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEikí ke mou lava ʻo tākiekina mālohi ʻa kinautolu te mou fetuʻutakí. Hangē ko ʻeku lau he kamataʻangá, ʻoku maʻongoʻonga ʻa e mālohi ʻo e leá pe folofolá. Tuku ke ongona homou leʻó ʻi he ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí.

MA‘U‘ANGA FAKAMATALÁ

  1. Edward Bulwer-Lytton, Richelieu, act 2, scene 2; ‘i he John Bartlett, comp., Familiar Quotations, 14th ed. (1968), 601.