2008
Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko e Talakiʻanga Maʻongoʻonga ʻo e Melino ʻa e Fakamoʻuí
Sānuali 2008


Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko e Talakiʻanga Maʻongoʻonga ʻo e Melino ʻa e Fakamoʻuí

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

Ki muʻa pea toe fakatapui ʻa e Temipale Sao Paulo Palāsilá ʻi he 2004, naʻe fakaava hono ngaahi matapaá ki ha kau taki ʻiloa tokolahi mei he puleʻangá, pisinisí, pea mo e akó. ʻI heʻeku fakafeʻao atu ʻi he loto temipalé ha taha ʻo e kau taki ʻa ia naʻe fakaʻapaʻapaʻi lahi, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe mātuʻaki tokanga ʻaupito. Naʻe toki mahino kakato kiate au hono ʻuhingá ʻi heʻema aʻu mai ki ha loki faiʻanga sila ʻi hono fakaʻosinga ʻo ʻema ʻaʻahí.

Naʻá ne pehē mai kiate au ʻi ha leʻo māluʻia: “Misa ʻEnitasoni, ʻoku ou fie talaatu ha meʻa fekauʻaki mo hoku fāmilí. Ne siʻi mālōlō hoku foha lahí ʻi he kanisaá he taʻu ʻe nima kuo hilí ʻi hono taʻu 35. Naʻe ʻikai ke ne maʻu ha nonga ʻi he ngaahi māhina fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí. Naʻe tailiili, taʻe-manonga mo hohaʻa fekauʻaki mo hono fāmilí, ʻene moʻuí, pea mo e meʻa ʻoku hanganaki mai kiate iá. ʻI heʻeku ʻilo e tūkunga ne ʻi ai hoku fohá, naʻá ku pehē ai ke u vahevahe mo hoku fohá e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻe foaki mai ʻe haku kaungāmeʻa, ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

“Ko ha mana kiate au ʻeku fakatokangaʻi ʻa e ivi ʻo e tohi ko iá ʻi hoku fohá. Naʻá ne lau kakato ia. Naʻá ne hiki ha ngaahi meʻa mo ha ngaahi fakakaukau ʻi he tafaʻakí. Ne mole ai pē ʻene hohaʻá mo ʻene taʻefiemālié. Naʻá ne maʻu ha nonga lahi ʻi heʻene lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko e taimi ne siʻi mālōlō aí, naʻe ʻi hono tafaʻakí pē ʻa e tohí. ʻOku ou fakafetaʻi lahi ʻi he nonga naʻá ne ʻomi kiate iá.”

ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ne kikiteʻi fuoloa mai ʻe ʻave ai ʻa e melinó mei māmani: “Pea ʻi he ʻaho ko iá ʻe fanongo ai ki he ngaahi tau mo e ngaahi ongoongo ʻo e tau, pea ʻe moveuveu ʻa e māmaní kotoa pē, pea ʻe vaivai ʻa e loto ʻo e tangatá” (T&F 45:26). ʻOku ʻikai ko haʻatau lau ʻataʻatā pē ʻeni ki he ngaahi fetauʻaki ʻa e ngaahi puleʻangá ka ʻoku kau ai foki mo e feʻohofaki mo e taʻemaau ʻa e ngaahi kolo ʻo onopōní, ʻa e fakahē ʻoku fai ʻe he maʻuʻanga ongoongó pea mo e tekinolosiá, ʻa e ʻāvea ʻi he ngaahi koloa fakamāmaní, ʻa e taʻepau ʻo e tuʻunga fakaʻekonōmiká pea mo e taʻau ʻo e māfulifuli ʻo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá. ʻOku tau fakaʻānaua ke ʻi ai ha melino.

ʻOku ongo tonu foki mo e folofola ʻa e Fakamoʻuí: “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:27).

ʻOkú ke fie maʻu ha nonga pe melino lahi ange ʻi hoʻo moʻuí pea mo ho fāmilí? Te ke fie liliu ha faʻahinga meʻa ʻokú ke fai ʻi hoʻo moʻuí kapau te ke lava ʻo maʻu lahi ange ai ʻa e melino ʻa e Fakamoʻuí?

ʻOku hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha matavai mapunopuna ʻo e melino ki he laumālie ʻoku fieinuá. ʻOku hoko ia ko e talaki‘anga maʻongoʻonga ʻo e melino ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku fakamatala ʻe he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ke tau “maʻu ha melino pe nonga he moʻuí ni pea mo e fakamoʻui taʻengatá ʻi he moʻui ka hoko maí” (ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku tatau hono lau ʻa e ngaahi founga ʻoku ʻomi ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e melinó ki hotau laumālié mo hono lau ʻo e ʻoneʻone ʻo e matātahí. Ka u fakamatalaʻi atu muʻa ha niʻihi ʻo e ngaahi foungá, ke ke lava ai ʻo fakalahi ʻa e lisí ʻi he meʻa ʻokú ke fouá.

