2008
Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí
Māʻasi 2008


Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

ʻI he Ngoue ko Ketisemaní

ʻI he ngāue fakafaifekau ʻa ʻEletā ʻOasoni F. Uitenī (1855–1931) naʻe hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne misi, pea naʻe pehē fau hono mālohi ʻo ʻene misí naʻe liliu ai ʻa ʻene moʻuí ʻo taʻe ngata. Naʻá ne tohi ki mui ʻo pehē:

“ʻNaʻá ku misi ʻi ha pō ʻe taha … naʻá ku ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, ʻo fakamoʻoni ai ki he mamahi ʻa e Fakamoʻuí… . Naʻá ku tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo ha fuʻu ʻakau… . Naʻe hū mai ʻa Sīsū, mo Pita, Sēmisi, mo Sione ʻi ha kiʻi matapā siʻisiʻi ʻo e ʻaá ki hoku toʻomataʻú. Naʻá Ne tuku ai ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe toko tolú hili Haʻane talaange ke nau tūʻulutui ʻo lotu, ka Ne haʻu leva ki he tafaʻaki ʻe tahá, ʻo Ne tūʻulutui foki mo Ia ʻo lotu … : ‘ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe faʻa fai pea ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au, kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē.’

“Lolotonga ʻEne lotú, ne tafe hifo ʻa e loʻimatá mei Hono fofongá, [ʻa ia naʻe hanga mai kiate au]. Ne u fuʻu ongoʻi moʻoni ʻa e meʻa naʻá ku mamata ki aí peá u tangi foki, ko e fie kaungāmamahi ʻataʻatā mo Ia ʻi he taulōfuʻu ʻo ʻEne mamahí. Naʻá ku ongoʻi ʻofa kiate Ia ʻaki hoku lotó kotoa pea naʻá ku fakaʻamu ke u nofo mo Ia ʻo lahi ange ʻi ha meʻa naʻá ku fakaʻamu ki ai.

“Naʻá Ne tuʻu hake leva ʻo ʻalu atu ki he feituʻu ne lolotonga tūʻulutui ai ʻa e Kau ʻAposetoló—kuo nau māʻumohe! Naʻá ne fafangu fakalelei kinautolu ʻaki ʻa e leʻo ʻo e valoki ʻi he loto ʻofa, ʻo ʻikai hā mei ai ha ʻita pe tafulu, ʻo Ne fehuʻi ange pe ko e meʻa ní ʻoku ʻikai ke nau lava ke leʻo mo Ia ʻi ha houa pē ā ʻe taha… .

“Naʻá Ne toe foki ki he feituʻu naʻe ʻi aí, ʻo Ne toe lotu pea foki atú ʻo ʻilo ʻoku nau toe māʻumohe pē. Naʻá ne toe fafangu kinautolu, naʻinaʻi ange, pea foki ʻo lotu hangē ko ia naʻá Ne ʻuluaki faí. Naʻe hoko tuʻo tolu ʻeni, kae ʻoua kuó u ʻiloʻi lelei Hono fōtungá—ʻa hono matá, lahí, mo e anga ʻEne lue holó. Naʻá Ne sino fatutangata pea fōtunga fakaʻeiʻeiki moʻoni … he ko e ʻOtua moʻoni Ia, ka ʻoku loto fakatōkilalo mo angavaivai ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí.

“Naʻe fakaʻohovale pē ʻa e hangē ʻoku liliu e meʻa naʻe hokó… . Ka ko e hili ʻeni ia ʻa e Tutukí, pea ʻoku tuʻu ʻa e Fakamoʻuí mo e Kau ʻAposetolo ʻe toko tolú ʻi hoku toʻohemá. Ko e ʻamanaki ia ke nau mavahe ʻo ʻalu hake ki he langí. Naʻe ʻikai lava ke u toe kātaki. Naʻá ku lele atu mei he fuʻu ʻakaú, fāʻofua ki Hono tuí mo kole ange ke Ne ʻave muʻa mo au.

