2002
Pe Le Toasefulu Ea Na Faamalolo?
Novema 2002


Pe Le Toasefulu Ea Na Faamalolo?

Afai tatou te mananao e faaali lelei atu lo tatou agaga faafetai i lo tatou Tama Faalelagi, e tatau ona tatou faia ma o tatou loto atoa, manatu atoa, mafaufau atoa, ma le malosi atoa.

Ina ua saunoa atu Peresitene Thomas S. Monson i uso fou o le Au Fitugafulu ma le au peresitene aoao o Tamaitai Talavou e susu mai i o latou afioaga i le tulaga, sa ou manatuaina lelei le masina o Aperila 1970, ina ua tofia au e avea ma se Fesoasoani i le Korama a le Toasefululua—o se mea sa ou te’i ai. Sa na o ni nai itula lava na ta’u mai ai ia te au lo’u tofiga fou. Ina ua valaaulia au ou te nofo i se tasi o nofoa mumu i le Tapeneko tuai, sa amata ona lagiina e le aufaipese le “E Le Togiola Paia e.” A o ou faalogologo i lena pese ma ona upu mamana ma lona fati matagofie, sa ou talosaga atu ma le filemu i le Faaola e talia au, ma aua nei ona manatuaina o’u vaivaiga, o o’u sese, ma a’u agasala (tagai Salamo 25:7). Oka se matagofie o lea aso! Ua vave ona toe oo mai na mea i lo’u mafaufau, ina ua tuuina atu e Peresitene Monson lena valaaulia i le aso.

Ua faamamaluina lava au ina ua tatou mafuta i lenei afiafi mo ni nai itula, ma tuuina atu ai la’u molimau ma la’u tautinoga ma ou lagona e tusa ai ma lenei galuega ofoofogia.

Sa ou fai ia Elder Neal A. Maxwell o le a ou sau i luga nei e aunoa ma lo’u tootoo. Na ia sauni e tuu mai lo’u tootoo, ae sa ou fai i ai, “Leai, e mafai ona ou savali e aunoa ma le faaaogaina. O le a ou faaali atua e i ai lo’u faatuatua o le a mafai ai.”A o agaigai ina ou matua ma faasolosolo atu foi tausaga, ua faamamaluina lava au ona o lenei avanoa ma le tulaga o loo ou mafai ai, atoa foi ma lo’u naunau e tu ma molimau atu ia te outou e uiga i faamanuiaga o le talalelei ua ou maua i lo’u olaga i nei tausaga e tele ua mavae o lo’u olaga. Ou te le iloa pe o au o le tagata aupito matua o i ai i lenei maota maoae i le aso, ae o le 97 lenei o ou tausaga. Ina ua fofogaina mai i lenei taeao o le konafesi lona 172 faaleafatausaga lenei a le Ekalesia, sa ou manatu, o le a manatu nisi o le tupulaga talavou faapea o le 172 o se taimi umi tele. Ou te fia faamanatu atu ia te outou le faamanatuga o le 100 tausaga o le Ekalesia. O le taimi lena, ua ma faaipoipo ma Ruby. O le tausaga e 1930. O le 172 lenei o tausaga o le Ekalesia, ma ua 72 tausaga talu ona ma faaipoipo. Ua na ona ou ta’ua o lena mea ia te outou, ina ia mafai ai e outou na o e tomai i le matematika ona manatua o le 172; e vave lava ona oo mai.

