2002
Tulai i Lou Valaauga
Novema 2002


Tulai i Lou Valaauga

O le a taitai oe e le Alii e ala i faaaliga e pei lava ona Ia valaauina ai oe. E tatau ona e ole atu i le faatuatua mo faaaliga ina ia iloa ai le mea e ao ona e faia.

E le’i leva tele atu, na alu atu ai se alii talavou ou te le masani ai i se nofoaga tumutumu lava. Sa ia faapea mai ma le filemu ma le malosi: “Elder Eyring, o lea faatoa valaauina a’u e avea ma peresitene a la’u korama a Toeaina. O le a sau fautuaga mo a’u?” Ou te mautinoa o le mea o loo ia fia iloa ma lagonaina e le mafai ona ou tuuina atu iina. Ma sa ou faapea atu, “O le a ou tuuina atu la’u fautuaga ia te oe i le konafesi aoao.”

O lena alii talavou e le o tuua na o ia a o manaomia le fesoasoani. E faitau afe tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa o loo valaauina i vaiaso taitasi e auauna atu, o le toatele foi o i latou e faatoa liliu mai. O le eseese o o latou valaauga e maoae ma e maoae atu ai foi le eseese o o latou poto masani sa i ai i le Ekalesia. Afai o oe lena e te valaauina i latou, pe aoaoina i latou, pe na o le popole lava mo i latou, e pei ona i ai i tatou uma, e i ai nisi o mea e ao ona iloa i le auala e fesoasoani ai ia i latou ina ia faamanuiaina.

E mafai ona e mafaufau muamua lava ia mautinoa ua maua ni a latou tusitaulima, tusi lesona, po o faamaumauga e ao ona latou tausia. E mafai foi ona e tuuina atu ia i latou se lisi o taimi ma nofoaga o sauniga e ao ona latou auai atu i ai. Ona toetoe lava lea e te ta’u atua ia i latou le auala o le a iloiloina ai a latou galuega, ae e maitauina le popole i o latou mata.

E oo lava i tagata sili ona fou i le Ekalesia e iloaina o se valaauga e auauna atu o se mea e tatau ona faia ma le alofa. E ala lea i le tuuina atu o o tatou loto atoa i le Matai ma tausia Ana poloaiga o le a tatou iloa ai o Ia. E i ai taimi e suia ai o tatou loto ma tatou avea ai faapei o Ia. O lea la e i ai se auala lelei e fesoasoani ai ia i latou o e ua valaauina.

O le mea latou te manaomia uma lava, e sili atu foi nai lo se faamatalaga o le mea latou te faia, o le vaai atu lea i ai ma mata faaleagaga i le uiga o le valaauina e auauna atu i totonu o le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso. O le Malo o le Atua i le lalolagi. Aua o loo i ai se mana e sili atu nai lo soo se galuega e mafai ona auai atu i ai ia tagata. O lena mana e faalagolago lea i le faatuatua o i latou o e ua valaauina e galulue ai i totonu.

O lea la, o tagata uma lava o e ua valaauina pe o le a valaauina foi, ou te tuuina atu la’u fautuaga ia te outou. E i ai ni nai mea e tatau ona e iloa e moni. O le a ou faaupuina atu. E na o le Alii, e auala mai i le Agaga Paia e mafai ona faamalamalamaina atili i o outou loto. O mea la nei:

Muamua, ua valaauina oe e le Atua. E silafia oe e le Alii. Na te silafia po o ai e finagalo o Ia e auauna atu i tofiga uma i totonu o Lana Ekalesia. Na ia filifilia oe. Na Ia saunia se auala ina ia mafai ona Ia tuuina atu ai le valaauga. Na Ia toefuatai mai ki o le perisitua ia Iosefa Samita. O na ki ua tuufaasolo mai i se faasologa e le’i motusia e oo mai ia Peresitene Hinckley. E auala mai i na ki, le tuuina atu i isi o loo umia le perisitua ia ki e pulefaamalumalu ai i siteki ma uarota, i itu ma paranesi. O na ki na auala mai ai le valaauina o oe e le Alii. O na ki o loo tauaveina ai se aia tatau i faaaliga. Ma e oo mai faaaliga o se tali i talosaga. O le tagata na musuia e fautuaina oe mo lenei valaauga na te le’i faia ona e fiafia ia te oe pe o latou manaomia se tasi e faia se galuega patino. Sa latou tatalo ma lagonaina se tali e faapea o oe le tagata e ao ona valaauina.