Nonga mei he Tui kia Sīsū Kalaisí

Mei he kamataʻangá ki he fakaʻosinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo, “ʻemau lea ʻia Kalaisi, mo ʻemau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, … ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:26). ʻOku laka hake ʻi he vaheua ʻe taha ʻo e ngaahi veesi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku lave pe ʻoku lau ki he Fakamoʻuí.1

Ko e taʻu kotoa pē, ʻo tautautefito ʻi he Taimi ʻo e Toetuʻú mo e Kilisimasí, ʻoku fai ai ʻe he ngaahi makasini ongoongo he funga ʻo māmaní ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení: Ko hai ʻa Sīsū Kalaisi? Naʻá ne moʻui? ʻOku moʻoni ʻ a e ngaahi tohi ʻi he Tohi Tapú?2 Ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku totonu ʻa e Tohi Tapú. Naʻe pehē ʻe Molomona, “Kuo tohi ʻeni [ʻa e Tohi ʻa Molomoná] koeʻuhí ke mou tui ki ai [ki he Tohi Tapú]” (Molomona 7:9).

ʻI heʻeku kei hoko ko e faifekau ʻi ʻIulope ʻi he konga ki muʻa ʻo e taʻu 1970 tupú, naʻe kamata ha konga lahi ʻo ʻemau ngaahi akoʻí ʻi he Hē mei he Moʻoní koeʻuhí he naʻe meimei ke tali he feituʻu kotoa hono fakalangi ʻo Kalaisí. ʻI heʻeku foki atu ko e palesiteni fakamisiona ʻi he ʻosi ʻo e taʻu ʻe 20 mei ai, ne liliu ʻa e fakamamafa ʻo ʻemau akoʻí koeʻuhí he kuo mōlia lahi atu ʻa e tui ia ko Sīsuú ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí maʻa ʻetau ngaahi angahalá mo toetuʻu ʻi he ʻaho hono tolú. ʻE kei hokohoko atu pē hono mahuʻinga ʻo ʻetau fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻikai ngata pē ʻi ʻIulope ka ʻi he funga ʻo māmaní kotoa foki.

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo hotau kuongá pea mo e ngaahi kuonga ka hoko maí ʻa ʻetau lava ko ia ke ʻoatu ʻetau pōpoakí ki ha tokolahi ʻoku siʻi pē ʻenau ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea mo Hono misioná. ʻOku fonu ʻa e Tohi ʻa Molomoná hono fakapapauʻi ʻo Kalaisí, pea ʻokú ne ʻomi ai ha nonga lahi fau kiate kinautolu kotoa ʻoku nau tali iá.

ʻOku tau ʻilo ʻEne ngaahi taumuʻá, ʻEne ngaahi talaʻofá, pea mo Hono mālohi fai-fakamoʻuí ʻi he ngaahi vahe ʻoku fekauʻaki mo e Mīsaiá. ʻOku tau ʻilo ai ʻa e ngaahi kikite fekauʻaki mo ʻEne moʻuí pea mo e ngaahi mana ʻi ʻAmelika ʻi he taimi ʻo Hono ʻaloʻí.

Naʻá Ne folofola ʻi Hono tuʻunga toetuʻú, “Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki he māmaní” (3 Nīfai 11:10). ʻOku tau ongoʻi ʻEne ʻofa mai kiate kitautolú: “ʻOku ou ʻofa mamahi kiate kimoutolu; ʻoku fonu hoku lotó ʻi he ʻaloʻofá” (3 Nīfai 17:7). “ʻOku mou monūʻia koeʻuhí ko hoʻomou tuí. Pea ko ʻeni, vakai, ʻoku kakato ʻeku fiefiá” (3 Nīfai 17:20). ʻOku tau ʻilo Ia ʻi Hono ngeia fakatuʻí ko hotau Huhuʻi, ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi.

ʻOku malingi mei he fakamoʻoni ko ʻeni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻoku fakapapauʻi ʻe he Laumālié, ha melino fakalaumālie ʻoku taʻe-mafakamatalaʻi, ʻo ne fakapapauʻi mai ko Ia moʻoni ʻa e “toetuʻú, pea mo e moʻuí” (Sione 11:25) pea ko ʻetau melino taʻengatá ʻe ʻiate Ia.

