2008
Te u Mateuteu Lolotonga ʻEku Kei Siʻí
Sune 2008


Taimi Feʻinasiʻakí

Te u Mateuteu Lolotonga ʻEku Kei Siʻí

“Tuku ke langa ʻa e falé ni ki hoku hingoá, koeʻuhí ke u lava ʻo fakahā ʻi ai ʻa ʻeku ngaahi ouaú ki hoku kakaí” (T&F 124:40).

Ko ha tāpuaki e ngaahi temipalé kiate koe pea ki ho fāmilí. ʻOku laka hake he ngaahi temipale ʻe 120 ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOkú ke ʻilo e hingoa ʻo e temipale ofi taha kiate koé? ʻOku ʻi ai ha fakatātā ʻo ha temipale ʻi homou ʻapí? Kuo hū he temipalé ha taha ʻi homou fāmilí ke fakahoko ha ngaahi fuakava toputapu?

ʻOku akoʻi ʻe he hiva Palaimeli “ʻOku ou Fie Sio he Temipalé” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 95) ko e temipalé ko ha “fale ia ʻo e ʻOtuá, ʻofa pea fakaʻofoʻofa.” ʻOkú ne toe akoʻi foki ko e temipalé ko ha “fale toputapu ʻoku silaʻi ai kitautolu.” Ko hoʻomou toe hivaʻi pē ʻa e foʻi hivá ni peá ke fakafanongo ki he ngaahi foʻi lea ko ʻení, “ʻOku ou fie hū he temipalé ha ʻaho.” Ko ha palōmesi ʻeni ʻokú ke fai pē kiate koe pea ki he Tamai Hēvaní te ke moʻui taau ke ke hū ʻi Hono fale māʻoniʻoní.

ʻEkitivitií

Toʻo e peesi K4 pea fakapipiki ia ki ha pepa matolu ange. Kosi e temipalé ʻi he ngaahi laine ʻoku ʻikai motumotú, peluki ʻi he ngaahi laine ʻoku totitotí, pea fakapipiki e ongo muí ki he tafaʻaki ki loto ʻo e ngaahi tafaʻaki takaí ke faʻu ai ha puha. Kosi ʻo toʻo ʻa e ʻū kaati Ko Hoku Ngaahi Tuʻunga Mahuʻinga ʻi he Ongoongoleleí (p. K4), pea faʻo kinautolu ʻi he loto puha temipalé. Fili ha tuʻunga ʻulungāanga ʻo e ongoongoleleí mei he puhá, lau ia, pea fakakaukauʻi pe ko e hā e meʻa ʻe lava ke ke fai ke moʻuiʻaki e tuʻunga ʻulungāanga ko iá. Vahevahe ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí e founga ʻe lava ke teuteuʻi ai koe ʻe hono moʻuiʻaki e tuʻunga ʻulungāanga ko ʻení ke ke hū he temipalé ʻi ha ʻaho.

Tuku e kiʻi puha temipalé mo e ngaahi kaati Ko Hoku Ngaahi Tuʻunga Mahuʻinga ʻi he Ongoongoleleí ʻi ha feituʻu makehe ke fakamanatu kiate koe ke ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku leleí. ʻI hoʻo lau ha tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí peá ke fili e founga ke ke moʻuiʻaki iá, manatuʻi ʻa e ngaahi foʻi lea mei he “ʻOku ou Fie Sio he Temipalé”: [Te u mateuteu heʻeku kei siʻí; ko hoku fatongia toputapú ʻeni.”]