“He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻa e founga angaʻofa mo fakafiemālie naʻá Ne fokotuʻu hake au mo fāʻofua ʻaki kiate aú. Naʻá ku ongoʻi moʻoni ia he naʻá ku ongoʻi ʻa e māfana Hono fatafatá ʻi heʻeku falala atu ki aí. Naʻá Ne pehē mai leva: ‘ʻIkai ʻe hoku foha; ko kinautolú ni kuo ʻosi ʻenau ngāué, pea ko ia te nau lava ʻo ʻalu pea mo au, ka kuo pau ke ke nofo koe ʻo fakaʻosi hoʻo ngāué.’ Naʻá ku piki maʻu kiate Ia. Peá u hanga hake ki Hono fofongá—he naʻá Ne māʻolunga foki ʻiate au—Naʻá ku kole fakamātoato kiate Ia: ‘Kapau ko ia, [palōmesi] mai kiate au te u ʻalu atu kiate Koe ʻi he hili ʻení.’ Naʻá Ne malimali pē ʻi he ʻofa mo tali mai: “ʻE makatuʻunga kotoa pē ia meiate koe.” Naʻá ku ʻā hake kuo ú tangi pea kuo hoko mai ʻa e pongipongí.”1

Ko e Hā ʻOku Fie Maʻu ai ha Fakaleleí?

Ko e vakai fakatāutaha ko ʻeni ki he feilaulau ʻofa naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí, ko ha talateu ia ʻoku mātuʻaki taau mo hono mahuʻinga ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. He ko e moʻoni, ko e Fakalelei ko ia ʻa e ʻAlo pē Taha ʻo e ʻOtuá kuo Fakatupu ʻi he kakanó, ʻa e tefitoʻi makatuʻunga ʻoku toka ʻi ai ʻa e tokāteline faka-Kalisitiane kotoa pē pea ko e māʻolunga taha ia hono fakahā ʻo e ʻofa faka-ʻOtuá ki he māmaní ʻi ha toe taimi. He ʻikai lava ke pehē kuo tōtuʻa hono fakamatalaʻi hono mahuʻingá ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku maʻu ʻe he tefitoʻi moʻoni, fekau, mo e lelei kotoa pē ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻa hono mahuʻingá mei he tefitoʻi meʻa mahuʻinga ko ʻeni naʻe hokó.2

Ko e Fakaleleí ko e ngāue ia naʻe tomuʻa fakanofo pē ki ai ʻa e ʻAlo pē Taha ʻo e ʻOtuá kuo Fakatupú pea naʻá Ne loto fiemālie pē ke fakahoko ia, ʻo Ne foaki ʻEne moʻuí pea mamahi ʻa Hono laumālié ko e huhuʻi maʻá e nunuʻa ʻo e Hinga ʻa ʻĀtamá ʻi he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá pea mo e ngaahi angahala fakatāutaha ʻa kinautolu kotoa pē ʻe fakatomalá.

ʻOku mahinongofua pē ʻa e ʻuhinga totonu ʻo e foʻi lea faka-Pilitānia ko e Atonement: at-one-ment, ko hono fakatahaʻi mai ʻo e ngaahi meʻa kuo fakamoveteveteʻi pe vahevahé. Naʻe fie maʻu ke fakahoko ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí koeʻuhi ko e maumaufono pe Hinga ʻa ʻĀtamá, ʻa ia naʻá ne ʻomi ha faʻahinga mate ʻe ua ki he māmaní ʻi he taimi naʻe kai ai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví.3 Naʻe ʻomi ʻe he mate fakaesinó ʻa e mavahe ʻa e laumālié mei he sinó, pea ʻomi ʻe he mate fakalaumālié ʻa hono fakamavaheʻi fakatouʻosi ʻo e laumālié mo e sinó mei he ʻOtuá. Tupu mei he Hingá, ʻe aʻusia ʻe he kakai kotoa pē ʻoku fāʻeleʻi mai ki he māmaní ʻa e ongo mate ko ʻení. Ka kuo pau ke tau manatuʻi ko e Hingá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani fakalangi ʻa e Tamai Hēvaní. Ka ne taʻe ʻoua ia, naʻe ʻikai fanauʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha fānau ʻi he māmaní, pea ʻikai leva ha fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau aʻusia ʻa e fehangahangaí mo e fakalakalaká, tauʻatāina ke filí, pea mo e fiefia ʻo e toetuʻú, huhuʻí, mo e moʻui taʻengatá.4

