2008
Ko ha Faifekau ʻi Hono Teuteú—Sione Kei ʻo Kelenilosi ʻi Fifa ʻo Sikotilaní
Sānuali 2008


Fakakaungāmeʻá

Ko ha Faifekau ʻi Hono Teuteú—Sione Kei ʻo Kelenilosi ʻi Fifa ʻo Sikotilaní

‘I ha pongipongi pōpōʻuli ʻe taha ʻi Sānuali, ne fakaava ai ʻe ʻAlisoni Kei ʻa e matapaá ʻo fakatokangaʻi ʻoku tuʻu pē ha ongo faifekau ʻi he ʻuhá. Naʻá ne fakaafeʻi leva ke na hū ange. Naʻá ne toki ʻilo ki mui naʻá na ngāue pē ʻi he momokó neongo ko hona ʻaho teuteú ʻeni. Naʻe ʻikai fuoloa kuo papitaiso mo hilifakinima ia ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Naʻe taʻu fā pē ʻa Sione ʻi he taimi naʻe papitaiso ai ʻene fineʻeikí, ʻa ‘Alisoni, ki he Siasí. Talu mei ai mo ʻene loto ke tatau mo e kau faifekaú.

Vahehongofulú mo e Paʻanga Fakahuú

Ne kamata totongi vahehongofulu pē ʻa Sione ʻi he taimi naʻe totongi vahehongofulu ai ʻene fineʻeikí. Ko e taimi naʻe fanongo ai fekauʻaki mo e Paʻanga Tokoni ʻOfa Fakaetangatá pea mo e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú, naʻe kamata leva ke ne toe foaki ki ai foki.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe omi ai ʻa e ongo faifekaú ke na ʻaʻahi mai. ʻOku manako foki ʻa Sione ke ne ʻeke ki he kau faifekaú pe ko ʻenau omí mei fē, ʻoku anga fēfē honau fāmilí, pea ko e kakai ʻe toko fiha ʻoku nau akoʻi mo papitaisó. Ka ʻi he ʻaho ko ʻení, naʻá ne ʻeke ange ai pe ʻoku founga fēfē ʻena totongi ki heʻena ngāue fakafaifekaú. Ne fakamatalaʻi ange leva ʻe he ongo faifekaú ʻoku faʻa tokoni ʻa e mātuʻá mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí he taimi ʻe niʻihi. Naʻe talaange leva ʻe Sione, “ʻOku ou fie totongi pē ʻe au ʻeku ngāue fakafaifekaú.” Ko hono taʻu 10 ʻeni, ka kuó ne ngāue ke mateuteu ʻi ha ngaahi founga lahi ki heʻene ngāue fakafaifekaú.

Ngāue Mālohi

Makehe mei hono moʻui ʻaki ʻe Sione ʻa e ongoongoleleí mo fakahū ʻene paʻangá, ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku tokoni ʻene feinga ke ngāue mālohí ke ne hoko ai ko ha faifekau lelei. Ne pehē ʻe heʻene fineʻeikí, “ʻOku faingofua ʻaupito hono akoʻi ʻo Sioné.” Kuó ne ʻosi ako ke poto he nití, haiané, foó, tui fakamaʻú, huo e ngoué, fufulu ʻo e kaá mo feimeʻatokoni. Ko ʻene ngāue anga-mahení ko hono fakamaau hono lokí mo faʻo ʻa e foó.

Ko e hā ʻa e Meʻa ʻoku Manako ai ʻa Sioné?

  1. Pai ʻa e Fineʻeikí

  2. Sutó

  3. Heka hōsí

  4. ʻEne kiʻi pusiaki kini piki ko Sātuná

  5. Ko e talanoa kia Taniela ʻi he ʻana ʻo e fanga laioné

  6. Vaʻinga mo hono ngaahi kaungāmeʻá

  7. Kaka mo e Tangataʻeikí

  8. ʻĀtí (ko ʻene lēsoni ia ʻoku saiʻia taha ai ʻi he akó)

  9. Pisá

  10. Kaka ʻi he fuʻu ʻakau ʻi he ngoue ʻi muí, ʻa ia ʻoku faʻa ʻalu ki ai ʻo fakakaukau aí

Malimali

ʻOku pehē ʻe Sione ʻoku feinga ke hoko ʻa ʻapi ko e ʻapi fiefia ʻaki ʻene lea lelei ki hono fāmilí, tautautefito ki hono tuofefine lahi ko Fīpeé. ʻOkú ne pehē, “ʻOku mau feinga ke mau feongoongoi.”

ʻOku pehē ʻe he fineʻeiki ʻa Sioné, “ʻOku ʻikai ngali ia ko Sione kapau he ʻikai ke mapumapu pe hiva ʻtakai ʻi he falé.” ʻOkú ne houngaʻia ʻi he natula ʻofa ʻo Sioné koeʻuhí he ʻokú ne moʻua ʻi he loto mafasiá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻiloʻi pē ʻe Sione ʻa e faitoʻo ke fai kiate aú. ʻOku fuʻu talangofua mo tokanga pea ʻokú ne maʻu ha loto fonu ʻi he ʻofá.”

ʻOku nofo ʻamanaki atu ʻa Sione ke ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻo ʻikai koeʻuhí pē ke lava ʻo ngāue fakafaifekau, ka koeʻuhí ke ne lava ʻo tāpuakiʻi hono fāmilí. Ko e taimi ní, ʻokú ne lotua mo fakafiefiaʻi kinautolu ʻaki hono natula fiefiá.