Hisitōlia ʻo e Siasí
31 Ko e Ngaahi Fehokotaki ʻo e Moʻuí Kuo Motuhiá


“Ko e Ngaahi Fehokotaki ʻo e Moʻuí Kuo Motuhiá,” vahe 31 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 31: “Ko e Ngaahi Fehokotaki ʻo e Moʻuí Kuo Motuhiá”

Vahe 31

Ko e Ngaahi Fehokotaki ʻo e Moʻuí Kuo Motuhiá

ʻĪmisi
Tangata ʻoku teunga pōpula matohitohi

ʻI ha ʻaho momoko ʻi Sānuali ʻo e 1879, naʻe tangutu ai ʻa ʻOvanitō Holisitā ʻi he ʻōfisi ʻo Sione Teilá. Ko ʻOvanitoó ko ha tangata tānaki tukuhau ia ʻi he Vahefonua ʻIutaá ʻa ia naʻá ne faʻa tohi ha ngaahi fakamatala maʻá ha nusipepa ʻi he ngaahi siteiti fakahahaké. Hili e tuʻutuʻuni ʻa e Fakamaauʻanga Lahi ʻo e ʻIunaiteti Siteití ki he hopo ʻa Siaosi Leinoló, naʻe fie maʻu ʻe he nusipepá ke fekumi ʻa ʻOvanitō pe ko e hā e fakakaukau ʻa Sione, ko e ʻaposetolo pule ʻo e Siasí, kau ki he tuʻutuʻuní.

Naʻe ʻikai ke faʻa tali ʻe Sione ke ʻinitaviu mo e kau faiongoongó, ka koeʻuhí ko ha kole ange ʻe ha fakafofonga ʻo e puleʻangá, naʻá ne ongoʻi ko ha fatongia ia ke fakahaaʻi ʻene ngaahi fakakaukau kau ki he tauʻatāina fakalotú mo e tuʻutuʻuni ʻa e Fakamaauʻanga Lahí. Naʻá ne talaange kia ʻOvanitō, “He ʻikai hano ʻaonga ʻe taha ʻo e tui fakalotú tuku kehe ʻo ka fakangofua kitautolu ke fakahoko ia.” Naʻá ne fakamatala ʻo pehē naʻe taʻetotonu e tuʻutuʻuni ʻa e fakamaauʻangá, koeʻuhí he naʻá ne fakangatangata e totonu ʻa e Kāingalotú ke moʻui ʻaki ʻenau tuí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku ʻi ai ha totonu ʻe taha ʻa e Fakamaauʻanga Lahi ʻo e ʻIunaiteti Siteití pe ko e Fale Alea ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke kaunoa ʻi heʻeku ngaahi fakakaukau fakalotú.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe ʻOvanitō pe naʻe ʻaonga nai ke hokohoko atu hono fakahoko ʻo e mali tokolahí, kapau ʻe hoko maʻu pē ai ha fakafepaki mei he puleʻangá?

Naʻe pehē ange ʻa Sione, “Te u pehē ʻi he loto fakaʻapaʻapa ʻoku ʻikai ko e faʻahi kimautolu naʻa mau fakatupu e palopalema ko ʻení.” Naʻá ne tui naʻe maluʻi ʻe he Konisitūtone ʻo e ʻIunaiteti Siteití e totonu ʻa e Kāingalotú ke fakahoko e mali tokolahí. Naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe Sione ʻo pehē, naʻe fakatupu ʻe he Fale Aleá ʻa e fefusiaki ne hoko ʻi he vahaʻa ʻo e Siasí mo e fonuá, ʻi hono fakapaasi ʻo ha lao taʻe fakakonisitūtone. Naʻá ne pehē, “ʻOku hoko leva ia he taimí ni ko ha fehuʻi pe ʻoku totonu ke mau talangofua ki he ʻOtuá pe ko e tangatá.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe ʻOvanitō,“He ʻikai nai ke lava ke mou taʻofi e mali tokolahí, ʻi he ʻuhinga ʻoku ʻikai malava ke liliu e fakakaukau mo e lao ʻo e fonuá ʻokú ne fakafepakiʻi iá?” Naʻe ʻikai ke ne fakakaukau ʻe fuoloa ha hoko atu ʻa e Siasí kapau ʻe hokohoko atu ʻene fakafepakiʻi e lao ke taʻofi e mali tokolahí.

