2008
Tuʻu Maʻu mo Taʻe Faʻa Ngaue
Sānuali 2008


KAVEINGA ʻO E MUTUALÉ KI HE 2008

Tuʻu Maʻu mo Taʻe Faʻa Ngaue

“Ke mou tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue, pea fonu maʻu pē ʻi he ngaahi ngāue leleí” (Mosaia 5:15).

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaué? ʻOku ʻuhinga ʻa e tuʻu maʻú ke tuʻu taʻe toe ngaue pea ʻikai toe liliu, ke nofo maʻu ʻi he tuí mo lotoʻaki pea faimateaki mo faitotonu. Ko e meʻa tatau pē, ko e taʻe-faʻa-ngaué, ke ʻoua ʻe toe teki pea ʻikai toe malava ke ueʻia pe afeʻi. Ko e tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha tukupā ia ke muimui kiate Ia, ʻo fonu maʻu pē ʻi he ngaahi ngāue leleí.

Ko e Sīpinga ʻo Kinautolu ʻoku Tuʻu Maʻu mo Taʻe-Faʻa-ngaué

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e maka mo e fakavaʻe pau kuo pau ke tau langa aí. Ko ia ʻa ʻetau faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo ha taha ʻoku tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue pea fonu maʻu pē ʻi he ngāue leleí.

ʻOku tau toe maʻu foki mo ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo moʻui ʻoku nau tuʻu maʻu. ʻI he māmani ko ‘ení ʻoku lau ʻe ha niʻihi ʻoku fakautuutu ʻene fakapoʻulí mo ʻene taʻepaú, ʻoku lau ia ʻe hotau palōfita ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií ko ha taimi lelei ke tau moʻui ai. ʻOkú ne kei hoko pē ko ha sīpinga mahino ʻo e tokotaha ʻoku tuʻu maʻu mo taʻe faʻa-ngaué.

ʻOku ʻi ai foki mo ha kau tangata mo ha kakai fefine lelei ʻi he folofolá ʻoku tuʻu maʻu mo taʻe faʻa-ngaue ʻi hono moʻuiʻaki ʻo e meʻa naʻa nau tui ki aí. ʻOku tau ʻilo mei he Tohi ʻa Molomoná ko e ʻEikitau ko Molonaí “ko ha tangata sino mālohi mo kaukaua; ko ha tangata ia naʻá ne maʻu ʻa e ʻilo haohaoá; … ko ha tangata naʻe fiefia hono laumālié ʻi he taʻehaʻisia mo e tauʻatāina honau fonuá … ; ko ha tangata ʻa ia naʻe fonu hono lotó ʻi he fakafetaʻi ki hono ʻOtuá … ; ko ha tangata ʻa ia naʻe ngāue lahi ʻaupito koeʻuhí ko e lelei mo e nofo malu ʻa hono kakaí… . ko ha tangata ia ʻa ia naʻe tuʻu maʻu ʻi he tui kia Kalaisí” (ʻAlamā 48:11–13).

ʻE fēfē nai ʻa māmani kapau te tau tatau kotoa mo ia? ʻOku talamai ʻe he folofolá, “Kapau kuo tatau, pe ʻoku tatau, pe ʻe tatau ʻa e kakai kotoa pē mo Molonai, vakai, kuo luluʻi ai ʻo taʻengata ʻa e ngaahi mālohi ʻo helí; ʻio, kuo ʻikai maʻu ʻe he tēvoló ha mālohi ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá” (ʻAlamā 48:17).

Naʻe ngāue fakataha ʻa Molonai mo Hilamani pea mo ha kau tangata kehe “naʻe ʻikai siʻi hifo [honau] ʻaonga … ki he kakaí” (ʻAlamā 48:19). Naʻe takimuʻa ʻa Hilamani ki ha kau tau loto toʻa ʻe toko 2,000 naʻe “faivelenga ʻi he meʻa kotoa pē ʻa ia naʻe tuku ke nau faí” ʻo tatau mo e toʻu tupu loto toʻa ʻo e ʻaho ní, “he [naʻe] akonekina kinautolu ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo ʻaʻeva angatonu ʻi hono ʻaó” (ʻAlamā 53:20–21). Ko e kau talavoú ni naʻa nau faitotonu mo lotoʻaki.