Ko e [Nonga] ʻo ha Fakamoʻoni ki hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko hano fakahaaʻi fakaetuʻasino ia ʻo e misiona fakalangi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ʻi hotau nimá ʻa e tohí. ʻOku tau lava ʻo ala ki ai. ʻOku tau lava ʻo lau ia.

ʻE lava fēfē ha taha ʻo tui ʻe lava ʻe Siosefa Sāmita ʻo hiki ha faʻahinga tohi pehē? Naʻe hiki ʻe hono uaifi ko ʻEmá: “Naʻe ʻikai ke lava ʻa Siosefa … ʻo tohinima pe tala kae tohi ha tohi ʻoku ʻuhinga mo fakalea lelei; tuku kehe ange hono tala kae tohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Pea neongo ko ha taha au naʻe kau lahi ʻi he ngaahi meʻa naʻe hokó, ʻoku fakaofo kiate au, ʻko ha meʻa mana mo fakaofo ia,” ʻo tatau ki ha toe taha pē.”3

Kuo teʻeki ai ha fakamatala ia ki he tupuʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, tuku kehe pē ʻa e fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:29–60), kuó ne fakahaaʻi ʻene tuʻunga moʻoní. Kuo fakamoʻoniʻi fiemālie ʻe ha kau tangata faitotonu ʻa ʻenau toʻo ʻa e ngaahi lauʻi peletí pea mo hono fakahā ange kiate kinautolu ʻe he ʻāngelo ʻa e ʻOtuá—ko ha fakamoʻoni kuo teʻeki ai ke nau teitei fakaʻikaiʻi. Kae mahulu angé, ʻoku haʻu fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo ha talaʻofa kapau te tau fehuʻi fakamātoato ki he ʻOtuá, ʻo tui kia Kalaisi, te ne fakahā hono moʻoní kiate kitautolu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Molonai 10:3–5).

ʻOku fakapapauʻi ʻe he fakamoʻoni ko ʻeni ʻa e Tohi ʻa Molomoná “ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, pea ko Siosefa Sāmita ʻa ʻene tangata maʻu fakahā mo e palōfita ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻa ia kuo toe fokotuʻu ʻi he māmaní, ko e teuteu ki he hāʻele ʻangaua mai ʻa e Mīsaiá” (talateu ki he Tohi ʻa Molomoná).

Kuó u ʻosi mamata ki hano ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha fakamoʻoni ki hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ki ha lauiafe he funga ʻo māmaní. Kuó u ʻosi fanongo ki ha ngaahi meʻa ne hoko ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe, mo mamata ai ʻi ha ngaahi anga fakafonua lahi, pea mo u fakatumutumu ʻi he pau ʻo e melino ʻoku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná. Ko ha “ngāue lahi mo fakaofo” moʻoni ia (2 Nīfai 25:17).

Ko e fuofua taimi naʻá ku ongoʻi ai ʻa e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he moʻui ʻa ha taha ului, naʻe hoko ia ʻi heʻeku kei hoko ko ha faifekau ʻi Falaniseé. Naʻá ku fakamoleki mo hoku hoa mei Pilitāniá ha taimi lahi ʻi he tukituki he ngaahi falé—ka ne siʻi pē ha ola. ʻI ha hoʻatā makehe ʻe taha, naʻe fakaava ai ʻe ha fefine taʻu tolungofulu tupu nai hono matapaá. Naʻe ʻikai hano taimi moʻo maua ʻi he ʻaho ko iá, ka naʻá ma tuku ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo kole ke ma toe foki ange ʻi he ʻosi mei ai ha ʻaho ʻe ua. Ko e taimi ne ma foki atu ai ki hono falé pea fakaava mai ʻa e matapaá, naʻá ku maʻu ha ongoʻi fakalaumālie mālohi. Naʻe fiefia ke mamata mai kiate kimaua. Naʻá ne ʻosi lau ʻa e tohí mo ne ʻosi ongoʻi ʻa e ongo mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne fakamatala ʻa ʻene fiefiá mo ʻene nongá. Naʻe ʻosi mateuteu ia ki ha faʻahinga meʻa pē te ma fakaafeʻi ʻe kimaua ko e ongo tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ke ne fakahoko.

