2008
Tupu ke Lahi Fakavaha‘apule‘anga e Polokalama Fale Tauhi‘anga Koloa ‘a e Kau Pīsopé hili ia ha Ta‘u ‘e 75
Sānuali 2008


Tupu ke Lahi Fakavaha‘apule‘anga e Polokalama Fale Tauhi‘anga Koloa ‘a e Kau Pīsopé hili ia ha Ta‘u ‘e 75

ʻI he kei taʻu 16 ʻa Keleni L. Latí, naʻá ne ʻave ai ha kakanoʻi moa ne pāuni nai ʻe 800 ki he 900 (kilokalami ʻe 360 ki he 400) ki he Fale Tauhiʻanga Koloa ʻa e Pīsopé ʻi he Siteiki Paioniá, ʻi Sōleki Siti maʻa ʻene tamaí.

Naʻá ne sio ʻi hono hiki hake ʻo e koloa mamafá ni ʻi he feituʻu naʻe fakaheka mo fakahifo ai e ngaahi koloa ki he fale ko ʻeni kuo maheni he sio aí. Naʻá ne ʻosi fanongo pē he ngāue naʻe fai ʻi lotó ka naʻe teʻeki ke ne sio tonu ai. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e tūkunga ʻo e ngaahi fāmili lahi ʻi hono siteikí; ko e tokolahi ʻo e ngaahi tamai ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá ne ʻikai haʻanau ngāue koeʻuhí ko e Tōlalo ʻa e Tuʻunga Fakapaʻangá.

Ka naʻá ne mamata he ʻaho ko ʻení ki he meʻa totonu naʻe fai aí. Ko e manatu ʻeni ki ai ʻa ʻEletā Lati, ko e mēmipa ki muʻa ʻo e Kau Fitungofulú ne taʻu ʻe 25 ʻene ngāue ʻi Uelofea Sikuea—ko e ola ʻo e fuofua fale tauhiʻanga koloa ko iá, “Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku mau tokoni ki he masivá, ʻa e kakai naʻe faingataʻaʻiá.”

ʻI heʻene kei talavoú, naʻá ne ʻiloʻi e fie tokoni ʻa e Siasí lolotonga e taimi ne Tō Lalo taha ai e tuʻunga fakapaʻangá, ʻo meimei ko e peseti ʻe 70 ʻo e kakai tangata ʻi honau sitekí naʻe ʻikai haʻanau ngāue. Naʻe ʻi he fale tauhiʻanga koloá ha feituʻu naʻe tānaki ai ʻa e malalá mo e fefié, fale tufunga, senitā faʻoʻanga meʻakai kapa mo e faiʻanga tuitui mo e meʻakai—ko e konga lahi ʻo e meʻá ni naʻe foaki ia ʻe he kakai hangē ko ʻene tamaí ʻa ia naʻe ʻi ai haʻanau fale naʻe tāmateʻi mo ngaohi ai e moá ke maʻa.

Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he ʻaho 19 ʻo ʻAokosi 2007 ʻa e taʻu ʻe 75 ʻo hono fakaava ʻo e fale tauhiʻanga koloa ko iá, ʻa ia ko e fuofua fale tauhiʻanga koloa ia ʻo e Siasí. ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fale tauhiʻanga koloa ʻe 108 ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo Kānata pea toe tānaki mai mo e 29 ʻi ʻAmelika Latina. ʻOku ʻi ai e ngaahi fale tauhiʻanga koloa ʻi ʻĀsenitina, Palāsila, Silei, Kolomupia, Lepupelika Tominikaní, ʻEkuatoa, ʻEla Salavatoa, Kuatemala, Honitulasi, Mekisikou, Palakuai, Pelū, ʻUlukuai mo Venesuela.

ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku fakalele ʻe he Siasí ʻa e Senitā Maʻuʻanga Tokoni Kumi Ngāué ʻe 285, ngaahi fale koloa ʻa e Deseret Industries ʻe 44 mo e ngaahi senitā ʻe 100 tauhiʻanga koloa meʻakai ʻi māmani kātoa. Naʻe foaki ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ha ʻaho ʻe 623,153 ke nau ngāue maʻá e ngaahi meʻa fakauelofeá ʻi he 2006 pea naʻe maʻu ʻe he kakai ʻe toko 239,410 fakavahaʻapuleʻanga ha ako mo ha ngāue mei he tokoni ʻa e tafa‘aki kumi ngāue ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi Moʻoní.

ʻI he lea ʻa ʻEletā Lati fekauʻaki mo e fuofua fale tauhiʻanga koloa ʻa e Siasí mo hono mahuʻingá naʻá ne pehē, “Kuo tuʻo lauiafe ʻeku fakalaka mai he feituʻú ni. Kuó u maʻu maʻu pē ha ongo fakafiefia kau ki ai. Ko e kamataʻangá ia.”

Naʻe kamata e fale tauhiʻanga koloá ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1932, ʻi he taimi ne fakataha ai ʻa Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻi heʻene hoko ko e palesiteni fakasiteikí (ko e Palesiteni hono hongofulu mā taha ʻo e Siasí) mo hono ongo tokoní pea mo e kau pīsope ʻi he Siteiki Paioniá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lati, “Hili haʻanau fealēleaʻaki, naʻa nau fakakaukau leva ʻoku fie maʻu ke nau fai ha meʻa pea ke fakahoko fakavavevave ia. Ne nau fakakaukau ke langa ha fale tauhiʻanga koloa pea nau ʻiloʻi e founga ke fakafonuʻaki iá.”