Naʻe talaange ʻe Sione, “ʻOku mau tuku ia ki he ʻOtuá. “Ko e meʻa ia ʻAʻana ke tokangaʻi ʻEne Kau Māʻoniʻoní.”1


ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá ʻi he Akoʻanga Pilikihami ʻIongi, naʻe kamata e ako ʻa Susi ʻIongí he ʻaho kotoa ʻi he haafe ʻa e hivá he pongipongí. Naʻe fakataha e kau akó ʻi ha fale piliki fungavaka ʻi he Hala Senitaá ʻi Polovo. Naʻa nau toʻu kehekehe ʻo kamata mei he fānau īkí ki he kakai fefine mo e tangata taʻu uofulu tupú. Ko e tokolahi tahá, naʻe ʻikai ke nau anga ki hono fakahoko fakaʻaho e akó mo kamata taimi totonú. Ka naʻe fakamamafaʻi ʻe Puleako Kala Meisa ʻa e tauhi taimí.2

Naʻe saiʻia ʻaupito ʻa Susi ke ʻi he ʻapiakó. Ko e taha ʻo hono ngaahi kaungā-akó ko Sēmisi Talamesi, ko ha taha ne toki hikifonua mai mei ʻIngilani pea vēkeveke ʻaupito ke ako saienisi. Ko e taha ai ko Siosefa Tena, naʻe ngāue ʻi he fale ngaohiʻanga fulufuluʻi sipí, pea naʻá ne fakalotoa ʻa Puleako Meisa ke kamata ha ngaahi kalasi efiafi maʻá e kau ngāue he ngaahi fale ngāué.3 Naʻe hoko e palesiteni ʻo e fale ngaohiʻanga fulufuluʻi sipí, ʻa ʻĒpalahame Simuti, ko e taki ia ʻo e poate ʻo e kau talēkita ʻo e akoʻangá. Naʻe akoʻi ʻe hono ʻofefine ko ʻAna Kilisitiná e fānau ako iiki angé ʻi ha konga ʻo e ʻahó lolotonga ia ʻene kei akó. Naʻe ako foki ai mo hono tehina ko Lití, ʻo teuteu atu ke ngāue fakapisinisi.4

Naʻe fakatupulaki ʻe Puleako Meisa ʻa e ʻofa ʻa ʻene fānau akó ʻi he ongoongoleleí pea mo e akó. Naʻe kole ange ʻe Pilikihami ʻIongi kiate ia ke ne fakaʻaongaʻi e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko ha ʻū tohi pau ia ke fakaʻaongaʻi ʻi he akoʻangá. Naʻe toʻo ʻe he fānau akó ha ngaahi lēsoni ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí fakataha mo e ngaahi lēsoni fakaʻaketēmika angamahení. ʻI he hoʻatā Pulelulu kotoa pē, naʻe ui ʻe Puleako Meisa e fānau akó ke fakataha mai ki ha fakataha lotu. Hili ha lotu, te nau fakahoko ʻenau fakamoʻoní mo vahevahe e meʻa naʻa nau ako ʻi he kalasí.5

Hangē ko ia kuó ne fai ʻi he ngaahi taʻu kimuʻa angé lolotonga ʻene faiako ʻi he ʻapi ʻo e fāmili ʻIongí ʻi Sōleki Sití, naʻe poupouʻi ʻe Puleako Meisa ʻa Susi ke fakatupulaki e ngaahi meʻa te ne malavá. Naʻá ne fakalotolahiʻi ia ke faʻu tohi mo fakamanatu ange ke ne fakataumuʻa ki ha tuʻunga maʻolunga ange ʻi heʻene ngāué. Naʻá ne fakafalala ange foki ke ne tokoni ʻi hono hiki e miniti ʻo e ngaahi fakataha lotú.

Koeʻuhí ko e siʻisiʻi ha kau faiako ne taukeí, naʻe faʻa fili ai ʻe Puleako Meisa ha kau faiako mei heʻene fānau ako matuʻotuʻa angé. ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻene lue ki ʻapi he tuku ʻa e akó mo Susi mo ʻene fineʻeiki ko Lusí, naʻá ne tuʻu fakafokifā ʻi he loto halá.

Naʻá ne fehuʻi ange, “ʻOku feʻunga nai e ʻilo ʻa Misi Susi ki he mūsiká ke ne akoʻi ia?”