Ne hoko ʻeni ʻi he taimi momoko ʻo Fēpuelí. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha falelotu homau koló, pea ne mau langa ai ha vai faiʻanga papitaiso fakataimi ʻi ha loto feleoko papa motuʻa. Naʻe fonu e ʻeá ʻi he mao mei he vai mafaná. Ne hahaʻo takai ʻa e siʻi kāingalotu ʻo e koló ʻi he kiʻi vai faiʻanga papitaiso fakataimi ko ʻení kae kaka hake ki loto ʻa e fefiné ni ʻi he sitepú ʻo hifo ki he loto vaí ke papitaiso ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Naʻe toe fakaongo mai ʻe he nonga naʻe hā mei he fefine leleí ni ʻa e ngaahi lea ʻa Paʻale P. Palati (1807–57) ʻi heʻene lea fekauʻaki mo ʻene ʻuluaki maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná: “ʻI heʻeku laú, naʻe ʻiate au ʻa e laumālie ʻo e ʻEikí, pea naʻá ku ʻiloʻi mo mahino kiate au ʻoku moʻoni ʻa e tohí, ʻo mahino pea ʻilonga ʻo hangē ko e mahino mo ʻiloʻi ʻe ha tangata ʻoku moʻuí.”4

ʻI hono fakapapauʻi ʻo e fakamoʻoni ko ʻení, ʻoku tau hū ai ki he Siasí pea ʻoku tau loto-lahi ʻi he ngaahi talaʻofa pea mo e ngaahi fatongia ʻo ʻetau ngaahi fuakavá. ʻOku tupulaki ʻetau fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe ʻo e ongoongoleleí ʻi he lolotonga ʻetau moʻui ʻi māmaní, ka ʻoku meimei ko e Tohi ʻa Molomoná ʻokú ne fuofua ʻomi kiate kitautolu ʻa e fakanonga ʻo hono ʻiloʻi kuo ʻosi toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí pea mo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ha fakavaʻe ia ke tau langa ai.

Ko e Nonga ʻo e Tokāteline Haohaoa ʻo Kalaisí

Koeʻuhí ko e palopalema ne hoko he lotolotonga ʻo e kakai, ʻo e palōfita ko ʻAlamaá naʻá ne tukupā leva ke “nau ʻahiʻahiʻi ʻa e ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá,” he naʻe “mālohi lahi ange ʻene ngāue ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí ʻi he heletaá, pe ko ha toe meʻa kehe” (ʻAlamā 31:5).

ʻOku liliu ʻe he tokāteline moʻoni ʻa Kalaisi ʻoku tali ʻi he tuí ʻa ʻetau moʻuí mo ʻomi ha nonga kiate kitautolu. Naʻe folofola tonu ʻa e ʻEikí ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e “kakato ʻo ʻeku ongoongolelei taʻengatá” (T&F 27:5; vakai foki, T&F 42:12). ʻOku fakaeʻa mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí pea mo e “tali ki he ngaahi fehuʻi maʻongoʻonga ʻo e moʻuí.”5

ʻOku akoʻi ʻa e ngaahi meʻa moʻoni mahuʻinga ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻa ʻo e taú mo e fakamamahiʻí, ʻi he malanga ʻa e kau palōfitá, ʻi he pōtalanoa ʻa e ngaahi tamaí mo honau ngaahi fohá, pea ʻi he folofola tonu pē ʻa e Fakamoʻuí. Ko ha tefito mahuʻinga ʻeni: “ʻE hāʻele hifo ʻa e ʻOtuá tonu ki he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá, pea huhuʻi ʻa hono kakaí” (Mōsaia 15:1). ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku feinga: “Pea te u fakamatala kiate kimoutolu ʻo kau ki heʻeku fāinga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (ʻĪnosi 1:2). ʻOku ʻi ai maʻu pē mo e kole ke tau siʻaki ʻetau ngaahi angahalá ka tau kaka hake ki ha tuʻunga māʻolunga ange: “Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻaho ʻe tolu mo e pō ʻe tolu ʻa ʻeku ʻi he fuʻu faingataʻaʻia lahi mo e mamahi ʻo e laumālié; ʻo ʻikai ai te u maʻu ha fakamolemole ki heʻeku ngaahi angahalá, kae ʻoua kuó u tangi ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Kae vakai, naʻá ku tangi kiate ia pea naʻá ku maʻu ha fiemālie ki hoku laumālié” (ʻAlamā 38:8; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Pea ko e ngaahi folofola fakanonga mo fakafiemālie ʻeni ʻa e Fakamoʻuí: “He ʻikai koā te mou tafoki mai … kiate au … koeʻuhí ke u fakamoʻui ʻa kimoutolu? … Kapau te mou haʻu kiate au, te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Vakai, ʻoku mafao atu hoku nima ʻo e ʻaloʻofá kiate kimoutolu, pea ko ia ia ʻe haʻú, te u maʻu ia” (3 Nīfai 9:13–14).

