2008
Fakamuʻomuʻa ʻa e Meʻa ʻOku Mahuʻingá
Sānuali 2008


Fakamuʻomuʻa ʻa e Meʻa ʻOku Mahuʻingá

ʻĪmisi
Elder Won Yong Ko

Naʻe fāʻeleʻi mo ohi hake au ʻi Kōlea ʻi ha fāmili ʻofa peá u kau ki he Siasí ʻoku ou kei taʻu hongofulu tupu pē. ʻOku ou fie fakamatala kiate kimoutolu ʻa e anga ʻo ʻeku uluí.

Naʻá ku lolotonga ngāue mo hoku kaungā-akó ʻi he laipeli ʻo e akó, ʻi he hili pē ʻa e tutuku ʻo e faʻahitaʻu momokó peá ne ʻeke mai pe ʻoku ou fie ʻalu mo ia ki he lotú. Naʻá ku ʻeke ange pe ko e faʻahinga lotu fēfē ʻoku lau ki aí peá ne talamai ʻoku ofi pē ki homau ʻapiakó. Naʻá ne talamai ʻoku fakalata ʻaupito pea ʻoku tokolahi ai mo e tamaiki fefiné. Naʻá ku taʻu 16 he taimi ko iá pea naʻe fakalata kiate au hono fakamatalaʻi ʻo e lotu ko ʻení. Naʻá ku pehē leva ke u ʻalu. Naʻá ku ʻosi maʻu lotu ʻi ha siasi faka-Pelesipitiliane ʻi ha ngaahi taʻu he lolotonga ʻeku kei lautohi puleʻangá pea naʻá ku kei manatuʻi lelei pē.

Naʻá ku ʻalu mo hoku kaungāmeʻá ki ha ʻekitivitī naʻe fakahoko he efiafi Tokonakí pea naʻe fakafeʻiloaki mai ʻa e taha kotoa pē kiate au. Naʻá ku fakatumutumu ʻi heʻenau mātuʻaki angaʻofa ʻo talitali lelei ha kiʻi tamasiʻi pehē naʻe ʻikai ke nau maheni. Naʻá ku ʻalu ki he lotú ʻi he ʻaho hono hokó pea naʻe fakafeʻiloaki ai au ki he ongo faifekaú.

Naʻe akoʻi au ʻe he ongo faifekaú fekauʻaki mo e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea fekauʻaki mo hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko e ngaahi lēsoni kotoa pē naʻe akoʻi maí naʻe ʻuhinga pea mo ongo tonu pea naʻá ku mālieʻia ʻi he fakalakalaka taʻengatá pea mo e palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻá ku faʻa fakakaukau maʻu pē ki he ʻuhinga naʻá ku ʻi heni ai ʻi māmaní pea mo e ngaahi meʻa ʻoku hanganaki mai kiate au ʻi he hili ʻo e maté. Naʻe fakanonga kiate au ke u ʻiloʻi kapau te u fai ʻa e meʻa kotoa pē te u lavá, maʻaku, ʻe fakaʻosi hono toengá ʻe he Fakamoʻuí.

Hili ha māhina ʻe ua mei ai, kuó u loto ke u papitaiso mo hilifakinima, ka naʻe fie maʻu ha ngofua mei heʻeku ongo mātuʻá. Naʻá na lotu faka-Puta, ka naʻá na falala pē kiate au. Naʻá ku pehē leva ʻe lelei tahá ke u ʻuluaki kole ki heʻeku fineʻeikí pea naʻá ku kole leva ki he ongo faifekaú ke na ō ange ki homau ʻapí ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó. Ki muʻa peá u ʻalu ki he ʻakó, naʻá ku talaange ki heʻeku fineʻeikí mahalo naʻa ʻi ai ha ongo muli te na ō ange ʻo kole ha meʻa peá ne talaange pē ʻe ia, ʻio. Hili ia peá u lele au ki tuʻa ʻo ʻalu ki he ʻakó. ʻI heʻeku foki maí, ne talamai ʻe heʻeku fineʻeikí naʻe ʻi ai ha ongo tangata ʻAmelika talavou naʻe ʻaʻahi ange. Naʻá ne pehē naʻá na poto lelei ʻi he lea faka-Kōleá pea naʻe mahuʻingaʻia ai ʻo ne talaange ʻio. Naʻá ku maʻu leva ai ha ngofua mei heʻeku ongo mātuʻá ke u kau ki he Siasí.

