2008
Naʻe ʻi Heni ʻa Līhai?
Sānuali 2008


Naʻe ʻi Heni ʻa Līhai?

ʻOku fakafōtunga mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha ʻata mahino ʻo e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ikuna ne foua ʻe Līhai mo hono fāmilí ʻi he hili ʻenau mavahe mei honau ʻapi ʻi Selusalemá ʻo fononga ʻi he maomaonganoá. ʻI hoʻo laú, te ke ongoʻi ʻe ala mahino pē kiate koe fakataha mo e ngaahi meʻa naʻa nau fouá. Pea neongo he ʻikai ke tau lava ʻo muimuiʻi ʻa e hala totonu, naʻe fononga ai ʻa Līhai mo hono fāmilí, ka te tau kei lava pē ʻo ongoʻi ʻa e ngaahi feituʻu fakalūkufua naʻa nau fononga aí pea ʻi heʻetau fai ʻení, te tau fakahoungaʻi lahi ange leva ʻa e meʻa ne nau fouá. Kuo ʻomi ʻe ha ngaahi fakatotolo ki muí ni mai ha ngaahi ʻata mahino ange ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi feituʻu ko ʻení pea mo e ngaahi tūkunga naʻe fehangahangai mo e kau fononga ʻo Līhaí.1

Hili e mavahe ʻa Līhai mo hono fāmilí mei Selusalemá, naʻa nau mālōlō ʻi ha potu naʻa nau ui ko e “teleʻa ʻo Lemiuelá” (1 Nīfai 2:14), ʻa ia naʻe fononga ʻaho ʻe tolu ki ai mei he muitolotolo fakatokelauhahake ʻo e Tahi Kulokulá (vakai, 1 Nīfai 2:5–6). Naʻe tuʻu ʻa e teleʻá ʻi ha “veʻe vaitafe,” ʻa ia naʻe fakahingoa ʻe Līhai ko Leimana pea naʻe “tafe maʻu ai pē” (1 Nīfai 2:6, 9). Naʻe lau ʻe Līhai ʻa e teleʻa ʻo Lemiuelá ʻoku “tuʻu maʻu mo tuʻu ʻaliʻaliaki” (1 Nīfai 2:10).

Naʻe hoko atu e fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí, “ʻo fou atu ʻo ofi pē ki he feituʻu ko ia naʻa [nau] tomuʻa fou aí” ʻi ha “ngaahi ʻaho lahi” (1 Nīfai 16:33). Ne hoko mo e mālōlō ʻa ʻIsimelí pea “naʻe tanu ia ʻi he potu naʻe ui ko Neihomi” (v. 34). Ko e potu ʻoku fokotuʻu atu hení ʻoku tuʻu ia ʻi he lotolotonga ʻo e ʻēlia naʻe fononga ai ʻa e kakaí ni pea kuo taʻu lahi hono fakaʻaongaʻi kehekehe ʻo e hingoa Neihomí ki ai.

Hili e mavahe ʻa e fāmili ʻo Līhaí mei Neihomí, ne nau fononga leva “ʻo meimei fakahahake ʻo fāi atu mei he taimi ko iá. Pea [nau] fononga mo fepaki mo e ngaahi faingataʻa lahi ʻi he feituʻu maongaonganoá” (1 Nīfai 17:1).

ʻI he fononga fakahahake ʻa e kau fononga ʻo Līhaí, ne nau mei aʻu ai ki he matātahi fakatonga-hahake ʻo e muitolotolo ʻo ʻAlepeá. ʻOku hā heni ha niʻihi ʻo e ngaahi feituʻu ʻi he ngaahi matāfangá. Koeʻuhí ko ʻenau fou atu ʻi he potu maongaonganoá, ʻoku ʻikai ai ha ofo ʻi heʻenau ui ʻa e potu ko ʻení ko Mahú, “koeʻuhí ko e lahi ʻo hono ngaahi fuaʻi ʻakaú kae ʻumaʻā foki ʻa e huhuʻaʻi hone ʻo e vaó” (1 Nīfai 17:5).

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Ko e fakamatala ʻi hení naʻe maʻu ia mei he ngaahi maʻuʻanga fakamatala ne pulusi ʻe he [ʻInisititiuti ki he Sikolasipi Fakalotu ʻa Nila ʻA. Mekisuelé] Neal A. Maxwell Institute for Religious Scholarship (vakai, www.maxwellinstitute.byu.edu):

    • Journal of Book of Mormon Studies, vol. 15, no. 2 (2006).

    • S. Kent Brown mo Peter Johnson, eds., Journey of Faith: From Jerusalem to the Promised Land (2006).

    • Journey of Faith (DVD, 2005).

    • George D. Potter, “A New Candidate in Arabia for the ʻValley of Lemuel,ʻ” Journal of Book of Mormon Studies, vol. 8, no. 1 (1999), 54-63.