ʻOku fakahoko fakalelei pē ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻene ngaahi talanoá pea mo ʻene ngaahi fakamoʻoní ʻi hotau ʻaó. Pea ʻi heʻetau fifili mo lotua kinautolú, ʻe fakahā leva ʻe he ʻEikí ki he ngaahi potu lōngonoa ʻo hotau lotó ʻa e fie maʻu ke tau fakatomala pea liliú. Pea ʻi heʻetau fuakava mo e ʻEikí mo fai e ngaahi liliú ʻi heʻetau moʻuí, te tau ongoʻi leva ʻa e mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí pea mo e nonga moʻoní. ʻI he hokohoko atu ʻo ʻetau fononga fakalaumālié, te tau ongoʻi ʻoku fakaivia kitautolu ʻe Heʻene ʻaloʻofá he taimi te tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi meʻa fakamamahi ʻo e moʻuí. Naʻe pehē ʻe ha ʻAposetolo, “Ko e taimi te tau fie fakataufolofola ai ki he ʻOtuá, ʻoku tau lotu. Pea ko e taimi ʻoku tau fie maʻu ai Ia ke folofola maí, tau fekumi ʻi he folofolá.”6

Ko e nonga ʻeni ʻo e tokāteline moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná

Ko e Nonga ʻa Hotau Fāmilí

ʻI he taʻe-manonga, femoʻuekina, pea mo e taʻe-pau ʻo ʻetau moʻuí, ʻoku fakaʻānaua leva hotau ngaahi fāmilí ki ha nonga. ʻOku tau fie maʻu hotau ʻapí ke hoko ko ha potu ʻo e ungaʻanga, ko ha potu ʻo e nonga, mo ha potu ʻo e moʻoni.

Ne fakahoko ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ha talaʻofa fakaʻofoʻofa ki heʻetau lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná: [“ʻOku ou talaʻofa atu ʻo ʻikai ha toe veiveiua … ʻe hoko mai ki hoʻomou moʻuí pea ki homou ʻapí ha konga lahi ange ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, ha ivi tukupā mālohi ange ke ʻaʻeva talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú pea mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻui pea mo hono moʻoni ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”7] Ko e ngaahi talaʻofa moʻoni ʻeni ʻo e fiemālie lahi ʻoku tau fie maʻu ʻi hotau ngaahi fāmilí.

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha hisitōlia fakalaumālie fakaʻofoʻofa. Naʻe tukuʻau mai ai ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ʻi ha ngaahi senituli lahi mei he tamai ki he foha, ʻo maluʻi mo fakatolonga ʻi he faingataʻá pea mo e taú, tātānaki pea mo fakamatalaʻi fakakongokonga lalahi, pea tuku ai ʻi ha ngaahi senituli, ke toki ʻomi ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. ʻOku ʻi ai nai ha toe ofo ʻi he lahi hono ʻilo ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí he tohi māʻoniʻoni ko ʻení, ʻa ē ʻoku hāsino ʻi he lea mo e ʻulungāanga fakafonua kotoa peé?

ʻOku kanoni ʻi he vahe mo e veesi kotoa pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e talaʻofa ʻo e fiemālié mo e nongá. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke tau lau ʻa e tohí ni ʻi he faʻalotu pea ʻi he tui pea ʻe fakaaʻu leva ʻetau fekumí ʻe he melino ʻa e Fakamoʻuí.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, Ezra Taft Benson, “Come unto Christ,” Ensign, Nov. 1987, 83.

  2. Vakai, hangē ko ʻení, Laurie Goodstein, “Crypt Held Bodies of Jesus and Family, Film Says,” New York Times, Feb. 27, 2007, sec. A, p. 10; Jay Tolson, “The Gospel Truth,” U.S. News & World Report, Dec. 18, 2006, 70–79.

  3. “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290; ne fakatonutonu ʻa e sepelá; vakai foki, Russell M. Nelson, “A Treasured Testament,” Ensign, July 1993, 62–63.

  4. Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. (1938), 37.

  5. ʻĒsela Tafu Penisoni, “Lōmakiʻi ʻa Māmani ʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná,” Tūhulu, Sānuali 1989.

  6. Robert D. Hales, “Folofola Māʻoniʻoní: Ko e Mālohi ʻo e ʻOtuá ki he Fakamoʻuí,” Liahona, Nōvema. 2006, 26–27.

  7. “Ko ha Fakamoʻoni Mālohi mo Moʻoni,” Liahona, ʻAokosi. 2005, 6.