Naʻe fakamatalaʻi ʻi ha Fakataha Alēlea ʻi he Langí ʻi he maama fakalaumālié, ʻa e fie maʻu ko ia ke ʻi ai ʻa e Hingá pea ʻi ai mo ha fakalelei ke totongi huhuʻi ki aí, pea naʻe kau atu ki ai ʻa e ngaahi laumālie ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pea ko e ʻOtua ko e Tamaí naʻa Ne tokangaʻi e fakatahá. Ko e taimi ʻeni ʻi he maama fakalaumālié naʻe fili loto fiemālie ai ʻa Kalaisi ke ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá pea ke Ne fai ʻa e fakalelei maʻa ʻenau ngaahi angahalá. ʻI Heʻene fakahoko ʻení, te ne fakafoki ki he Tamaí ʻa e lāngilangi kotoa pē ʻo e huhuʻi ʻofa ko iá.5

Naʻe lava ke hoko ʻa e Fakalelei taʻefakangatangata ko ʻeni ʻa Kalaisí koeʻuhí (1) Ko e tangata pē ia ʻe taha naʻe moʻui ʻi he māmaní taʻe ʻi ai haʻane angahala, ko ia naʻe ʻikai moʻulaloa Ia ki he mate fakalaumālie ʻoku tupu mei he faiangahalá, (2) Ko Ia e ʻAlo pē Taha ʻo e Tamaí naʻe Fakatupú pea ko ia ai naʻá Ne maʻu e ngaahi ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá peá Ne maʻu mei ai ʻa e mālohi ke ikunaʻi ʻa e mate fakaesinó,6 pea (3) Ko Ia pē tokotaha naʻá Ne loto fakatōkilalo feʻunga mo loto fiemālie ʻi he fakataha alēlea ʻi he maama fakalaumālié, ke tomuʻa fakanofo Ia ki he ngāue ko iá.7

Ko e Ngaahi Meʻaʻofa ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí

ʻOku fakalūkufua, taʻefakangatangata, pea ʻikai fai tuʻungaʻa ha ngaahi meʻaʻofa ʻe niʻihi ʻoku maʻu mei he Fakaleleí. ʻOku kau heni ʻEne huhuʻi ʻa e maumaufono ʻa ʻĀtamá koeʻuhí ke ʻoua naʻa haʻisia ha taha ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ki he angahala ko iá.8 Ko e meʻaʻofa ʻe taha ʻoku fakalūkufua maʻá e māmaní kotoa ko e Toetuʻu mei he maté ʻa e tangata, fefine, mo e fānau kotoa pē ʻoku lolotonga moʻui, kuó ne moʻui, pe ʻe moʻui ʻi he māmaní.

ʻOku ʻi ai leva e ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e faka- lelei ʻa Kalaisí ʻoku makatuʻunga ʻi he ngāue. ʻOku fakafalala pē ʻa e meʻa ko ʻení ki hano tauhi faivelenga ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Hangē ko ʻení, neongo ʻoku foaki taʻetotongi ki he kakai kotoa pē ʻa e fakamolemoleʻi ʻo e angahala ʻa ʻĀtamá ʻo ʻikai ke nau ngāueʻi, ka ʻoku ʻikai fakamolemoleʻi ai ʻenau ngaahi angahala ʻanautolú tuku kehe pē ʻo ka naú ka fuakava ʻoku nau tui kia Kalaisi, fakatomala mei he ngaahi angahala ko iá, papitaiso ʻi Hono huafá, maʻu ʻa e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea hilifakinima ke kau ki he Siasi ʻo Kalaisí, pea vilitaki atu ki muʻa ʻi he angatonu mo e kātaki fuoloa ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. Naʻe folofola ʻa Kalaisi ʻo fekauʻaki mo e tukupā fakatāutaha ko ʻení.