O le tagata na valaauina oe na te le’i tuuina atu le valaauga ona e faapea ua latou iloa o oe e te agavaa ma naunautai. Sa latou tatalo ina ia iloa le finagalo o le Alii mo oe. O le tatalo ma faaaliga na oo atu ia i latou na faatagaina e le Alii na mafua ai ona e oo mai iinei. O lou valaauga o le faataitaiga o se punaoa o le mana e tupito i le Ekalesia a le Alii. E ao ina valaauina le tagata e le Atua, i le valoaga, ma le faaee atu o lima, o e o i ai le pule.

Ua valaauina oe e fai ma sui o le Faaola. E avea oe ma sui o le Alii pe a e molimau atu, e avea ou lima ma Ona aao pe a e siitia ma fesoasoani atu i isi. O Lana galuega o le faamanuiaina lea o fanau agaga a Lona Tama i le avanoa e filifili ai le ola faavavau. O lou valaauga o le faamanuiaina lea o olaga. O le a faamaonia lena mea e oo lava i galuega e masani ona tofia oe e te faia ma taimi atonu e te faia ai se mea e te iloa e le fesootai atu i lou valaauga. O le auala e te ataata ai po o le auala e te tuuina atu ai le fesoasoani i se tasi e mafai ona fausia ai lo latou faatuatua. Ma ina nei galo ia te oe pe o ai oe, o le auala e te tautala ai ma e amio ai e mafai ona faaumatia ai le faatuatua.

O lou valaauga e i ai taunuuga e faavavau mo isi faapea ma oe. I le lalolagi a sau, e faitau afe e mafai ona viia lou igoa, e sili atu nai lo tagata na e auauna ai iinei. O i latou o augatuaa po o e na tupuga mai ia i latou o e na filifilia le ola faavavau ona o se mea na e tautala i ai pe na faia po o faataitaiga foi na e faia i lou olaga. Afai e teenaina e se tasi le valaaulia a le Faaola ona e te le’i faia mea uma na mafai ona e faia, o lo latou faanoanoa o le a e faanoanoa ai foi. E leai se valaauga e auauna atu ai i le Alii e faapea e le taua. O lou valaauga o loo i ai ma se tiutetauave. Ae leai se mea e te fefe ai, aua o lou valaauga e oo mai ai folafolaga silisili.

O se tasi o na folafolaga, o le mea lona lua lea e tatau ona e iloa. O le a taitai oe e le Alii e ala i faaaliga e pei lava ona Ia valaauina ai oe. E tatau ona e ole atu i le faatuatua mo faaaliga ina ia iloa ai le mea e ao ona e faia. O lou valaauga o le a oo mai ai le folafolaga faapea o le a oo mai ia tali. Ae o lena taitaiga o le a faatoa oo mai pe a mautinoa e le Alii o le a e usiusitai. Ina ia iloa Lona finagalo e tatau ona e tautino atu e fai. O upu,“Ia faia lou finagalo,” e tusia i le loto, o le faamalama lea i faaaliga.

O le tali e auala mai i le Agaga Paia. O le a e moomia lena taitaiga e le aunoa. Ina ia avea le Agaga Paia ma au soa, e tatau ona e agavaa, ia faamamaina i le Togiola a Iesu Keriso. O lou usiusitai la i poloaiga, o lou naunautai e fai Lona finagalo, ma lou ole atu o le a fuafua ai le manino ona mafai e le Matai ona taialaina oe e ala i tali i au talosaga.

E masani ona oo mai tali a o e suesueina ia tusitusiga paia. O loo aofia ai ia tala i mea na faia e le Alii i Lana galuega i la le tino ma le taitaiga na Ia tuuina atu i Ana auauna. O loo i ai i totonu ia aoaoga faavae lea o le a faaaoga i taimi uma ma tulaga uma. O le mafaufau loloto i tusitusiga paia o le a taitaiina atu ai oe e tuuina atu fesili sa’o i le tatalo. Ma e pei ona mautinoa le tatalaina o le lagi ia Iosefa Samita, ina ua uma ona manatunatu loloto i tusitusiga paia i le faatuatua, o le a tali mai foi e le Atua au tatalo ma o le a Ia taitaiina oe.