Naʻe tali ange ʻe Lusi, “ʻIo te ne lava. Kuó ne faʻa akoʻi maʻu pē ia talu mei heʻene taʻu hongofulu mā faá.”

Naʻe talaange ʻe he puleakó, “Kuo pau ke u fakakaukau ki ai.”

ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe kamata ke fokotuʻutuʻu ʻe Susi e vaʻa mūsika ʻa e akoʻangá ʻi he fakahinohino ʻa Puleako Meisá. Koeʻuhí naʻe ʻikai ha piano ʻa e akoʻangá, naʻá ne fakatau mai ha piano ke ne lava ʻo fakaʻaongaʻi mo ʻene fānau akó. ʻI he taimi pē ne maʻu ai hano loki akó, naʻe tokoni ʻa Sēmisi Talamesi ke fakataimitēpileʻi ʻene ngaahi houa faiakó, taimi fakaangaanga ki he ngaahi konisetí, mo e ngaahi lēsoni fakafoʻituitui ki heʻene fānau akó. Ko e lahi taha leva hono taimí he taimí ni ne tuku ia ki he faiako mūsiká.6

Neongo naʻe saiʻia ʻaupito ʻa Susi ʻi he akoʻangá, ka naʻá ne kei fefaʻuhi pē mo ʻene vete malí. Naʻá ne nofo mo hono foha ko Peilí ʻi Polovo, ka naʻe ʻave ʻe hono husepāniti kimuʻá hono ʻofefine ko Liá ke nofo mo hono fāmilí ʻi he Anovai Peá, ʻa ia ne laka hake ʻi he maile ʻe 150 ki he tokelaú. Naʻe hohaʻa ʻa Susi na kuó ne maumauʻi ʻene moʻuí, peá ne fifili pe kuó ne maumauʻi hono ngaahi faingamālie ke fiefiá.

Kuó ne kamata kimuí ni mai ke fetohiʻaki mo Sēkope Keiti, ko hano kaungāmeʻa mei Seni Siaosi naʻe kei ngāue fakafaifekau ʻi Hauaiʻi. ʻI he kamataʻangá ne anga fakakaumeʻa pē ʻena ʻū tohí, ka kuo kamata eni ke na fefalalaʻaki ange. Naʻe vahevahe ʻe Susi ʻene ngaahi fakaʻiseʻisa fekauʻaki mo ʻene ʻuluaki nofo malí, ʻene fiefia ʻi he akoʻangá, mo ʻene fakaʻānaua ke fai ha meʻa lahi ange ʻi heʻene moʻuí ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono akoʻi e ngaahi kalasi mūsiká.

Naʻá ne talaange ʻi ha tohi ʻe taha ʻo pehē, “Seuke he ʻikai ke u faiako ai pē he toenga ʻeku moʻuí.” “ʻOku ou fakaʻamu ke u faʻu tohi ʻi ha taimi. ʻI he feʻunga ʻeku akó.”

ʻI he ʻosi ʻa e tēmí, naʻe palani ʻa Susi ke ʻalu ki Hauaiʻi mo Sina ʻIongi, ko ha taha ʻo e kau uitou ʻo ʻene tangataʻeikí ʻa ia naʻá ne ui ko ʻene “fineʻeiki ʻe tahá,” ke ʻaʻahi ki he Kau Fineʻofá. Naʻá ne fakaʻamu ke sio kia Sēkope lolotonga ʻene ʻi aí. Neongo naʻá ne manavasiʻi kuo mole atu e taimi lelei taha ʻo ʻene moʻuí, ka naʻá ne kei tui pē naʻe ʻafioʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní.

Naʻe tohi ʻe Susi kia Sēkope ʻo pehē, “ʻOku lelei ʻa e ʻOtuá, pea te Ne tokoniʻi au ke toʻo hake e ngaahi fehokotaki ʻo e moʻuí kuo motuhiá pea ngaohi kinautolu ko ha meʻa ʻaonga.”7


Hili haʻane heka lēlue ʻaho ʻe fā, naʻe tūʻuta ʻa Siaosi Lainolo ʻi he pilīsone fakafonua ʻo Nepulasikaá, ko ha maile nai ia ʻe hivangeau ki he fakahahake ʻo Sōleki Sití, ke ngāueʻi hono tautea taʻu ʻe ua ki he mali tokolahí. Ne toʻo ʻe he kau leʻo ʻi lotó ʻene ngaahi koloá, ʻo kau ai hono valá mo hono kāmeni temipalé. Hili ʻene kaukaú, naʻa nau kosi nonou hono ʻulú mo tele hono kavá.