“He vakai, ko au ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala;

“Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko aú.”9

ʻIkai ko ia pē, neongo ko e Toetuʻu ʻa e sinó ko ha meʻaʻofa ia meia Kalaisi ʻoku maʻu taʻetotongi pea ʻoku fakalūkufua maʻá e taha kotoa, pea ko e ola ia ʻo ʻEne ikunaʻi ʻo e maté, ka ko e natula ʻo e sino toetuʻú (pe ko e “nāunau” kuo foaki ki aí), pea mo e taimi ʻe Toetuʻu ai ha tahá, ʻoku kaunga fakahangatonu ia ki he faivelenga ʻa ha taha ʻi he moʻuí ni. Hangē ko ʻení, naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ko kinautolu naʻe tauhi kakato kia Kalaisí ʻe “tomuʻa tuʻu”10 ʻi he Toetuʻú. ʻOku fakamahinoʻi mai ʻe he fakahā ʻo onopōní ʻa e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻe ʻi ai e ngaahi sino toetuʻú,11 ʻa ia ʻoku talaʻofa kiate kinautolu ʻoku talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te nau maʻu ʻa e nāunau māʻolunga tahá.12

ʻE ʻikai foki faʻa maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí ʻoku maʻu taʻengāueʻi peé mo ia ʻoku makatuʻunga ʻi hano ngāueʻí, kae tuku kehe pē ʻi he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí. Ko e meʻa mahino ia ʻoku ʻikai ngāueʻi e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí ʻoku foaki maʻataʻatā peé, ka ʻoku ʻikai pehē ʻa e ngaahi tāpuaki kuo pau ke ngāueʻí. ʻI hano moʻuiʻaki mo tauhi faivelenga ʻe ha taha ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke ne maʻu mo ha toe ngaahi lelei kehe; ka ʻoku nau kei maʻu taʻetotongi pē ia, ʻo ʻikai ko ha meʻa naʻa nau ngāueʻi. ʻOku fakahā mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná “ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kae ngata pē ʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoní, mo e ʻaloʻofa mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní.”13

Ko e ʻaloʻofa tatau pē ko ʻení ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻOtuá ʻa hono fakamoʻui ʻo e fānau īkí, ʻa e faʻahinga ʻoku faingataʻaʻia fakaeʻatamaí, ʻa kinautolu naʻa nau moʻui ka naʻe ʻikai te nau fanongo ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, mo e faʻahinga peheé: ʻoku huhuʻi ʻa kinautolú ni ʻi he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisi maʻa māmani kotoá, pea te nau maʻu ʻa e faingamālie ke tali ʻa hono kakato ʻo e ongoongoleleí hili ʻa e maté ʻi he maama ʻo e ngaahi laumalié, ʻa ia ʻoku tatali ai ʻa e ngaahi laumālié ki he Toetuʻú.14

Mamahí mo e Ikuná

Ke kamata hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa naʻe fie maʻu ki he Fakaleleí, naʻe ʻalu atu ʻa Kalaisi ʻa ia naʻe ʻikai haʻane angahalá, ki he Ngoue ko Ketisemaní ʻo hangē ko e mamata ki ai ʻa ʻEletā Uitenī ʻi heʻene misí, ke fuesia ʻa e mamahi ʻo e laumālié ʻa ia ko Ia tokotaha pē naʻe lava ke Ne fuá. Naʻe “kamata ilifia lahi, mo māfasia lahi ʻaupito,” peá Ne folofola kia Pita, Sēmisi, mo Sione, “ʻOku mamahi lahi ʻaupito ʻo hangē ka maté hoku laumālié.”15 Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he naʻá Ne kātakiʻi “ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakai kotoa pē, ʻio, ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakai moʻui kotoa pē, ʻa e kakai tangata, mo e kakai fefine fakatouʻosi, pea mo e fānau, ʻa ia ʻoku kau ʻi he fāmili ʻo ʻĀtamá.”16 Naʻá Ne aʻusia ʻa e “ngaahi ʻahiʻahi, mo e mamahi fakaesinó, ʻa e fiekaiá, fieinuá, mo e ongosiá, ʻio ʻo lahi hake ʻi he meʻa ʻoku faʻa kātakiʻi ʻe he tangatá; tuku kehe pē ʻa e maté; he vakai, ʻoku tafe hifo ʻa e taʻataʻá mei he ava kotoa pē ʻo hono kilí, pea [naʻe] lahi pehē ʻa ʻene mamahí.”17

