2008
Ko e Toʻukupu Fai-Fakahaofi ʻo e Fakamoʻuí
Māʻasi 2008


Ko e Toʻukupu Fai-Fakahaofi ʻo e Fakamoʻuí

ʻI ha faʻahitaʻu māfana ʻe taha lolotonga ʻeku tupu hake ʻi ʻĀkenisoá, naʻe fakaafeʻi au ʻe hoku kaungāʻapí ke mau ō ʻo nofo kemi, taumātaʻu, mo kaukau tahi ʻi ha fuʻu feituʻu tānakiʻanga vai lahi ofi pē ki Sātisi ʻi Misisipi. Ne mau ʻi ai ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ʻo fiefia ʻi he ngaahi meʻa kehekehe ne mau fakahoko ʻi tuʻá.

ʻI homau ʻaho fakaʻosí, ne mau ō ʻo kaukau tahi fakaʻosi ka mau toki foki ki ʻapi. Ne fai ʻemau hapohapo mo hoku ngaahi kaumeʻá, pea maʻali mai e foʻi pulú hoku funga ʻulú ʻo tō mamaʻo siʻi pē meiate au. Naʻe kamata ke puhiʻi ʻe he havilí e foʻi pulú ʻi he fukahi vaí ʻo toe mamaʻo atu. Ne u feinga atu ki ai, ka naʻe puhi pē ia ʻe he havilí ʻo ʻikai ke u aʻu ki aí. Kuo ʻosi puhiʻi atu e foʻi pulú ia ke mamaʻo ʻaupito.

ʻI heʻeku ofi atu ki he ngaahi fakaʻilongá, naʻe ʻikai te u toe fakakaukau ki heʻeku kakau ʻo fakalaka atu ai. Naʻe ʻikai ke fuʻu mamaʻo e foʻi pulú ia meiate au, pea ne u ʻilo fakapapau pē ʻe au te u lava ʻo aʻu ki ai. Naʻá ku ʻosi ako foki ʻi ha kalasi fakahaofi moʻui pea ʻoku fakapipiki ʻa e fakaʻilonga ki heʻeku ako ko ia ʻi hoku vala kaukaú. Ne u ongoʻi fiemālie pē ʻi he vaí peá u falala ʻoku ou mālohi feʻunga pē ke u kakau ʻo ʻomi e foʻi pulú.

Neongo ia, naʻe kei puhi pē ʻe he havilí e foʻi pulú ʻo mamaʻo meiate au. Taimi ʻe niʻihi kuó u ofi ʻo tau ki ai hoku ʻuluʻulu tuhú, pea toe tētē atu pē ia. Faifai pea puhiʻi ia ʻe he havilí ʻo mamaʻo ʻaupito.

Ne u toki fakatokangaʻi pē e mamaʻo ʻeku kakaú ʻi heʻeku kiʻi tuʻu ʻo mālōloó. Hangē kuo toe fakapoʻuli ange e vaí ia mo momoko ange ʻi he feituʻu faiʻanga kaukau naʻe ʻikai ke fuʻu lolotó. ʻI heʻeku sio atu ki ʻutá, ne u fakatokangaʻi kuó u ofi au ki lotomālie. Ne u fakakaukau ke tuku ā e foʻi pulú kau kakau ki ʻuta. Naʻá ku helaʻia ka naʻe ʻikai ke u fuʻu hohaʻa. Naʻá ku kei siʻi pea naʻá ku ongoʻi te u sai pē.

Ka ʻi heʻeku feinga ki ʻutá, kuo hanga ʻe he havili ko ia naʻe tokoni ki he foʻi pulú ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi au. Hangē naʻe ʻikai ke u ofi au ki ʻutá neongo ʻeku feinga mālohi ke u kakaú. Naʻe kamata ke ongoʻi vevela mo felāngaaki hoku ongo nimá mo e vaʻé. Ne u kakau faka- kulī mo fakatētē loufusi ke foki mai hoku iví.

Ne u fanongo leva ki ha ongo kuó u maheni mo ia—ko e ongo ʻo ha vaka fakamīsini. Ne u fiefia mo ongoʻi fiemālie heʻeku sio atu ki ha tangata ʻi ha kiʻi vaka ʻoku fakaofi mai ke fakaheka ʻo ʻave au ki ʻuta. Kuo ongosia moʻoni pē hoku ongo nimá mo e vaʻé. Naʻe ʻikai te u toe lava ʻo kaka hake ki he loto vaká, ko ia ne u ala hake ʻo pipiki he tafaʻakí mo tautau pē ai kae taulaniʻi māmālie au ʻe he tangatá ni ki he feituʻu faiʻanga kaukaú. Ne u pipiki ki ha taha ʻo e ngaahi fakaʻilongá, tukuange e vaká, taʻataʻalo fakamālō ki he tangatá, peá u kakau leva ki ʻuta.

Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā nima mei ai, ne u toe tō pē ki ha faingataʻa. Kuo fuoloa ʻeku kakau holo ʻi ha vai ʻo e faiangahalá. Kuó u tāpate holo ʻi ha vai loloto ko e tupu mei heʻeku fekumi ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní pe ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻingá. Kuo ʻosi hoku iví, pea kuo fakaʻau ke siva e ʻamanakí. Kuo teʻeki ai pē ke u maʻu e ngaahi meʻa ne u fekumi ki aí pea hangē ka ʻākilotoa au ʻe he fakapoʻulí.

ʻI hoku faingataʻaʻiá, ne u tangi ai ki he Tamai Hēvaní. Naʻe haʻu ʻa e Fakamoʻuí ke fakahaofi au ʻi he taimi ne u fie maʻu taha ai Iá, ʻo hangē pē ko e tangata ʻi he vaká. Naʻá Ne tataki au ki he Tohi ʻa Molomoná ʻo fakafou ʻi ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Kuó Ne tataki au ʻi he hala ʻo e fakatomalá pea fakamaʻa au mei heʻeku ngaahi angahalá ʻi he vai ʻo e papitaisó. Hili iá naʻá Ne fokotuʻu au ʻi ha feituʻu naʻe māʻolunga, ʻa ia kuó u feinga ke nofo maʻu ai talu mei he ʻaho ko iá.