Ko ha Moʻui Fakavaʻe ʻi he Fuakavá

Ko e taimi ʻoku papitaiso ai kitautolú, ʻoku tau fai ha fuakava pea ko ha kamataʻanga ia ʻo ʻetau moʻui ʻi he ongoongoleleí. ʻOku tau fakahoko mo fakafoʻou ha ngaahi fuakava kehe ʻi heʻetau moʻuí kotoa, hangē ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití pe maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi he kau talavoú. ʻOku fakavaʻe ʻetau moʻuí ʻi he fuakava. ʻOku ʻamanaki ʻa e Tamai Hēvaní ke tau faipau ki he ngaahi fuakava ʻoku tau faí pea ʻi heʻetau fai iá, ʻe fai pau mo Ia ki he fuakava naʻá Ne fai ke tāpuakiʻi kitautolú.

Ko e pōpoaki ʻoku ou fie fai kiate kimoutolu toʻu kei talavoú ke mou fakamuʻomuʻa ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá, ʻai ke mahino kiate kimoutolu ʻa e ngaahi fuakava ʻoku mou fakahokó pea fai pau ki he ngaahi fuakava ko iá ʻo aʻu ai pē kapau ʻe fie maʻu ke ke fai ha feilaulau. Ko e taimi te ke fai pau ai ki ai mo maʻu ha fakakaukau fakalangí, ʻe tāpuakiʻi koe ʻe he ʻEikí, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he kahaʻú ka ʻi he lolotonga ʻo hoʻo nofo ʻi māmaní.

Hangē ko ʻení, naʻá ku fili ʻi he lolotonga ʻo ʻeku kei ʻi he ako māʻolungá ke ʻoua te u ako ʻi he Sāpaté. Naʻá ku faʻa ako he pō Tokonakí ʻo aʻu ki he hongofulu mā ua tuʻuapoó peá u kole ki heʻeku fineʻeikí ke ne fafangu hengihengi au ʻi he pongipongi Mōnité. Naʻá ku tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni. Naʻá ku faʻa kiʻi ongoʻi taʻefiemālie ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi he naʻá ku ʻiloʻi naʻe ako ʻaho kakato hoku ngaahi kaungā-akó ʻoʻoku he Sāpaté. Ko ha taumuʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻi Kōlea ia ke te hū ki ha ʻunivēsiti lelei. Ka naʻe tatau ai pē, kapau naʻe ʻi ai haʻaku sivi ʻi he ʻaho Mōnité, naʻe ʻikai pē ke u ako au ʻi he Sāpaté. Koeʻuhí ko ʻeku nounou ʻaki ʻa e ʻaho ʻe taha ke u ako aí, naʻe pau leva ke u mātuʻaki tokanga moʻoni. ʻOku ou tui naʻá ku fakaʻaongaʻi lelei ange hoku taimi akó koeʻuhí ko ʻeku tokanga ko ʻení. Ko hono fakaikú, ne u hoko ko e taha ʻo e fānau maaka māʻolunga taha ʻi he ʻapi ako māʻolunga naʻá ku ʻi aí peá u lava ki he taha ʻo e ngaahi ʻunivēsiti ʻiloa taha ʻi Kōleá.

Ko e taimi te tau tokanga ai ki he Siasí mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, te tau toki lava leva ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ʻi ha meʻa pē te tau fakahoko pea te tau maʻu mo e tokoni ʻa e ʻEikí pea mo monūʻia.

Mata ʻOku Hanga Taha pē ki hono Fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá

Ko e taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku ou manako taha aí ko e T&F 4:5, ʻa ia ʻoku fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi natula lelei ʻo e takimuʻá. ʻOku lave ai ke tau “maʻu ha mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá.” Ko e taimi pē ʻoku ou fai ai ha ngāue ʻa e Siasí, ʻoku ou fehuʻi maʻu pē kiate au, Ko e fē meʻa ʻoku mahuʻinga taha kiate aú? ʻOku ou tokanga ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ko ha toe meʻa?

