2008
Ngaahi Fua ʻo e Tohi ʻa Molomoná
Sune 2008


Ngaahi Fua ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
Elder Richard G. Hinckley

ʻOku pau pē ke hoko ha meʻa ia kiate au ʻi he taimi ʻoku ou lau e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku maʻamaʻa ange ʻeku kavengá. ʻOku fetongi ʻe he tuí mo e ʻamanaki leleí ʻeku ngaahi loto hohaʻá, ngaahi meʻa ʻoku ou tokanga ki aí, mo e loto veiveiuá. ʻOku hā maama ange ʻa e moʻuí.

Naʻe hoko ha ongo meʻa meimei tatau pē kiate au ʻi heʻeku ngāue fakafaifekau ʻi Siamané pea ko e māhina pē ia ʻe taha pe ua nai ʻeku ʻi aí, pea naʻá na kaunga lahi ʻaupito ki heʻeku fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

ʻI haʻama uiui mo hoku hoá ʻi ha pongipongi ʻe taha, ne ma tukituki ai ʻi he matapā ʻo ha faifekau ʻo ha siasi ʻiloa. Naʻá ne fakaafeʻi kimaua ki loto peá ne kole mai ke ma tangutu he tēpilé, pea kamata ke ne lau mai ha ngaahi meʻa kehekehe ʻi ha founga hohaʻa ʻo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe mahino kiate au ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne lau maí, pea naʻe ʻikai ke puli ʻa e laumālie fakakikihi naʻá ne maʻú, ka naʻe faingataʻa ke u tali ange he naʻe ʻikai ke fuʻu lelei ʻeku lea faka-Siamané. Naʻe fai ʻe hoku hoa takí, ʻa ia ko ha faifekau mālohi mo tuʻukimuʻa ʻeni, ha fakamoʻoni mālohi ʻo kau ki he tohí peá ma talaange te ma ō peá ma mavahe leva mei ai. Naʻe tā vave hoku mafú. ʻOku ou tui naʻá ku kiʻi tete. Naʻá ku ongoʻi taʻefiemālie.

Hili ha uike ʻe taha pe ua mei ai ne ma fetaulaki mo ha tangata lolotonga ʻema fetuʻutaki mo e kakai he halá pea naʻá ne tali ke ma ʻaʻahi ange. Naʻa mau fokotuʻu e taimi ke ma ʻaʻahi ange aí pea ʻomai hono tuʻa-sila ʻi Pukeipēkí, ko ha kiʻi kolo fakaʻofoʻofa naʻe mamaʻo siʻi pē mei he kolo ko Miniteni ʻokú ma ngāue aí, ka naʻe kei kau mai pē ki homa ʻēliá.

Ko e faʻahitaʻu momokó ʻeni pea ʻi he pongipongi Sāpate ʻe fai ai ʻema ʻaʻahí, naʻá ma heka heʻema pasikalá ʻo ʻaka atu pea naʻe tuiaki hangatonu mai kiate kimaua ha hāvili mālohi mo momoko. Naʻá ma mokosia pea hōhō ʻema mānavá ʻi heʻema lomiʻi atu ʻa e kiʻi fafangu ki he fale naʻe nofo totongi ai e tangatá peá ne fakaava mai e matapaá. Ne ma kaka hake he sitepu ki hono lokí peá ne tuku ke ma hū ange ki loto. Naʻá ma fakatokangaʻi ha laumālie ʻo e fakakikihí ʻi he lokí—ʻa e laumālie tatau pē ne ma ongoʻi he ngaahi uike siʻi kuo hilí ʻi he ʻapi ʻo e faifekaú.

Naʻe ʻikai fakaafeʻi kimaua ʻe he tangatá ke ma tangutu ki lalo. Ka ne kiʻi hū taimi siʻi atu ia mei he lokí. Naʻá ne foki mai mo ha ʻū pulusinga lahi ʻo e Tohi Tapú, tuku hifo kinautolu he tēpilé, pea lea mai ʻi he leʻo lahi mo fakafetau, “ʻIo, ko homo lotó koā ke tau talanoa [fakalotu], ʻikai ko ia?” Naʻá ne tuhu leva ki he matapā sioʻatá mo kaikaila, “Sai, ka mo tomuʻa lī hoʻomo Tohi ʻa Molomoná ki he [Vaitafe] Uesá!”

Kuo ʻosi atu ʻeni ha ngaahi uike mei heʻemau talanoa mo e faifekaú, pea kuó u lava ʻeni ʻo leaʻaki ha kiʻi sētesi faka-Siamane ʻe taha pe ua. Ne u feinga ke fai pehē. Naʻe toe fai pē ʻe hoku hoa takí ha fakamoʻoni mālohi ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná pea fakamālō ange ʻi he loto fakaʻapaʻapa ki he tangatá ʻi hono fakafaingamālieʻi hono taimí. Hili iá peá ma talaange te ma ō ā pea ma ʻaka mai leva ʻo foki ki Miniteni pea ʻi he taimi ko ʻení ne angi mai e havilí mei homa tuʻá.