Naʻe fakangofua leva e kau taki fakasiteikí ke nau ngāueʻaki taʻetotongi ha fale ʻi he Hala Piaponí pea naʻe fakamaau leva ia ʻe ha kau ngāue tokoni. Naʻe ʻaukai e kāingalotu ʻo e Siteiki Paioniá ʻi he ʻaho naʻe fakaava ai e fale tauhiʻanga koloá mo ʻomi ʻenau ngaahi tokoní ki ai.

Ne hiki ʻe ʻEletā Lati ʻi ha lipooti kau ki he fale tauhiʻanga koloa ʻo pehē, “Ko e meʻa mālie ʻene aʻu pē ki he taimi ne ʻosi aí, kuo ʻosi feʻunga e meʻakaí mo e ngaahi meʻa kehe pē ne foaki mai ke fakafonuʻaki e fale tauhiʻanga koloá. Naʻe ʻi he siteikí foki ha faʻahinga laumālie naʻe ʻikai ke ʻi ai ki muʻa—ʻa ia ko e ʻofa fakatokouá.”

Naʻe fakalele e fale tauhiʻanga koloá, ʻa ia naʻá ne fakahoko ʻa e ngāue tatau pē mo e ngaahi ʻōfisi ki he vahehongofulú he kamataʻangá, ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē mo ia ʻoku fakalele ʻaki e ngaahi fale tauhiʻanga koloa ʻo e Siasí ʻi onopōní. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Lati ʻo pehē, “Naʻe fie maʻu ke ngāue ʻa e tokotaha kotoa pē. Ko e taumuʻa ia ʻa e Siasí, ke tokoniʻi e kakaí ke nau tokoniʻi pē kinautolu.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lati ko e tupu mei he fuʻu māʻulalo ʻa e totongi koloa meʻakaí ʻi he ngaahi taʻu ʻo e 1930, naʻe ʻikai ke lava ai ʻe ha kakai faama tokolahi ʻo totongi haʻanau kau ngāue pea ko e tokolahi leva ne nau toli pē mo utu e meʻa ne nau lavá pea tuku ai pē toengá ke maumau. Naʻe vahe ʻe he kau ngāue ʻi he fale tauhiʻanga koloá—ʻa ia ne kau heni ʻa Paula C. Saili, ko e tokoni ua kia Palesiteni Lií mo Pīsope Sese M. Tululi (Drury), ko e pule ʻo e fale tauhiʻanga koloá—ʻa Feleti J. Hifi mo e kau tangata kehe pē ne ʻikai haʻanau ngāue, ke nau fetuʻutaki ki he kau fāmá pea naʻe fekauʻi atu ha kau tangata tokolahi ki he ngaahi faama ʻi he Wasatch Front mo e ngaahi feituʻu mamaʻo hangē ko ʻAitahoó ke toli mo utu mai e meʻakaí ʻo toki vahevahe ia kiate kinautolu naʻe ngāue tokoni taʻetotongí.

Ne tau mai ki he fale tauhiʻanga koloá ha ngaahi loli kuo fonu he fuaʻiʻakaú mo e ngaahi meʻakai kehe. Naʻe manatu ʻa ʻEletā Lati, ko e konga lahi ʻo e fuaʻiʻakaú naʻe faʻo kapa ia.

Naʻá ne pehē ne ʻi ai e taimi ia ʻe taha ne tauhi ai ʻi he tafaʻaki ki ʻolunga ʻo e falé ha onioni lahi (ʻa ia ne lahi hono foaki maí) mo ha meʻakai kuo faʻo kapa ʻo kamata ke ngaofe hifo e ʻaofí ia. Ne fokotuʻu ha ngaahi fuʻu pou ke taʻofiʻaki ha holo ʻa e ʻaofí. Naʻe fakafetongiʻaki e onioní ha ngaahi koloa kehe. Ne ʻoatu e tokoni mei he fale tauhiʻanga koloa. Naʻá ne pehē naʻe ʻikai fakasītuʻaʻi ha taha.

Taimi nounou pē mei ai kuo kole mai ʻa Siteiki Sōleki Siti ke nau kau atu ki he fale tauhiʻanga koloa ʻa e Siteiki Paioniá pea ʻosi mei ai ha taʻu ʻe fā ne nau hiki leva ki ha fale naʻe toe lahi angé. Ne langa mo ha toe ngaahi fale tauhiʻanga koloa kehe ʻi he ongo Siteiki Maleí mo Lipatií. ʻIkai ko ia pē ka ne fokotuʻu mo ha ngaahi ʻōfisi kumi ngāue ʻi he ngaahi siteiki kotoa ʻe ono ne nau ʻi he Teleʻa Sōlekí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lati, “Ne hoko e [fale tauhiʻanga koloa ʻa e Siteiki Paioniá] ko e sīpinga ki he ngaahi fale tauhiʻanga koloa kehe kotoa pē, kau ai ʻa e fuʻu fale tauhiʻanga koloa lahi ne langa ʻe he Kōmiti Uelofea Lahí ʻi he 1938 mo e 1939, ʻa ia ne tuʻu ʻi he feituʻu ko ia ne ʻiloa ʻo aʻu mai pē ki he taimí ni ko Uelofea Sikueá.”

Naʻe toʻo mei he Church News, August 25, 2007.