Naʻá ku ngāue ʻi ha taʻu ʻe 28 ki he kautaha IBM ʻi Kōlea. Lolotonga iá, naʻá ku toe fua mo ha ngaahi fatongia lahi ʻi he Siasí, kau ai ʻa e sekelitali pule ʻo e siteikí, aleaʻanga māʻolunga he siteikí, palesiteni fakasiteiki, fakafofonga fakavahelahi pea mo e Fitungofulu Fakaʻēlia. Naʻá ku feinga maʻu pē ke napangapangamālie ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo hoku fāmilí, ngāué, uiuiʻi faka-Siasí pea maʻu mo haku taimi pē moʻoku. Pea naʻá ku lava maʻu pē ke fai ʻa e meʻa naʻá ku fie maʻu ke fakahokó.

ʻI heʻeku hoko ko e fakafofonga fakavahelahí mo e Fitungofulu Fakaʻēliá, naʻe pau ke u ʻaʻahi tuʻo ua he taʻu ki he konifelenisi lahí ʻi Sōleki pea ʻi heʻeku toe hoko ko e pule ngāue ʻi he ngāué, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ko ha meʻa faingofua ke u mavahe mei he ʻōfisí ʻo laka hake ʻi ha uike ʻe taha. Naʻá ku fakapapauʻi ke u fai ʻa e folau ko ʻení pea naʻe ʻiloʻi lelei au ʻe he palesiteni ʻo e kautahá mo falala mai ʻi he taimi naʻá ku talaange ai te u kei lavaʻi pē ʻa e ngāué. Ko e taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá, te tau lava leva ʻo fakaleleiʻi ʻetau ngaahi palopalemá. ʻOku ʻikai ke u fie feilaulauʻi ʻeku tuí koeʻuhí ke maʻu ha lelei fakangāue. Ko hoʻo maʻu pē ʻa e faʻahinga fakakaukau ko iá, ʻe nonga leva ho lotó koeʻuhí he ʻokú ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻOku ʻikai faingofua hono tauhi ʻetau ngaahi tukupaá mo ʻetau ngaahi fuakavá pea ʻoku fie maʻu ha feilaulau lahi ai, ka ʻi heʻetau fai iá, ʻe lahi ange ʻa e ngaahi tāpuaki te tau maʻú ʻi he meʻa ʻoku tau feilaulauʻí.

Ngaahi Maka-Lakaʻanga

Kiʻi fakakaukau ʻokú ke tuʻu ʻi ha kauvai ʻo ha kiʻi vaitafe pea ʻoku ʻi he kauvai ʻe tahá ʻa hoʻo fiefia taʻengatá. Te ke fie maʻu ha ngaahi maka-lakaʻanga ʻi hoʻo moʻuí ka ke aʻu ki he kauvai ʻe tahá. Hangē ko ʻení, fakakaukau ke ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, ke ke mali ʻi he temipalé, pea ke ʻi ai hao fāmili. Ko e taimi te ke teuteu ai ki he ngaahi meʻá ni fakatāutaha, te ke ʻi he hala totonu ai ke aʻusia hoʻo taumuʻa totonú.

Ko e taimi naʻe fakahā ai ʻe langa ʻa e Temipale Soulu Kōleá, naʻa mau fiefia kotoa. Naʻa mau ʻiloʻi ka ʻikai ʻa e temipalé, he ʻikai kakato ʻemau moʻui ʻi he ongoongoleleí. Naʻe kiʻi fuofuoloa pea toki ʻosi ʻa e temipalé, ka naʻe fakaloloto ʻe he ngaahi tāpuaki mei he temipalé ʻa e aka ʻo e fakamoʻoní mo e tuí ʻi he kakaí. Ko e taimi naʻa nau ō ai ki he temipalé, naʻa nau toe mo‘ui‘aki ʻa e temipalé pea naʻa nau ʻi he hala totonu ai ki heʻenau taumuʻa totonú.

Ko ia ʻoku ou tapou atu ai kiate kimoutolu toʻu kei talavoú ke mou fokotuʻu ha fanga kiʻi taumuʻa iiki ange ʻi hoʻomou moʻuí. Te nau tokoni mo maluʻi kimoutolu. ʻOku ou ʻiloʻi ko e taimi ʻoku tau faipau ai ki heʻetau ngaahi fuakavá, ʻe toe ʻuhinga ange ʻetau moʻuí, pea te tau monūʻia.