ʻI he mamahi ʻa Sīsuú, naʻá Ne huhuʻi ai ʻa e laumālie ʻo e kakai tangata, kakai fefine, mo e fānau kotoa pē “koeʻuhí ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.”18 ʻI hono fakahoko ʻeni ʻe Kalaisí, naʻá Ne “hāʻele hifo ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē”—kau ai ʻa e faʻahinga mahaki kehekehe kotoa pē, ngaahi vaivai, mo e mamahi ʻoku aʻusia ʻe he tangata moʻui kotoa pē—kae lava ke Ne “ʻafioʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, koeʻuhí ke ne ʻi he meʻa kotoa pē pea nofoʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ko e maama ʻo e moʻoní.”19

Naʻe aʻu hono liʻekina tokotaha pē ʻo Kalaisí mo e mamahi hulu fau ʻo e Fakaleleí ʻa ia naʻe kamata ʻi Ketisemaní, ki hono tumutumú ʻi he hili ange ko ia hono ngaohikovia taʻe hano tatau Ia ʻe he kau sōtia Lomá mo e niʻihi kehé, ʻo Ne tangi ai mei he kolosí, “ʻIlai, ʻIlai, lama sapakatani? ʻa ia ko e pehē, “Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?”20 ʻI he lahi pehē fau ʻa e mamahi ko iá, naʻe ngalulu ai foki mo natula. “Pea naʻe fakapoʻuli ʻa e fonua kotoa pē… . Pea fakapoʻuli ʻa e laʻaá.”21 “Pea vakai, kuo mavaeua leva ʻa e puipui ʻo e falelotu lahí, mei he potu ʻi ʻolungá ʻo aʻu ki lalo; pea ngalulu ʻa e fonuá, pea mafahifahi ʻa e ngaahi maká,22 ʻo tupu ai ha kaila ʻa ha tokolahi, “ʻOku mamahi ʻa e ʻOtua ʻo natulá.”23 Naʻe faifai pea lavaʻi ʻa e meʻa ko ia naʻe hangē ʻe ʻikai lava ke kātakiʻí, pea lea ʻa Sīsū ʻo pehē, “Ko hono ngatá ia.”24 “ʻE Tamai, ʻoku ou tuku ʻa hoku laumālié ki ho nimá.”25 ʻE ʻi ai ʻa e ʻaho, mo e feituʻu, ʻe ui ai ki he kakai kotoa pē ke nau lea ʻo fakahā, hangē ko ia ne fai ʻe ha ʻōfisa ʻo e kau sōtia Lomá ne mamata tonu he ngaahi meʻa kotoa ko ʻení, “Ta ko e moʻoni ko e ʻAlo ʻeni ʻo e ʻOtuá.”26