E i ai se mea lona tolu e moomia ona e iloa: E pei lava ona valaauina oe e le Atua ma o le a taitaiina oe, o le a Ia faateleina lou malosi ma lou malamalama. O le a e manaomia lena faalauteleina. E mautinoa lava o le a oo mai mea faafeagai i lou valaauga. O loo e i ai i le galuega a le Matai. O oe o Lona sui. O loo faalagolago ia ola e faavavau ia te oe. Na Ia feagai foi ma mea faafeagai ma na Ia fetalai o mea foi na e oo ia i latou e valaauina e Ia. O malosiaga e faatautee ia te oe o le a le gata ina taumafai e taofia lau galuega ae ia faaumatia foi oe faaleagaga. Na faamatalaina e le aposetolo o Paulo faapenei: “Aua tatou te le tau ma tagata, a o alii sili, ma faipule, ma alii o le pouliuli o lenei lalolagi.”1

O le a i ai taimi e te lagonaina ai le lofituina. O se tasi o auala o le a osofaia ai oe o le lagona lea o lou le gafatiaina. E te le gafatiaina ona tali se valaau e fai ma sui o le Faaola i lou lava malosi na o oe. Ae ua e mafaia ona sao atu i se isi malosi e sili atu nai lo lou lava malosi, ma e te le o galue na o oe.

O le a faalauteleina e le Alii mea e te fai atu ai ma mea e faia i le vaai a tagata o loo e auauna atu i ai. O le a Ia auina mai le Agaga Paia e faaali atu ia i latou o mea na e tautala ai e moni. O mea e te tautala atu ai ma faia o le a momoli atu ai le faamoemoe ma tuuina atu ai le taitaiga i tagata e sili atu nai lo lou lava malosi ma lou malamalama. O lena vavega o se uiga lea o le ekalesia a le Alii i tisipenisione uma lava. O se vaega tele lea o lou valaauga atonu o le a e le manatu mamafa ai i ai.

O le aso e faamaloloina ai oe o le a aoaoina atu ai ia te oe se lesona tele. I le aso na faamaloloina ai a’u mai le avea ma se epikopo, sa alu atu ai se tasi tagata o le uarota i lo matou fale ina ua tuua ma faapea atu, “Ou te iloa e le o toe avea oe ma a’u epikopo, ae pe mafai ona ta toe talanoa tasi lava? E masani lava ona e saunoa i upu ou te moomia ma tuuina mai ai ni fautuaga lelei mo au. E leiloa a’u e le epikopo fou e pei ona e iloaina o au. Pe mafai ona ta toe talanoa tasi lava?”

E ui sa ou musu ae sa ou malie atu i ai. Sa nofo i lalo le tagata lea i se nofoa ma te faafesagai. E foliga mai o se mea lava ua masani ai i le fia selau o taimi sa ou faatalanoaina ai tagata o le uarota i le avea ai ma faamasino o Isaraelu. Sa amataina le talanoaga. Na oo i le tulaga na moomia ai le fautuaga. Sa ou faatalitali mo le solo mai o ni manatu, o upu, ma lagona i lo’u mafaufau, e pei ona sa masani ai.

E leai se mea na oo mai. Sa na o le toafilemu sa i lo’u loto ma lo’u mafaufau. Ina ua mavae sina taimi, sa ou faapea atu, “Ou te faamalie atu. Ou te talisapaia lou agalelei ma lou faatuatuaga. Ae ou te faamalie atu e le mafai ona ou fesoasoani atu ia te oe.”

Afai e faamaloloina oe mai lou valaauga, o le a e aoaoina le mea sa ou aoaoina i lena taimi. E faalauteleina e le Atua i latou Na te valaauina. O le a e mauaina lena meaalofa. Ia tuu atu le faafetai a o e mauaina. O le a sili atu ona e talisapaiaina nai lo le mea e te mafaufauina pe a leai.

O le a le na ona faalauteleina e le Alii le mamana o au taumafaiga. O le a oulua galulue faatasi ma Ia. O Lona siufofoga i faifeautalai e toafa, na valaauina e ala atu i le Perofeta o Iosefa Samita i se galuega faigata, o loo tuuina mai ai se faalototele i tagata uma Na te valaauina i totonu o Lona malo: “Ma o a’u lava matou te faatasi ma i latou ma ou te i ai ia te i latou; o a’u o lo latou fautua i le Tama ma e leai lava se mea e manumalo ia i latou.”2