Ko ʻĒsetá ko ha sīpinga ia ʻe taha ʻo ha taha naʻe tuʻu maʻu mo taʻe ueʻia. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe tataki ia mei langi ki ha feituʻu mo ha tuʻunga ke ne fakahaofi hono kakaí. Pea hangē ko hono talaange ʻe Motekiaí, “Ko hai ʻokú ne ʻiloʻi na kuó ke hoko … ki he puleʻangá koeʻuhí ko ha kuonga peheni” (ʻĒseta 4:14). ʻOku hoko ia ko ha sīpinga ʻo e tuí mo e loto moʻoní.

ʻOku tau maʻu takai ʻiate kitautolu ha kau faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga ʻoku tuʻu maʻu, taʻe faʻa-ngaue pea fonu ʻi he ngāue leleí. ʻOku fakatokangaʻi ʻe hatau tokolahi ʻetau mātuʻá ʻi heʻenau tauhi fiefia ʻenau ngaahi fuakava he temipalé. ʻOku tau fakatokangaʻi ha kau faifekau he funga ʻo māmaní ʻoku nau mātuʻaki talangofua mo faitotonu ʻi heʻenau ngāué. ʻE lava ʻe he kau takí, houʻeiki tangatá, houʻeiki fafiné pea mo e ngaahi kaungāmeʻá foki ke fakafōtunga atu ʻa e faʻahinga natula lelei ko ʻení.

ʻE anga fēfē haʻo lava ʻo muimui ʻi heʻenau sīpingá pea tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue? Te tau taki taha lava ʻo lotoʻaki mo taʻeueʻia ʻi heʻetau talangofuá mo ʻetau moʻui tāú. Kuo pau ke tau feinga ke faitotonu kakato ʻi he ʻetau lotú, ako ʻetau folofolá, totongi ʻetau vahehongofulú, moʻui ʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó, ʻalu ki heʻetau ngaahi houalotú, maʻa ʻi he fakakaukaú mo e tōʻongá, fakaʻapaʻapaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, pea angaʻofa ki hotau fāmilí mo hotau ngaahi kaungāmeʻá.

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Tuʻu Maʻú mo e Taʻe-Faʻa-Ngaué

Ko e potufolofola ki he kaveinga ʻo e Mutualé ki he 2008 ʻoku tuʻu ia ʻi he fakaʻosinga ʻo e malanga fakaʻosi ʻa e Tuʻi ko Penisimaní (vakai, Mōsaia 2–5). Naʻe mātuʻaki ongo ki he kakaí ʻa ʻene ngaahi leá pea naʻe hoko ai ha fuʻu liliu lahi ʻi honau lotó: pea ʻikai ai ke nau toe holi ke fai ha kovi ka ke fai lelei maʻu ai pē (vakai, Mōsaia 5:2). Koeʻuhí ko e liliu ko ʻení, ne fakahā leva ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki he kakaí ʻe “fakamaʻu [kinautolu]” ʻe he ʻEikí [maʻana], “koeʻuhí ke ʻomi [ʻa kinautolu] ki he langí [mo nau] maʻu ʻa e fakamoʻui taʻengatá” (Mōsaia 5:15).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea fakamaʻú ki he “mālohi ke tali ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní… . Ko hono maʻu ʻo e ʻfakamoʻoni hono tali’ ko ʻení, mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku tuʻunga ia ʻi he faitotonú, anga fakaʻeiʻeikí, mo tuʻu maʻu ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí.”1

ʻI heʻetau langa ʻi he maka pau ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, te tau toe lava ai ke hoko ko ha kakai ʻoku maʻu ʻa e faʻahinga tāpuaki maʻongoʻonga peheé. ʻE lava ke tau fakahoko ha liliu lahi ʻi hotau lotó pea mo silaʻi kitautolu ki he moʻui taʻengatá tuʻunga ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tali iá pea iku ai ʻo tau maʻu hono kotoa ʻo ia ʻoku maʻu ʻe he Fakamoʻuí.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. “Ye Must Be Born Again,” Liahona, Mē 2007, 22.