2008
Ongoʻi ‘Lata’ ʻi ha Faʻahinga Uooti pē
Sānuali 2008


Ongoʻi “Lata” ʻi ha Faʻahinga Uooti pē

ʻE lava ke hoko ʻete kamata ʻi ha uooti pe kolo foʻoú ko ha meʻa fakalotosiʻi. Ko ha kiʻi tokoni ʻeni ʻe nima ki hono liliu ʻo kinautolu ʻoku ʻikai te mou mahení ke hoko ko ha kaungāmeʻa.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, hili haʻaku toe foki ki he lotú ʻi he ʻosi ha vahaʻataimi ʻo ʻeku māmālohi pē ʻi he Siasí, naʻá ku tui naʻe ʻiloʻi ʻe he taha kotoa pē he uōtí ko ha taha faiangahala au kuo loto tautea, ʻo feinga ke fakatomala. Naʻe hangē kiate au naʻe eʻa mai ʻenau leleí ʻi heʻenau fofonga malimalí pea mo ʻenau ngaahi fakamoʻoni leleí pea naʻe hanga ai ʻe heʻeku ngaahi angahalá ʻo ʻai au ke u ongoʻi māʻulalo ange mo fakaʻofa, ʻi hono fakafehoanaki atu kiate kinautolú. ʻI heʻeku vakai atu ki muí, ʻoku ou toki fakatokangaʻi ʻe lava ʻe ha kakai foʻou ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe ʻo ongoʻi ʻoku ʻikai puli haʻanau māfihunga pe ongoʻi loto lavea ngofua. ʻE lava pē ʻo hoko haʻate hū atu ki ha falelotu foʻou, tangutu ofi ki ha kakai ʻoku ʻikai ke te ʻilo pea mo hiva tokotaha pē mei he tohi himí, ko ha meʻa fakalotosiʻi ʻi he taimi ʻokú te fuʻu tokanga ai ki he fakakaukau mo e sio mai ʻa e niʻihi kehé kiate kitá.

Kuó u fakatokangaʻi ʻi hoku tuʻunga ko ha fefine teʻeki mali mo ʻikai haʻaku fānaú, ʻe lava ke fakalotosiʻi haʻate toe kamata ʻi ha uooti foʻou. Ka ko e fononga fakapāpākū atu ko ia ki ha falelotu ʻoku fonu ʻi he kakai foʻoú, kuó u ʻosi toutou fakahoko he kuó u faʻa hiki holo ʻo muimui ʻi heʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí. Kuó u feinga ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú ke u ohi mai ha fakakaukau foʻou fekauʻaki mo hoku uōtí pea ke u feinga ke liliu ʻa e kakai foʻou ko iá ke nau hoko ko ha ngaahi kaungāmeʻa mo ha ngaahi maheni fiefia. ʻE lava ʻe he ngaahi founga ko ʻení ke tokoniʻi ʻa e taha kotoa ʻiate kitautolu ke lata ʻi ha faʻahinga uooti pe kolo pē, ʻo tatau ai pē pe ko e fē ʻi māmani te ke ʻalu ki aí.

Manatuʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau omi ai ki he lotú. Ko e falelotú ko ha potu toputapu mo malu ia ʻe lava ke fakataha ai ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke hū kiate Ia. Te tau lava ai ʻo fakataha ʻi he lotú, hivá, mo ha ngaahi taumuʻa. Fakaʻehiʻehi mei he fefakamaauʻakí pe fakakaukau ʻoku fakamāuʻi koe ʻe he kakai kehé. ʻOku tokoni kiate au ʻa ʻeku manatuʻi ko e taha kotoa pē ʻoku feinga ke haʻu ki he lotú ʻoku feinga, ʻo hangē ko aú, ke maʻu ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Fakafeʻiloaki koe. Kuó u ako ke u kumi ʻa e kau pīsopelikí ʻo fuofua fakafeʻiloaki au kiate kinautolu koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻoku ou foʻou atu. Hili iá, ʻoku ou fakapapauʻi ke u ʻiloʻi pe ko hai ʻa e kulupulita ʻo e kau taulaʻeiki lahí he te ne vahe mai ʻeku ongo faiako fakaʻapí. ʻIkai ngata ai, ʻi hoku tuʻunga ko e fefiné, te u fakapapauʻi ke u ʻiloʻi pe ko hai ʻa e kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá. ʻOku fie maʻu foki ʻe he kalake ʻo e uōtí hoku tuʻasilá mo hoku fika telefoní, pea te ne lava ʻo kole ke ʻomi hoku lekōtí mei he uooti ki muʻá. Kuo ʻosi fakafeʻiloaki au ʻe he kakai ko ʻení ki ha kāingalotu kehe ʻo e uōtí, tokoniʻi ke u ʻilo hoku hala ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e uōtí mo e siteikí, pea mo fai ha tokoni ʻi he taimi ʻoku ou maʻu ai ha fatongiá.

