2008
ʻĀkilotoa Au ʻe he Toʻukupu ʻo ʻEne ʻOfá
Māʻasi 2008


ʻĀkilotoa Au ʻe he Toʻukupu ʻo ʻEne ʻOfá

ʻI he kei taʻu taha pē ʻema kiʻi tamasiʻi ko Noulení, naʻá ne pā kālava tupu mei ha mahaki naʻe hoko ki hono filo silivá. Ko hono taʻu 14 ʻeni pea ʻokú ne feʻao pē mo ha kiʻi mīsini ʻokú ne tufaki e totó mei he konga ʻe taha ʻo hono sinó ki he konga ʻe tahá, faingataʻaʻia fakaako pea mate fakatafaʻaki taha hono sinó.

Neongo e ngaahi faingataʻa ʻoku feʻao mo Noulení, ka kuó ne lava ke fai ha ngaahi meʻa lahi naʻe ʻikai te mau ʻamanaki te ne lava. ʻOku fakafiefia lahi kiate kimautolu ʻa e kiʻi meʻa kotoa pē ʻokú ne lavaʻí. Kuó ne fakatupulaki e faʻa kātakí mo ha loto vilitaki ʻoku taau ke mau faʻifaʻitaki ki ai.

Kuó u tupulaki fakalaumālie mo hoku husepāniti ko Laiení, fakataha mo ʻema fānau tangata kehe ʻe toko nimá ʻi he meʻa ko ʻeni kuo mau aʻusia mo Noulení. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku mau lotofoʻi mo hohaʻa ki hono kahaʻú, ka ʻoku mau lau homau ngaahi tāpuakí mo mau ʻiloʻi ʻa e ʻofa mo e tokanga mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló kiate kitautolu takitahá, pea mau manatuʻi ha lotu ne tali ʻi he taimi naʻe taʻu ono ai ʻa Noulení.

ʻI ha efiafi ʻe taha naʻe ʻikai ke ma fakapapauʻi pe ko e hā e meʻa ʻe fai fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻaʻia ʻa Noulení, ko ia ne ma tūʻulutui ai mo hoku husepānití ʻo lotu ke tokoniʻi ia. ʻI heʻema kole ki he ʻEikí, ne ma fakahā ʻa e hohaʻa ʻa homa lotó ki he tōʻonga ʻa Noulení fekauʻaki mo ʻene fakakaukau ki hono mahuʻingá. Naʻá ma kole fakamātoato ke ongoʻi ʻe Nouleni ʻa e ʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí peá ne ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga lahi ʻi heʻene hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá.

ʻI he pongipongi hokó pē kuo hū mai ʻa Nouleni ki peito, ʻa ia ne u lolotonga teuteuʻi ai e meʻatokoni pongipongí. Ki muʻa he houakai pongipongí, naʻá ne faʻa vaʻinga pē mo hono ngaahi tokouá pe langolango pē ia ʻo ne tokoto he seá. Ka naʻá ne hā mālohi ʻi heʻene kaka hake ki ha sea ʻi he tēpile kai pongipongí, peá ne sio kiate au mo pehē mai, “Ne u misi ʻanepō.”

Ne u ongoʻi ko ʻene fakamātoato ʻeni, pea ne u tokanga ʻaupito ki ai.

Ne u fehuʻi ange, “Moʻoni? Ko e hā e meʻa naʻe hoko ʻi hoʻo misí?”

Naʻe tali mai ʻe Nouleni, “Naʻe ʻi ai ʻa Sīsū, pea naʻá Ne fua au.”

ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni ʻoku fanongo mai mo tali ʻe heʻetau Tamai ʻofa ʻi Hēvaní ʻa ʻetau ngaahi lotú pea ko e Fakamoʻuí ʻa hotau fakalaloa ki he Tamaí. ʻOkú Na ʻafioʻi fakatāutaha kitautolu. ʻOkú Na ʻafioʻi ʻetau ngaahi fie maʻú mo e ngaahi meʻa ʻoku tau malavá. ʻOkú na ʻafioʻi e founga ke tokoniʻi ai kitautolú.

ʻOku talamai ʻe Molonai, “Kapau te mou kole ʻi he loto fakamātoato, mo e loto moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu. Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:4–5). Kuó u ʻilo ʻoku ʻikai ngata pē ʻene fekauʻaki ʻa e potufolofola ko ʻení mo hono maʻu ʻo ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, ka ki ha toe fehuʻi pē ʻoku tau fekumi fakamatoato ke maʻu hano tali. ʻI heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá, loto mamahí, mo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku tau loto fakamatoato pea lotoʻaki moʻoni ai ʻa e meʻa ʻoku tau fakataumuʻa ki aí.

ʻOku ou fakamālō ʻi heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí, ʻo u ako lahi ai ʻo kau ki Heʻene ongoongoleleí, ʻi heʻeku ako, ngāue tokoni pea ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻe tokoni mai, fakafiemālieʻi, pea tataki ʻa kitautolu takitaha ʻe hotau Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻe lava ke takatakaiʻi ʻa kitautolu kotoa “ʻi he ongo toʻukupu ʻo [ʻEne] ʻofá (T&F 6:20) ʻi heʻetau haʻu kiate Iá.