2008
Lotu ʻo Fakafou ʻi he Ngaahi Himí
Māʻasi 2008


Lotu ʻo Fakafou ʻi he Ngaahi Himí

ʻE lava ke tau toe ofi ange ki hotau Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he hivá

ʻOku ou fakaʻamu pehēange mai ne u lava ʻo hiva hangē ko Fane Fiefiá. Fakaʻamu ange ʻe au ne u lava ʻo tā piano hangē ko Mōtisa Soló. Kuo tuʻo fiha nai ʻetau fanongo ki he ngaahi meʻa pehení pe fakakaukau ki ai? ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau pehē ko e talēniti mūsiká ko ha meʻafoaki makehe ia ʻoku maʻá e kakai kehé pē, ko ha talēniti fakaʻofoʻofa ʻoku tau mahuʻingaʻia ai ka ʻoku ʻikai ke tau fakakaukau ʻoku tau maʻu.

ʻI he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e mūsiká mo e hivá ʻoku fakataumuʻa ia maʻá e tokotaha kotoa pē. ʻOku lava ke tau fakahaaʻi ʻa ʻetau fakafetaʻi mo e fakamālō, ako ‘a e ongoongolelei ‘o e Fakamo‘uí kuo toe fakafoki maí, manatu ki Heʻene Fakaleleí, mo tukupā ke muimui ʻiate Ia, ʻo fakafou ʻi he ngaahi himí.

Fakahā ʻa e Loto Houngaʻiá mo e Fakafetaʻí

ʻI hono fakahaofi ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá mei ʻIsipité, “naʻe toki hiva ʻa Mōsese mo e fānau ʻa ʻIsilelí [ha] hiva ki [he ʻEikí]” (ʻEkesōtosi 15:1). ʻI he kolosi ʻa e kakai Sēletí ʻi he tahí, “naʻa nau hivaʻaki ʻa e fakafetaʻi ki he ʻEikí” (ʻEta 6:9). Pea ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní ʻe he Kāingalotu ki muʻá, naʻa nau hivaʻi e foʻi himi foʻou ʻa Uiliami W. Felipisí, “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá.”1 ʻI he kuonga fakakosipeli kotoa pē, kuo hiki hake ai ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá honau leʻó ke fakahīkihikiʻi Ia ʻaki ʻa e hivá.

ʻOku maʻu ʻe heʻetau ngaahi himi lahi he ʻahó ni ʻa e laumālie ko ʻeni ʻo e fiefia mo e fakafetaʻí. Hangē ko ʻení, ʻoku pehē ʻi he himi ʻe taha ʻa Uiliami W. Felipisi ʻoku tau manako ai:

Huhuʻi ʻo ʻIsileli,

Ko e Māmá,

Tau kole mo hū kiate Ia,

ʻI he ʻahó ni

Maama ʻa e poʻulí,

Ko hotau ʻEiki ko e Tuʻí!2

ʻE lava foki ke fakalea ʻe he ngaahi himí ʻa ʻetau houngaʻia ʻi ha ngaahi tāpuaki pau, ʻo hangē ko hono fakahā ʻi he veesi ko ʻeni ʻoku tau maheni mo iá:

ʻOku mau fakamālō atu, ʻe ʻOtua, ko ha palōfita

Ke tataki ʻa kimautolu he ngaahi aho kimui ní

Fakamālō hono ʻomi ʻo e ongoongoleleí

Ke fakamaama ʻe hono hueló homau ʻatamaí

ʻOku mau fakamālō ʻi he tāpuaki hono kotoa

Kuo tuku mai ho toʻukupu faʻa foakí

ʻOku fakafiefia ke tauhi ki he ʻafioná,

Mo hoʻo fekaú ke u talangofua ki ai.3

ʻI heʻetau hivaʻi e ngaahi himi ko ʻení, ʻoku tau muimui ai ʻi he fekau “Kapau ʻokú ke fiefia”—ʻa ia ko hono ʻuhingá kapau ʻokú ke ongoʻi fiefia pe nēkeneka—“fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻaki ʻa e hiva, … pea mo e lotu ʻo e fakamālō mo e fakafetaʻi” (T&F 136:28).

Ako ʻa ʻEne Ongoongoleleí

ʻOku ʻomi foki ʻe he ngaahi himí ha ngaahi faingamālie ke tau ako ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo fakalahi atu ʻaki ki hono fakahā ʻo e fakamāloó mo e fakafetaʻí. Hangē ko ʻení, ʻoku fakamatalaʻi ʻe he himi ko ʻeni ʻa e fānaú ʻoku tau maheni aí ʻi ha founga faingofua mo fakaʻofoʻofa, ʻa ʻetau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní:

Fānau au ʻa e ʻOtuá.

Kuó ne fekau mai,

Ke u haʻu ki he māmaní,

Mo e ongo mātuʻa.4

ʻOku fakahā mai ʻe ha ngaahi himi kehe ʻa e founga ke tau moʻuiʻaki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻo hangē ko e foʻi hiva manakoa ko ʻeni naʻe faʻu ʻi he taimi ʻo e kau paioniá:

Haʻu, Kāinga, ʻoua manavahē;

Ke tau fiefia.

Neongo e faingataʻa e fonongá,

Te tau maʻu ʻa e palé.

ʻOku lelei ʻetau ngāué

ʻI heʻetau fai mālohí;

Kapau te tau fai totonu—

ʻE lelei! ʻE lelei!5

ʻOku hanga ʻe ha niʻihi ʻo e ngaahi himi ʻoku tau manako taha aí, ʻo akoʻi kitautolu ke tau muimui ʻi he kau tamaioʻeiki ʻa Kalaisí, ʻa ʻEne kau palōfita kuó Ne fili ʻi hotau kuonga ní. Hangē ko e “ʻOku Mau Fakamālō,” ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau manatuʻi ʻa e ngāue mahuʻinga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí:

ʻOku mau fakamālō ki he ʻOtua

Naʻe alea mo e tangatá!

