2008
Ko e Tui ʻa ʻEmilioó
Māʻasi 2008


Ko e Tui ʻa ʻEmilioó

Naʻe fakaʻaliʻali ʻe ha tīkoni kiate au—ko ʻene pīsopé—ʻa hono ʻuhinga ʻo e “maʻu ʻo e tui ke fakamoʻuí.”

ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo hilí, naʻe puke lahi ʻaupito ʻa ʻEmiliō, ko e taha ʻo e kau tīkoni ʻi homau uōtí. Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he kau toketaá e mahaki naʻe puke aí. Ka naʻá na fakatou manavasiʻi mo ʻene faʻeé he naʻe fakaʻau pē ke ne vaivai ange pea vave ʻene tōlaló. Naʻe tuo lahi hono ʻave ia ʻe heʻene faʻeé ki falemahaki ka naʻe ʻikai pē ha tali mahino ʻa e kau toketaá.

Naʻe ʻomi ʻa ʻEmiliō ʻe heʻene faʻeé ki falelotu ke foaki hano tāpuaki mei he lakanga fakataulaʻeikí. Ne u maʻu ʻe au ko ʻene pīsopé mo ha taha ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻa e faingamālie ke faingāue kiate ia, pea ko e fuofua taimi ia ke ne mohe lelei ai hili ha ngaahi pō lahi.

Neongo ia, hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai ne u fanongo ai kuo toe puke ʻa ʻEmiliō pea ʻoku ʻi falemahaki. Ne ma ō fakavave atu mo ha tangata ʻe taha ki falemahaki, pea naʻe fakangofua ke ma hū ki hono lokí ʻo talanoa mo ia. Ne u fiefia ʻi he meʻa naʻe hoko mai aí he ne u fakakaukau ʻe fakalotosiʻi kia ʻEmiliō ʻa e holo hifo ko ʻeni ʻa e tuʻunga naʻá ne ʻi aí.

Ne mau talanoa kau kia Sīsū Kalaisi, peá u fakamatalaʻi ange ʻoku maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālohi ke ikunaʻi ha meʻa pē, ʻo fakatatau ki Hono finangaló. Naʻe ongo ki homa lotó ʻa e tali ʻa ʻEmilioó: “Pīsope, ko ha ʻahiʻahi pē ʻeni ʻe taha. ʻOku ou tui ʻe vave pē ʻeku saí he ʻoku ou tui kia Sīsū Kalaisi.” Naʻá ma hili homa nimá ki hono ʻulú pea toe foaki kiate ia ha tāpuaki.

ʻI he ʻosi pē ʻa e pō ko iá, naʻe sai ʻaupito ʻa ʻEmiliō. Naʻe lava ke ne toe foki ʻo fai ʻene ngaahi ngāue fakaʻahó pea naʻe ʻikai foki faingataʻa ʻene ʻalu ki he lotú.

Naʻe ngāueʻaki ʻe ʻEmiliō ʻa e tui naʻe fie maʻu ke fakahoko ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e faʻahinga mana tatau pē ko ia naʻá Ne fakahoko ʻi Heʻene kei ʻi māmaní. Kiate au, ʻoku hoko ʻa ʻEmiliō ko ha sīpinga ʻo e faʻahinga naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo kau ki ai ʻi Heʻene pehē, “ʻOku foaki ki he niʻihi ke nau maʻu ʻa e tui ke fakamoʻui ʻa kinautolu” (T&F 46:19).

Meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ke maʻu ʻa e faingamālie ke fakaʻaongaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻetau moʻuí pea ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻetau Tamai Hēvani ʻa ia ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea ʻe lava ke tau aʻusia ha ngaahi mana ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻi haʻatau tui ki Hono ʻAló.