2008
Ko e Siʻi Taha ʻi he Kau Takí?
Sānuali 2008


Ko e Siʻi Taha ʻi he Kau Takí?

Naʻe akoʻi kiate au ʻe ha tīkoni ne toki fakanofo—ko ʻene pīsopé—ʻa e ʻuhinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola, “Ko ia ʻoku siʻi ʻiate kimoutolu kotoa peé, ko ia ia ʻe lahí” (Luke 9:48).

Naʻe fie maʻu ʻe homau uōtí ha palesiteni foʻou ki he kōlomu ʻo e kau tīkoní. Naʻá ku tūʻulutui ai mo hoku ongo tokoní ʻi heʻemau fakataha fakapīsopelikí, ʻo hangē ko ʻemau faʻa faí, ke kolea ha tokoni ʻa e ʻEikí ʻi he meʻá ni pea mo ha ngaahi uiuiʻi kehe pē.

ʻI heʻeku ongoʻi e fakahinohino ʻa e Laumālié, naʻá ku fokotuʻutuʻu leva ha ʻinitaviu mo Vikitā Leonato Seminesi Konisālesi, ko ha kiʻi talavou naʻe toki hoko pē hono taʻu hongofulu mā uá pea naʻe lolotonga hoko ko e sekelitali ʻa e kōlomu ʻo e kau tīkoní.

Naʻá ku fehuʻi kia Vikitā ʻi he lolotonga ʻo ʻema ʻinitaviú fekauʻaki mo hono uiuiʻi lolotongá pea mo e anga ʻo ʻene ongó.

Naʻá ne pehē, “Pīsope, ʻoku ou hohaʻa. ʻOku ou fuʻu hohaʻa ʻaupito.”

“Ko e hā ʻokú ke hohaʻa aí?”

Ne pehē ʻe Vikitā, “ʻOku ou fie maʻu ʻa e kau tīkoní kotoa ke nau omi ki he lotú. Pea ʻi heʻeku haʻu ki he lotú he ʻaho ní, naʻá ku afe ki he ʻapi ʻo Nikolasi mo ʻAnitoní ʻo fafangu kinaua peá u toe ʻalu ki he ʻapi ʻo Simi mo Luí ke na ō mai. Pīsope, ʻoku ou fuʻu hohaʻa ʻaupito.”

Naʻá ku ofo ʻi he meʻa naʻá ne leaʻakí pea mo e mātuʻaki hohaʻa ʻa ha sekelitali kei taʻu 12 pehē ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní fekauʻaki mo e kau mēmipa ʻo ʻene kōlomú.

Naʻe hoko atu ʻo ne pehē, “ʻOku ou ʻi hení ke tokoni, pea ʻoku ou loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ka ko e siʻi taha au ʻo e kau takí.”

Naʻá ku fehuʻi ange leva, “Ko e ʻuhinga ki he hā hoʻo pehē, ʻko e siʻi taha koe ʻo e kau takí’?”

“Koeʻuhí he ko e sekelitali pē au. ʻOku ʻikai ko e palesitení au pe ko ha tokoni. Ko e sekelitalí au, pea ʻoku ou hoko ai ko e māʻulalo taha ʻi he kau takí. Ka ʻoku totonu ke ʻi heni ʻa e kau tīkoní, ka ʻoku ʻikai ke nau omi pea ʻoku pau leva ke u ʻalu ʻo ʻomi kinautolu he ko e potu ʻeni ʻoku totonu ke nau ʻi aí. ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke nau omi aí, Pīsope. Ka kuo pau ke u ʻai ke nau omi!”

Naʻe ʻikai ke toe mataʻofi hoku loʻimatá, pea tafe noa pē. Naʻá ku pehē ange leva, mo fakamaʻumaʻu pē ʻeku tangí, “Kuó ke hanga ʻo ʻai ke u manatuʻi ʻa e ʻuhinga naʻe ui ai au ko e pīsopé. Ke u tokanga ki he kakai kehé, ke ʻaʻahi mo tokoni kiate kinautolu ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní. ʻOku fie maʻu ke tau tokoni ki he kakai kehé pea te tau ʻi he ngāue ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko e siʻi taha koe ʻi he kau takí. Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku tokoni, ʻokú ne fakahoko ha meʻa mahuʻinga maʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono Siasí.”

Naʻá ne toki pehē mai leva, “Ko e meʻa ia naʻá ku ʻilo mei heʻeku tangataʻeikí. Pea ʻi heʻeku vakai atu ko ʻeni ki hoʻo tangí, ʻoku ou manatuʻi haʻane lea mai kiate au ʻi ha meʻa ʻe taha—naʻe tangi peá ne pehē mai, ʻKo e taimi ʻe ʻi ai ai hao fatongia, kuo pau ke ke fakahoko totonu ia.’”

Naʻe fakafoʻou ʻe hoku loʻimatá hoku lotó, pea fakafoki mai ʻe he ngaahi lea ʻa e talavoú ʻeku manatú. Naʻá ku manatuʻi ʻa e mahuʻinga lahi ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻeku vakai ki hono fakamahuʻingaʻi ʻe he talavoú ni ʻa e mēmipa takitaha ʻo ʻene kōlomú.

Naʻá ku fakahoko ange leva kia Vikitā hono uiuiʻi ia ko e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní. Naʻá ne pehē ʻi heʻene talí, “Ko ʻeku toki ngāue mālohi moʻoní ʻeni. Pīsope, he ʻikai ke u tuku ke tō-noa hoʻo falalá.”

Naʻa mo e taimí ni, kuo ʻosi atu ha vahaʻataimi, ʻoku kei tō pē hoku loʻimatá ʻi heʻeku manatuʻi ʻa e ʻinitaviu fakangalongataʻá ni. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e ivi fakalangi ʻoku maʻu ʻe he talavoú ni. ʻOku taumuʻa tonu ki he kahaʻú, pea ʻoku mahino mo e meʻa ʻokú ne fakakaukau ʻoku mahuʻingá.