ʻO Ne fakanofo ko e palōfita

Ke fokotuʻu ʻa e ngāue ʻa Sīsū.6

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau fakalaulauloto ki he ngaahi himi ko ʻení mo ha ngaahi himi kehe pē pea mo hono ako ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻoku hiki ʻi he tohi himí, ke tau ako ai ʻa e ongoongoleleí pea manatu ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó.

Manatu ki Heʻene Fakaleleí

Ko e taha ʻo e ngaahi founga mahuʻinga taha ʻoku tau manatu ai ki he Fakamoʻuí ko ʻetau maʻu ʻo e sākalamēnití ʻi he uike takitaha. ʻOku tau hivaʻi ha himi ko e teuteu ki he meʻa toputapú ni. ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi himi sākalamēnití ʻa e feilaulau ʻa Kalaisí mo ʻene ʻuhinga kiate kitautolú:

ʻE vakai naʻe pekia,

ʻA Sīsū ko e fuʻu Haú.

Ko e feilaulau ʻo e hia,

ʻI he mamahi hulu fau, …

ʻO Ne huhuʻi kitautolu.7

Naʻá ne lilingi Hono taʻataʻa mahuʻingá;

Foaki taʻetotongi ʻEne moʻuí,

Ko ha feilaulau taʻe ha angahala maʻá e hiá,

Ke fakahaofi ʻa māmani.8

Naʻe tafe taʻataʻa mei hono nimá

Ke totongi ʻa e moʻua ʻo ʻeku hiá,

Ko ia ʻe ʻikai ngalo ʻeku fakamālō

Kae ʻoua ke u punou ʻi hono lalo vaʻé.9

Kapau te tau fakakaukau ki heʻetau hivaʻi e ngaahi himi sākalamēnití pea fai ia ʻi he ongoʻi ko e lotu, te ne tokoniʻi kitautolu ke tuku taha ʻetau tokangá ki he Fakamoʻuí. ʻOku nau teuteuʻi kitautolu ke tau mahuʻingaʻia ʻi hono maʻu ʻo e sākalamēnití pea tau toe fuakava ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ke tau manatu maʻu ai pē kiate Ia, pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Tukupā ke Muimui ʻIa Sīsū Kalaisi

ʻOku fakahā ʻi heʻetau ngaahi himi lahi, ʻa e tukupā ke muimui ʻi he Fakamoʻuí. ʻI heʻetau hivaʻi e ngaahi himi ko ʻení, ʻoku tau fakamoʻoni ai ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻoku tau loto ke muimui ʻi Hono ʻAló. Hangē ko ʻení, fakakaukau angé ki he ngaahi laine ko ʻení:

ʻE Tamai ʻoku mau fakamālō

Hoʻo tataki pea kuó u ʻiló.

ʻO hiva fakafetaʻi fiefia

ʻAʻeva fiefia ʻi he māmá.10

ʻOku talamai pē ʻa e meʻa tatau ʻe he himi ko e “Te u Fai Ho Finangaló”:

ʻOku ou falala atu te ke tokanga mai,

Peá u ʻiloʻi hoʻo ʻofa ʻiate aú foki,

Te u fai ho finangaló ʻi he loto fakamātoato:

Te u fai pē ʻa ho finangaló.11

ʻOku fakahōifua ʻetau ngaahi hivá ki he ʻEikí—ʻo tatau ai pē pe ko e hiva ʻi he fakafetaʻi, fakamālō, ʻilo, manatu, pe tukupā. Kuó Ne folofola mai, “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó; ʻio, ko e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní ko e lotu ia kiate au, pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú” (T&F 25:12).

Meʻamālie naʻe ʻikai folofola e ʻEikí ʻo pehē, “Ko e lotu kiate aú ʻa e ngaahi hiva pē ʻoku fakaʻofoʻofá,” pe “Te u fakafanongo pē kiate kinautolu ʻoku nau talēniti hivá.” ʻOku tatau pē ʻetau ngaahi fasí pea mo ʻetau moʻuí, ʻokú Ne tokanga ange ia ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai hotau lotó ʻi he meʻa ʻoku tau malavá.

ʻE lava ke tau kau kotoa pē ki he hivá ʻi hono hivaʻi ʻo e ngaahi himí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau poto fēfē. Pea ʻi heʻetau hivaʻaki ʻa e kotoa hotau lotó, ʻoku tau haʻu ai kia Kalaisi ʻo fakafou ʻi he ngaahi himí.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, Ngaahi Himi, fika 2.

  2. “Huhuʻi ʻo ʻIsilelí,” Ngaahi Himi, fika 5.

  3. “Fakamālō ki he ʻOtuá,” Ngaahi Himi, fika 10.

  4. “Fānau Au ʻa e ʻOtua,” Ngaahi Himi, fika 193.

  5. “Haʻu Kāinga ʻOua Manavahē,” Ngaahi Himi, fika 18.

  6. Ngaahi Himi, fika 16.

  7. “ʻE Vakai Naʻe Pekia,” Ngaahi Himi, fika 180.

  8. “Naʻe Lahi Fau ʻa e ʻOfa,” Ngaahi Himi, fika 105.

  9. “ʻOku Fakaofo,” Ngaahi Himi, fika 102.

  10. “ʻAkoʻi Au Ke u ʻEva he Māmá,” Ngaahi Himi, fika 196.

  11. Ngaahi Himi, fika 171.