Naʻe ʻi ai ʻa ʻeku fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná he taimi ko iá, pe ko e anga ia ʻeku fakakaukaú. Ka ʻi he hili ʻa e ongo meʻa ko ʻeni naʻe hokó pea mo e fuʻu vāofi ʻena hokó, ne fuʻu mahino ʻaupito kiate au naʻe ʻikai ke lahi pe mālohi ʻeku fakamoʻoní. Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi fakapapau ʻa e fakamoʻoni ne u maʻú pea mo ʻeku malava ko ia ke fakamoʻoniʻi moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha founga ʻoku mālohi mo fakalotoá.

Ne u pehē leva kapau naʻá ku fie maʻu ke u ikuna ʻeku ngāue fakafaifekaú, ʻoku totonu ke u fakapapauʻi ʻoku moʻoni mo mālohi ʻeku fakamoʻoni ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná. Ne u kamata ngāue leva ki ai. Ne u lautohi, lotu mo fakakaukau pea mo fakalaulauloto. Naʻe iku ʻo faitāpuekina ʻe he ʻEikí ʻeku feingá. Ne u maʻu ha fakamoʻoni pea naʻe ʻikai toe mole ia meiate au; ka naʻe fakaʻau ʻo toe mālohi ange ia ʻi he ngaahi taʻu hokohoko maí.

Kuó u faʻa fakakaukau ki he ongo meʻa ko ʻeni naʻe hokó. ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko ha hoa fakapotopoto mo taʻetuka pea ʻoku ʻi ai pē mo e meʻa ke u fakamālō ai ki ha faifekau taʻe ʻilo mo ha tangata naʻe tuʻukāivi ʻi he meʻa naʻá ne tui ki aí, ke na hanga ʻo luluʻi au ke u ʻā hake. Kuo ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe 40 tupu mei ai, ka ʻoku ou kei manatuʻi pē hona hingoá mo e fakaikiiki e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi heʻemau fetaulakí. ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai kiate kinauá, ʻoku haʻu leva ki hoku ʻatamaí ʻa e potufolofola maʻongoʻonga ko ʻeni mei he 3 Nīfaí:

“Pea ʻi he founga ko ia kuó u fekau kiate kimoutolú ʻe pehē hoʻomou fai papitaisó. Pea ʻoua naʻa ʻi ai ha ngaahi fakakikihi ʻiate kimoutolu, ʻo hangē ko ia kuo hoko ʻi muʻá; pea ʻoua naʻa fai foki mo ha ngaahi fakakikihi ʻiate kimoutolu ʻi he ngaahi tefito ʻo ʻeku tokāteliné, ʻo hangē ko ia kuo hoko ʻi muʻá.

“He ko e moʻoni, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia, ka ʻoku ʻo e tēvoló ia, ʻa ia ko e tamai ʻa e fakakikihí, pea ʻokú ne ueʻi hake ʻa e loto ʻo e kakaí ke fefakakikihiʻaki ʻi he ʻita, ʻiate kinautolu.

“Vakai, ʻoku ʻikai ko ʻeku tokāteliné ʻeni, ke ueʻi ʻa e loto ʻo e kakaí ke feʻiteʻitani ʻiate kinautolu; ka ko ʻeku tokāteliné ʻeni ke fakangata hono fai ʻo e ngaahi meʻa peheé” (3 Nīfai 11:28–30).

ʻOku ou toe fakakaukau foki ki he ngaahi lea maʻongoʻonga ʻa Paula ki he kakai Kalētiá: “Ka ko e fua ʻo e Laumālié ko e ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui, mo e angamalū, mo e [mapuleʻi kita]” (Kalētia 5:22–23).

Ko e ngaahi fua ʻeni ne u aʻusia ʻi he taimi ʻoku ou lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻeku lau hono ngaahi pēsí, fakalaulauloto ki he ngaahi tokāteline fisifisimuʻa ʻa Kalaisi ʻoku ʻi aí, ʻeku feinga ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tokāteline ko ʻení ʻi heʻeku moʻuí—ʻoku nofo e ngaahi meʻá ni kotoa ʻi hoku ʻatamaí mo hoku lotó pea hoko ha “fuʻu liliu lahi” (Mōsaia 5:2; ʻAlamā 5:14) ʻi hoku lotó, ko ha liliu ʻokú ne fakatupu ʻeku fakapapau ke u hoko ʻo toe lelei ange, ke u toe kiʻi angaʻofa ange, siʻisiʻi ange ʻeku fakaangá, manavaʻofa lahi ange; pea vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kuo foaki mai ʻe he ʻEikí maʻakú.

Ko e ngaahi fua ʻeni ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá. Ko e ngaahi fua ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.