Naʻá ku faʻa tangutu pē ʻi he sea fakamuimui tahá, ʻo ofi ki he matapaá, koeʻuhí ke u lava ʻo hū fakavavevave ki tuʻa ʻi he hili pē ʻa e lotu tukú, ke ʻoua naʻa lava ha taha ʻo fakalea mai kiate au mo ʻeke mai pe ko hai au. Ka ʻoku ʻikai ke tokoni ʻete hū atu mo hū mai ki he ngaahi houalotú mo sio pē ki laló—pe tokanga taha pē ki he hūʻanga ki tuʻá—ke te anga ai ʻi ha uooti foʻou.

Kiʻi foloʻi hoʻo manavasiʻí, ka ke fakafeʻiloaki ki he taha ʻi muʻa ʻiate koé. Lulululu mo kinautolu ʻoku nau akoʻi e ngaahi kalasi ʻokú ke ʻalu ki aí pe ko kinautolu ʻoku nau lea ʻi he houalotu sākalamēnití (te ke lava ʻo toki talanoa ʻa mui mo kinautolu ʻi he loki tataliʻangá). Kapau te ke tuku hao kiʻi taimi ke ke vakai takai ai ʻi he lokí ki muʻa peá ke toki tangutu, te ke lava ke feʻiloaki mo ha niʻihi fakafoʻituitui pea mo ha ngaahi fāmili kehekehe ʻi he taimi kotoa pē te ke ʻalu ai ki ha houalotu. Loto lahi ke ke kole ke ke heka atu ki ha ʻekitivitī ʻa e uōtí pe koló. ʻOku faʻa faingofua ange ke te hū fakataha atu mo ha taha ʻi haʻate hū tokotaha atu. Kole ha tohi telefoni ki he uōtí pe koló; ʻe tokoni ia ke ke manatuʻi ai ʻa e ngaahi hingoá. He ʻikai fuoloa, kuo ke lava ʻo ʻilo ʻa e ngaahi hingoá mo honau matá, pea he ʻikai ke kei foʻou ʻa e kakaí. Pea pehē foki mo koe.

Tokoni. Kumi ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoni ki ho kaungāʻapí pea mo e kāingalotu ʻo e uōtí pe koló, tatau ai pē kapau ko ha kiʻi meʻa siʻisiʻi ʻo hangē ko hano pukepuke ʻo e matapaá pea mo fakalea kiate kinautolu ʻi heʻenau hū maí. (ʻE tokoni ʻeni ke manatuʻi koe ʻe he kakaí.) Fakamoʻoni ke ke kau ʻi ha niʻihi ʻe ngāue tokoni. Vakai pe ko hai ʻoku puke pe tokoto ʻi falemahakí, peá ke ʻaʻahi kiate kinautolu. Tali ʻa e ngaahi uiuiʻí. Ka feʻunga, peá ke fakahā ki he pīsopé pe palesiteni fakakoló ʻa e ngaahi pōtoʻi ngāue te ke lava ʻo fai ai ha tokoni ʻo mavahe mei ho uiuiʻí, peá ke talaange ke falala atu ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ha fie maʻu.

Mateuteu ke kau. ʻOku muimui ʻa e houalotu Lautohi Faka-Sāpaté, lakanga fakataulaʻeikí pea mo e Fineʻofá ʻi ha taimi tēpile ʻo ha ngaahi lēsoni. Kumi ʻa e tohi lēsoní, lau ki muʻa ʻa e ngaahi lēsoní pea mateuteu ke lau ʻa e ngaahi potufolofolá pe fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻí ʻaki haʻo fakamatala ʻa e ngaahi meʻa ne hoko ʻi hoʻo moʻuí. Neongo ʻe ngali fuʻu lahi ʻa e lea ki he kakaí, mapuleʻi hoʻo ilifiá, peá ke mateuteu ke fai hoʻo fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Kumi ha ngaahi mata foʻou. Tokoni ki ha kakai kehe ʻo hangē ko ia te ke fie maʻu ke nau tokoni atu aí. He ʻikai fuoloa kuó ke fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ai “ko e kau muli mo e kau ʻāunofo ʻa kimoutolu, ka ko e kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni pea mo e fale ʻo e ʻOtuá” (ʻEfesō 2:19). Kuó ke ʻi ʻapi ai ʻi ho fāmili foʻou he Siasí.

Ko e ngaahi fāmili fakauōtí pe fakakoló ʻoku kau kātoa—ʻoku ʻikai totonu ke liʻaki ha taha. Mahalo ʻe ngali taʻemalava ke anga fakakaumeʻa ʻa e mēmipa takitaha, ka, kapau te tau vahevahe ʻa ʻetau ʻofa ʻi he ongoongoleleí, kapau ʻoku haohaoa ʻetau fakamoʻoní, kapau te tau loto fiemālie ke fefuaʻaki ʻetau ngaahi kavengá, pea kapau te tau ngāueʻi ʻetau fakaʻānaua ke tauhi ki he ʻEikí ʻaki haʻatau fetokoniʻaki, ʻoku tau hoko ko ha fāmili. ʻOku ou fakamālō he ko e fē ha feituʻu te u ʻalu ai ʻi māmani, ʻoku ʻi he uooti pe kolo kotoa pē ha fānau ʻa e Tamai Hēvaní. Te u lava ʻo fakamoʻoniʻi moʻoni ko e uooti ʻoku ou ʻalu ki ai he taimi ní ko e potu fakafiefia taha ia ke u ʻi aí.