Talu ai o le Faaola o se tagata faamamaluina ua toetu, o lea e le mafai ai ona Ia faatasi mai i la le tino ma ana auauna uma i taimi uma. Ae e silafia atoatoa e Ia i latou ma o latou tulaga ma e mafai ona fesootai ma Lona mana. O le mafuaaga lena ua mafai ai ona Ia folafola mai: “Ai foi se talia outou, ou te i ai foi, aua ou te muamua atu i o outou luma. Ou te i ai foi i lo outou itu taumatau ma lo outou itu tauagavale, a o lo’u Agaga o le a i o outou loto, e siomia foi outou e a’u agelu, e lagolagoina outou.”3

E i ai le isi auala o le a faalauteleina ai oe e le Alii i lou valaauga i Lana galuega. O le a e lagonaina i se taimi, atonu o le tele o taimi, lou le mafaia ona faia o mea uma e te lagona e tatau ona e faia. O le mamafatu o le avega o ou tiutetauave o le a foliga mai ua tele naua. O le a e popole o le a le tele sou taimi e faaaluina ma lou aiga. O le a e tau mafaufau pe mafai faapefea ona e maua le taimi ma le malosi e fai ai isi ou tiutetauave ina ua uma ona faia ou tiute i le aiga ma lou valaauga. E mafai ona e lagonaina le lotovaivai ma le tausalaina pe afai ua uma ona e faia mea uma e te mafaia ina ia ausia ai ou matafaioi. Sa i ai foi ni ao ma ni po faapena na ou oo i ai. Se’i o’u tauina atu le mea na ou aoaoina.

O le mea lenei: Afai ou te mafaufau na o mea ou te faatinoina, o le a faateteleina lo’u faanoanoa. Ae afai ou te manatuaina le folafolaga a le Alii e faapea o Lona mana o le a faatasi ma a’u, o le a amata loa ona ou vaai i faamaoniga o mea na Ia faia i olaga o tagata o loo o’u auauna atu i ai. Ou te tatalo ina ia ou vaai atu i se vaaiga faaleagaga i aafiaga o Lona mana.

Ona, amata lea ona ou toe manatua ia foliga o tagata sa fesoasoani i ai pe na fesoasoani mai foi ia te au. Ou te manatuaina le susulu o mata o se tamaitiiti sa faamaluluina lona loto, o loimata o le fiafia i foliga o se teineitiiti i le laina pito i tua o se vasega a le Aoga Sa sa ou aoaoina, po o se faafitauli na fofoina ae le’i i ai sou taimi ou te oo atu i ai. Ona ou iloaina ai lea ua lava mea ua ou faia mo le folafolaga na faia e Iosefa Samita ina ia toe faataunuuina ai: “Ia tatou faia ma le fiafia mea uma o loo i ai i lo tatou mana; ona mafai ai lea e i tatou ona tumau lava ma le mautinoa mausali, e vaavaai atu i le faaolataga o le Atua, ma le faaalia o lona aao.”4

E mafai ona e maua le mautinoa mausali o lou mana o le a faateleina e le Alii i le tele o taimi. E na o le pau le mea o loo Ia talosaga mai ai o lou tuuina atu lea o au taumafaiga silisili ma lou loto atoa. Ia faia ma le fiafia ma le tatalo o le faatuatua. O le a auina mai e le Tama ma Lona Alo Pele ia le Agaga Paia e avea ma au soa e taialaina oe. O le a faalauteleina au taumafaiga i olaga o tagata o loo e auauna atu i ai. Ma afai e te toe mafaufau i ai i se taimi o mea na foliga mai o ni taimi faigata o le galuega ma taulaga, o le taulaga ua avea ma se faamanuiaga, ma o le a e iloa ai na e vaaia le mana o le Atua o fesoasoani ia i latou na e auauna atu i ai mo Ia, ma siitia ai oe.

Ou te iloa o loo soifua le Atua le Tama. Na te faafofoga ma tali mai i a tatou tatalo. O i latou o loo tatou auauna i ai o Ana fanau agaga. O le Ekalesia moni lenei a Iesu Keriso. E na o Ia le suafa e mafai ai ona faapaiaina fanau a lo tatou Tama ma maua le ola e faavavau. O ki o le perisitua o loo faaaogaina e le perofeta soifua a le Alii, o Gordon B. Hinckley.

Ou te molimau atu o loo soifua le Faaola ma o loo Ia taitaia Lana Ekalesia ola. Ua ou iloa lena mea. O a’u o se molimau ia te Ia, ma mo Ia foi. O loo silasila mai o Ia ma talisapaia lau auaunaga faamaoni i le galuega ua Ia valaauina ai oe.

I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Efeso 6:12.

  2. MFF 32:3.

  3. MFF 84:88.

  4. MFF 123:17.