Ngaahi Fakakaukau ki he Taimi Feʻinasiʻakí

  1. Tā ha fakatātā faingofua pē ʻo ha temipale. Kosikosi e fakatātā ki ha konga tapafā ʻe 12 ke ne fakafofongaʻi ha ngaahi foʻi piliki. Fakafika e ʻū kongokongá mei he 1 ki he 12. Kosikosi ha laʻipepa ki ha konga ʻe 12, pea tohiʻi ʻi he konga laʻipepa takitaha ha foʻi lea ngāue ʻe taha mei he Ko Hoku Ngaahi Tuʻunga Mahuʻinga ʻi he Ongoogoleleí. (Ngaahi lea ngāué: muimui, manatuʻi, fili, hoko, ngāueʻaki, fai, fakaʻapaʻapa, tauhi, tui vala, lau mo sio, fanongo, fekumi, moʻui). Peluki e ʻū laʻipepá ke pulia e foʻi lea ngāué. ʻOmi ha ngaahi tatau ʻo e tohi fakahinohino ki he Tui ki he ʻOtuá. Fai e kiʻi vaʻinga langa temipalé. Kamataʻaki hono lau ʻo e T&F 124:40. Tohi he palakipoe ʻa e kupuʻi lea ko e “tuku ke langa ʻa e falé ni”. Fakaafeʻi ha tamasiʻi pe taʻahine ke ne fili ha laʻipepa pea lau e foʻi lea ngāué. Tuku ke kumi ʻe he fānaú ʻa e foʻi lea ʻi he ʻKo Hoku Ngaahi Tuʻunga Mahuʻinga ʻi he Ongoongoleleí.ʻ Ko ʻene maʻu pē pea lau fakataha ʻa e tefitoʻi ʻulungāangá. Fakaafeʻi ha tamasiʻi pe taʻahine pe ko e kalasí ke kumi ʻa e foʻi piliki 1 pea fokotuʻu ia ʻi he palakipoé. Hokohoko atu pē kae ʻoua kuo kakato e temipalé. Fakamamafaʻi ange ko e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga kotoa ʻo e ongoongoleleí, ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe lava ke fai ʻe he fānaú ke maʻu hanau fāmili taʻengatá.

  2. Pukepuke hake ha kiʻi tangai ʻoku faʻo ʻi loto ha ngaahi folofola. Tokoniʻi e fānaú ke nau lava ʻo mateʻi atu ʻa e meʻa ʻi he loto tangaí. Ko ʻenau ʻiloʻi pē peá ke fakaava hake ʻa e folofolá ki he Malakai 3:10, pea lau ʻa e kupuʻi lea ko e “mou ʻomi ʻa e ngaahi vahehongofulú.” Kole ki he fānaú ke nau mateʻi atu pe ko e hā e fekau ʻoku fakamatalaʻi ʻe he potufolofola ko ʻení. Mou lau fakataha ʻa e vēsí, mo fakafanongo ki he palōmesí: “peá u lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki.” Fakaafeʻi e fānaú ke nau fakahā atu ha ngaahi tāpuaki kuo foaki ʻe he Tamai Hēvaní kiate kinautolu, pea hiki ha lisi ʻi he palakipoé. ʻOange ha laʻipepa ke takitaha e fānaú. Kole ange ke nau tā pe tohiʻi ha tāpuaki ʻe taha ʻi he laʻipepá. Ko ʻene ʻosí pē pea kole ange ke nau kukuʻi ʻenau laʻipepá ke hangē ha kiʻi foʻi pulú pea faʻo kinautolu ʻi he loto tangaí. Kole ki ha taki lakanga fakataulaʻeiki ke ne ʻai hono ongo nimá ki muʻa ʻiate ia ʻo hapo e fanga kiʻi foʻi pulú. Huaʻi hifo kinautolu ki hono nimá pea mou sio ʻe fonu ia ʻo ngangana ki tuʻa. Lau e palōmesí: “pea u lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai.” Tokoni ki he fānaú ke mahino kiate kinautolu ko e taimi ʻoku tau talangofua ai ki he fono ʻo e vahehongofulú, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻaki ha ngaahi tāpuaki lahi ʻaupito ʻa ia he ʻikai ha feituʻu ʻe hao ia ki ai. Fakamatalaʻi ange ʻoku tokoni ʻa e paʻanga vahehongofulú ki he langa ʻo e ngaahi temipalé.