Ki he fefine mo e tangata faʻa fakakaukau leleí, ko ha “meʻa fakaofo taʻe hano tatau”27 ia ke lava ʻe he feilaulau loto fiemālie mo taʻe siokita naʻe fakahoko ʻe ha tangata ʻe ha tangata ʻe toko taha pē, ʻo feau e ngaahi fie maʻu taʻefakangatangata mo taʻengata ʻo e fakamaau totonú, fai ʻa e fakalelei maʻá e maumaufono mo e fehālaaki ʻa e tangata kotoa pē, ʻo lava ke ʻoatu ai ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ki Hono toʻukupu ʻaloʻofá. Ka ko e meʻa foki ia ʻoku hokó.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sione Teila (1808–87): “Kuó Ne fuesia ʻa e mafatukituki ʻo e ngaahi angahala ʻa e māmaní kotoa, ʻi ha founga ʻoku taʻe mahakulea pea ʻikai ha lea feʻunga ke fakamatalaʻi; ʻo ʻikai ko e angahala pē ʻa ʻĀtamá, ka ki hono hakó foki; pea ʻi Heʻene fai iá, ʻoku fakaava ai ʻa e puleʻanga ʻo e langí, ʻo ʻikai ki he kakai tuí pē mo kinautolu ʻoku talangofua ki he fono ʻa e ʻOtuá, ka ki ha vaheua ʻe taha pe lahi ange ʻo e fāmili ʻo e tangatá ʻoku mate teʻeki ke nau aʻusia ʻa e taʻu ʻo e matuʻotuʻá, pea pehē [kiate kinautolu] ʻoku mate taʻe ʻi ai ha fonó.”28

ʻOku ou fakatauange te tau maʻu ʻa e ongo tatau mo ia ne ongoʻi ʻe ʻEletā Uitenī fekauʻaki mo e meʻaʻofa fakaʻeiʻeiki ko ʻení pea mo ia naʻá ne foaki mai iá: “Ne u fuʻu ongoʻi moʻoni ʻa e [meʻaʻofa] ko iá peá u tangi … ko e fie kaungāmamahi ʻataʻatā pē mo Ia. Naʻá ku ongoʻi ʻofa kiate Ia. Naʻá ku ʻofa kiate Ia ʻaki hoku lotó kotoa pea naʻá ku fakaʻamu ke u nofo mo Ia ʻo lahi ange ʻi ha meʻa naʻá ku fakaʻamu ki ai.” Kuo fakahoko ʻe Kalaisi ʻa Hono fatongiá ʻi Heʻene fai ʻa e Fakaleleí ke hoko ʻo moʻoni ʻa e fakaʻamu ko iá. ʻE makatuʻunga leva ʻa e toengá meiate kitautolu.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. “The Divinity of Jesus Christ,” Improvement Era, Jan. 1926, 224–25; vakai foki, Liahona, Tīsema 2003, 16; ʻoku fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilongá, fakamataʻitohi lahí, mo e sipelá.

  2. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 57.

  3. Vakai, Sēnesi 2:9; 3.

  4. Vakai, 2 Nīfai 2:22–27; Mōsese 5:11.

  5. Vakai, Fakahā 13:8; Mōsese 4:1–2; ʻĒpalahame 3:22–27.

  6. Vakai, Sione 5:26–29; 2 Nīfai 9:5–12; ʻAlamā 34:9–14.

  7. Vakai, James E. Talmage, Jesus the Christ, 3rd ed. (1916), 21–22.

  8. Vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:2.

  9. T&F 19:16–17.

  10. 1 Tesalonaika 4:16.

  11. Vakai, T&F 76:50–113; fakafehoanaki mo e 1 Kolinitō 15:40–42.

  12. Vakai, T&F 76:50–70; 88:4, 27–29; 132:21–24.

  13. 2 Nīfai 2:8.

  14. Vakai, ʻAlamā 40:11; T&F 138; fakafehoanaki mo e Luke 23:43; Sione 5:25.

  15. Maʻake 14:33–34.

  16. 2 Nīfai 9:21.

  17. Mōsaia 3:7.

  18. ʻAlamā 7:12.

  19. T&F 88:6.

  20. Mātiu 27:46.

  21. Luke 23:44–45.

  22. Mātiu 27:51.

  23. 1 Nīfai 19:12.

  24. Sione 19:30.

  25. Luke 23:46.

  26. Mātiu 27:54.

  27. James E. Talmage, The Articles of Faith, 12th ed. (1924), 77.

  28. The Mediation and Atonement (1882), 148–49; naʻe fakaleleiʻi hono fakamataʻitohi lahí.