Ou te manao i lenei itula e avatu la’u faamalo ma faaali atu lo’u agaga faafetai i lo’u Tama Faalelagi mo faamanuiaga sa ou mauaina i tausaga uma o lo’u ola—ona sa ou fanau mai i ni matua lelei ma sa faafaileleina au i se aiga lelei. Ma a o matou fesiitai solo i vaega eseese o le atunuu ona o gaoioiga sa matou aofia ai, ou te faafetai lava ona sa matou fegalegaleai ma ni tagata lelei. E uunaia lou olaga e tagata lelei ma atiinae ai ou lava uiga faaalia ma amio ma fesoasoani ai foi ia te oe e fegalegaleai ma tagata ma ola ai i le ala e tatau ona ola ai. Latou te fesoasoani e faia pisinisi aoga, ma e latou te faatietie foi oe i le maa salafa. O le mea lea, ou te matua faafetai ai lava i lo’u Tama Faalelagi ona o faamanuiaga ua ou maua. Ou te molimau atu ia te Ia, ou te iloa o Ia o lo tatou Tama ma o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua, o le Foafoa, ma o le Faaola o tagata uma. Ou te faafetai lava ona o lena matafaioi mamalu na Ia tauaveina i le Foafoaga ma le faatuina o le talalelei i le fogaeleele, ma mo le avanoa ua aumaia e le [Toefuataiiga] i tagata, afai latou te faalogo, ia lagona ma malamalama ma maua faamanuiaga o le lagi pe afai latou te faatauaina ma ola ai faapena, o le a avea le talalelei ma se vaega sili o o latou olaga.

Ou faafetai mo ou augatama o e sa auai i le Ekalesia i le popofou o le Ekalesia, o e na malaga mai le setete o Niu Ioka ina ia faatasi atu i le Au Paia i Navu, ma latou auai i le [fauina] o le Malumalu o Navu ma sosoo ai ma le malaga umi i Sisifo. O nei faamanuiaga uma, ou te faafetai tele ai i lenei aso, a o ou tolaulauina atu ia te outou.

E tatau lava ona fai sa’u tala ia Peresitene Gordon B. Hinckley. E maoae le tulaga ese o lana saunoaga i lenei taeao—ua aumaia ai ia te i tatou se vaaiga aoao o nei tausaga ua tatou i ai, aemaise lava o se vaaiga aoao o mea na tutupu i Navu ma le toe fausiaina o lena malumalu matagofe. O na mea uma na faia iina, o se faamanuiaga i le lalolagi ma tagata.

Ou te manao ia silafia e Peresitene Hinckley sa ou mataituina lelei lava talu ona tofia o ia e fai ma fesoasoani faaopoopo ia Peresitene Spencer W. Kimball ma a o faatinoina lana matafaioi i le Au Peresitene Sili. E maeu le tulaga ua oo i ai lona silafia ma le loloto o lana tofa faatamalii, o le musuia ma le taitaia o ia i le faatinoina o gaoioiga ua tatou molimauina! E toatele i tatou sa tauaveina sina matafaioi itiiti i le faalepo na ia maua e uiga i le tuputupu ae ua i ai le Ekalesia i le taimi nei, e aofia ai le fausiaina o malumalu, lea ua 114 nei ua faaaoga. O nei mea e afua mai i le taitaiga musuia a Peresitene Hinckley. Ia faamanuia atu le Alii ia te ia ona o mea ua ia faia e fesoasoani ai i le Ekalesia ia faalautele ma lo tatou faamoemoe ia tupu ma faaleleia atili i le lalolagi atoa. Tatou te matua faafetai lava ona o mea ua ia faia, o le tulaga ua tatou i ai i le aso, ma mo lana taitaiga.

E pei ona tusia i le Luka, sa afio atu le Faaola i se tasi aso i se nuu sa i ai ni lepela se 10. O i tatou faatoa soifua mai i nai tausaga faatoa mavae atu, e itiiti se silafia e uiga i lepela. O le lepela o se ma’i matautia sa faaatu i ai tagata anamua. Sa o mai nei lepela e 10 i le Faaola ma faapea mai, “Le Matai e, ia e alofa mai ia te i matou; alofa mai ia te i matou ua maua i lena ma’i matautia o le lepela.” Ona fetalai atu lea o ia i lepela e 10, “Ina o ia ma faaali atu outou i faitaulaga, o le a ia faamalolo ia te outou”—ma sa faapea ona latou faia. Sa latou o i faitaulaga, ma sa faamaloloina i latou, i latou uma e 10. E le i leva, ae toe foi ane le toatasi o i latou i le Faaola ma faapau fao i ona vae ma ona lima, ma faafetai atu i le Faaola ona o lona faamanuiaga ma le faamaloloina o ia mai lea ma’i matautia. Ona fetalai atu lea o le Faaola i lea tagata e toatasi: “Pe le toa 10 ea outou? O fea o i ai le isi toaiva? O fea o i ai i latou? (Tagai Luka 17:11–19.)

