2008
Te u ʻAlu Fēfē ki he Lotú?
Sānuali 2008


Te u ʻAlu Fēfē ki he Lotú?

ʻI he 1997 naʻá ku ngāue ai ʻi ha meʻa te u pehē ko ha ngāue ʻaho ʻe 10 ʻi ha ngāue ʻi La Vikatōlia ʻi Venesuela. Ko e taimi naʻá ku ʻilo ai he ʻikai ke u foki ki ʻĪtali ʻi he taimi naʻá ku ʻamanaki ki aí, naʻá ku kamata kumi leva ha falelotu ʻo e Siasí ke u lava ʻo ʻalu ki ai he Sāpaté.

ʻI he lolotonga ʻo e houa maʻumeʻatokoni hoʻataá ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku fakamaheni ai ki ha taha ʻenisinia kei talavou mei ʻĪtali naʻá ne ʻilo ʻa e feituʻu ʻe maʻu ai ʻa e falelotu ʻi Malakeí. Naʻá ne tā leva ha mape maʻaku. Naʻe ʻi ai ha kā ke u ngāueʻaki, kae pangó, naʻe teʻeki ai ke fai hoku sivi moʻui lelei ko ia naʻe fie maʻu ke maʻu ai haʻaku ngofua fakataimi ke u fakaʻulí.

Naʻá ku kei foʻou ki he feituʻú pea siʻisiʻi mo ʻeku ʻilo ʻo e lea faka-Sipeiní pea naʻe ʻosi faleʻi au ʻe ha kakai tokolahi ke ʻoua te u heka tokotaha ʻi he ngaahi meʻalele fakafonuá. Naʻá ku fehangahangai heni mo ha palopalema. ʻI he ofi mai ʻa e Sāpate Toetuʻú, naʻá ku fuʻu fie fakafoʻou moʻoni ʻeku ngaahi fuakavá ʻaki haʻaku maʻu ʻa e sākalamēnití. Kapau he ʻikai ke u fakaʻuli, ʻe anga fēfē haʻaku maʻu lotu ʻi Malakei? Kapau te u fakaʻuli, ʻe faifai pea taʻofi au ko ʻeku fakaʻuli taʻemaʻu ha ngofuá.

ʻI heʻeku fakakaukauʻi e ngaahi meʻa ke faí, naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e tefito ʻo e tui hono 12: “ʻOku mau tui … ʻoku totonu ke talangofua, fakaʻapaʻapaʻi, mo poupou ki he laó.” Naʻe ʻikai ke u fakaʻuli, he naʻá ku ʻiloʻi kuo pau ke u talangofua ki he lao ʻo e fonuá (vakai, T&F 58:21), tatau ai pē kapau te u liʻaki lotu ai.

ʻOsi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, kuó u hiki ki ha hōtele naʻe nofo ai ha tokolahi ʻo hoku kaungā-ngāué. ʻI he pongipongi Tokonakí, hili haʻaku lue pē ʻo ʻeva, naʻá ku foki leva ki he hōtelé mo kei fakakaukauʻi pē pe ʻe anga fēfē haʻaku maʻu lotu ʻi he ʻaho hono hokó. ʻI heʻeku fakalaka atu ʻi he tesi talitaliʻanga kakaí, naʻá ku ʻohovale ʻi haʻaku fakatokangaʻi atu ha tatau ʻo e Liahoná ʻi he lea faka-Sipeiní.

Naʻá ku ʻeke ange leva, “Ko hai heni ʻoku kau ʻi he Siasí?” Ne tali mai leva ʻe ha taha ko e makasiní ʻa e taha ʻo e kau ngāue ʻi he hōtelé. Ne ʻalu leva ʻa e tokotaha talikakaí ki hono ʻōfisí ʻo fakaafeʻi ke ma feʻiloaki. Ko e taimi naʻá ma talanoa ai fekauʻaki mo e Siasí, ne talamai ʻe he tangata lelei ko ʻení ʻoku ʻi ai ha uooti ʻoku tuʻu pē ʻi loto La Vikatōlia pea ʻokú te lue nounou pē ki he falelotú mei he hōtelé. Naʻá ne talamai ʻe fiefia ke ma fetaulaki ʻi he pongipongi hono hokó peá ma kaungā fononga ki he lotú. He toki meʻa fakafiefia moʻoni!

Naʻá ku iku nofo ʻi La Vikatōlia ʻi ha toe māhina kehe ʻe ua. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, ne u maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa ʻi heʻeku kau fiefia ki he ngaahi houalotú mo e ngaahi ʻekitivitií. Hili pē ha taimi nounou mei he faʻahitaʻu ʻo e Toetuʻú, ne u maʻu ha ngofua fakalao ke u fakaʻuli, ʻo u lava ai ke ʻalu ki he konifelenisi ʻi Malakeí.

Lolotonga ʻo ʻeku ʻi Venesuelá, ne fakamālohia ʻeku fakamoʻoni ki hono mahuʻinga ʻo e talangofua ki he lao ʻo e fonuá—tatau ai pē kapau ʻe faingatāmaki. Naʻá ku toe maʻu foki ai ha fakamoʻoni ʻoku hoko ʻa e ngaahi tohi ʻa e Siasí ko ha founga lelei ki hono vahevahe ʻo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.