Ina ua ou toe faitauina lena tala, e tele lava se lagona na oo mai ai ia te au. E faapefea pe ana fai o oe o se tasi o “lena toaiva”? Mata o le a sou lagona—pe a faitauina oe faatasi ma i latou e lei toe foi e faailoa lo latou talisapaia o faamanuiaga a le Faaola na avatu ia i latou? E na o le toatasi na toe foi.

E matua faigofie lava ona tatou talia faamanuiaga i le olaga, o le tele e toetoe lava ina le mafai ona faitau, ma ua i ai mea e tutupu i o tatou olaga e mafai ona fesoasoani e suia ai o tatou olaga, faaleleia atili o tatou olaga, ma aumaia ai le Agaga i o tatou olaga. Peitai o nisi taimi e faatalatalanoa lava i o tatou mafaufau ia faamanuiaga. E ao lava ina tutumu i tatou i le faafetai ona o faamanuiaga ua aumaia e le talalelei a Iesu Keriso i o tatou loto ma agaga. Ou te fia faamanatu atu ia te outou uma afai tatou te mananao e faaali lelei atu lo tatou agaga faafetai i lo tatou Tama Faalelagi, e tatau ona tatou faia ma o tatou loto atoa, manatu atoa, mafaufau atoa, ma le malosi atoa—aua o Ia na aumaia mo i tatou le ola ma le manava ola. Na ia aumaia mo i tatou le avanoa e ola ai e pei ona tatou i ai nei, ia maua le talalelei i o tatou olaga, ia maua faataitaiga a tagata lelei e pei o Peresitene Hinckley o loo taitaia le Ekalesia i le lalolagi atoa i le taimi nei, ma le avanoa mo tupulaga talavou e vaavaai atu ai ia te ia ma le mitamita ma le loto faafetai ona o se taitai, o ona foliga ma ana aga ua faapupula mai ai mea e mafai e le Agaga o Keriso ona aumaia i o tatou loto ma agaga. A o faateleina ma atiinae lena loto faafetai ma faalauteleina, e mafai ona faamanuia ai o tatou loto ma o tatou mafaufau ma o tatou agaga, i mea tatou te mananao e faaauau e faataunuu ai mea ua poloaiina i tatou e fai.

O le toatele o le ma fanau ma lo matou aiga o loo nonofo i vaega eseese e le itiiti ifo ma le 20 i le Iunaite Setete ma Egelani. Sa ou fautuaina i latou, a latou maua avanoa e lagolagoina ai le Au Pulega Aoao—aemaise lava o Peresitene Hinckley ma ona fesoasoani—afai e tatau ona latou tutulai i tafatafa o le leitio [pe a o faalogologo ai] po o fea lava o i ai, ia latou sii ae ma le naunautai o latou lima ma faapea ifo ia i latou lava, “O au o se vaega o e o loo lagolagoina le au taitai o le Ekalesia.” Sa ou vaai faalemafaufau i le aso, a o sii ae o tatou lima, o loo i ai ni lima o ni nai tamaiti laiti—o fanau ma te alolofa ma faapelepele i ai—o loo sii ae o latou lima i vaega eseese o le lalolagi. Matou te faamoemoe o le a tatou aoaoina i latou faatasi ma le Agaga o le Alii, ia maua se naunautaiga e aoao ai, ia iloa, ia ola ma avea o se vaega o le talalelei a Iesu Keriso. Matou te faamoemoe o le a latou olioli atoatoa i avanoa e atiinae ai o latou uiga ma mafai ai ona aapa atu e fesoasoani e suia ma faagaeetia loto o isi tagata.

O loo soifua le Atua. O Ia o lo tatou Tama. Ou te molimau atu o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua, ma o le Perofeta o Iosefa Samita o le perofeta o le Toefuataiiga. O Peresitene Hinckley o lo tatou taitai musuia o lenei Ekalesia i le lalolagi atoa i ona po nei. Ia faamanuia mai le Alii ia te ia, a o ia taitai atu i luma le galuega. Ou te tuuina atu ai lenei molimau ia te outou i le suafa o Iesu Keriso, amene.