Naʻe vahe ia ki ha loki pilīsone pea ʻoange ha sote matolu, sū, tatā, mo ha teunga pilīsone matohitohi hinehina mo e pulū. Naʻe tuʻo tolu he ʻaho hono tataki fakalongolongo atu ʻo Lainolo mo e kau pōpula kehé ki he tēpile kaí, ʻo maʻu ai ʻene meʻatokoní pea foki leva ki hono loki pōpulá ʻo kai toko taha pē. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻe fakafoki ange ʻe he kau ʻōfisa pilīsoné hono kāmení, pea naʻá ne ongoʻi houngaʻia ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi ʻene tui fakalotú, ʻi he meʻa ko ʻení.

Naʻe ngāue ʻa Lainolo ʻi he houa ʻe hongofulu he ʻaho, ʻaho ʻe ono he uike, ko ha taha tauhi tohi ʻi he falekoloa niti ʻa e pilīsoné. ʻI he ngaahi ʻaho Sāpaté, naʻá ne kau atu ki ha fakataha lotu nounou maʻá e kau pōpulá. Naʻe tuʻo taha ʻi he uike ʻe ua kotoa pē hono fakangofua ia ʻe he ngaahi tuʻutuʻuni fakapilīsoné ke faitohi ki hono ongo uaifi ko Mele Ane mo ʻAmeliá. Naʻá ne kole ange ke na faitohi ange ʻi he lahi taha te na lavá ka na manatuʻi ʻe ʻuluaki fakaava ʻena ʻū tohí ʻo lau ki muʻa pea toki ʻoange kiate iá.8

Hili ha māhina ʻe taha, naʻe fakahiki mai ʻa Leinolo ki he pilīsone fakavahefonua ʻi ʻIutaá ʻi ha kole naʻe fai ʻe Siaosi Q. Kēnoni ʻi Uasingatoni, DC.9

ʻI ʻOkitení, naʻe fāʻofua e fāmili ʻo Lainoló kiate ia ʻi heʻene fetongi lēlue ʻo heka he lēlue ki Sōleki Sití. Naʻe ʻikai ʻiloʻi ia ʻe heʻene fānau iiki angé ʻi he ʻikai hano kavá.

Naʻe faitohi ʻa Lainolo kimui ange ki hono fāmilí ʻo pehē, “Mou fiemālie he ʻoku ʻi ai ha ngaahi feituʻu lahi ʻoku kovi ange he māmaní, ʻi haʻate nofo pōpula koeʻuhi ko e meʻa ʻokú te tui ki aí.” “He ʻikai lava ke ne toʻo e melino ʻokú ne ʻi hoku lotó.”10


ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, ʻi he fakatonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití, naʻe malanga ʻa Lutisa Koloasoní taʻu uofulu mā uá mo hono hoa faifekau ko Siosefa Sitenitingí, ʻi ha feituʻu tukuʻuta he siteiti ko Siōsiaá. Ko Lutisá ko ha faifekau foʻou ka naʻe hoko kimuʻa ko ha kalake ʻi he ʻōfisi ʻo Pilikihami ʻIongí. Ka ko Siosefa taʻu uofulu mā faá ne ʻosi ngāue fakafaifekau tuo taha pea ko ʻeni ʻokú ne lolotonga tokangaʻi e ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻi he feituʻu ko iá.11

Ne uesia lahi e feituʻu naʻá na ngāue aí ʻe he Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká, pea naʻe huʻuhuʻu ha kakai tokolahi ai ki he kakai mei tuʻá. Talu mei he tuʻutuʻuni ʻi he hopo ʻa Siaosi Lainoló, ne toe taaufehiʻa lahi ange e feituʻu ko iá ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe fakamafola ʻe he kau malangá mo e ʻū nusipepá ha ngaahi ongoongo loi kau ki he kau faifekaú, pea naʻe hū fakamālohi e kau fakatangá ki he ngaahi ʻapi ʻo e kakai naʻa nau huʻuhuʻu ʻoku nau tali e kau faifekau “Māmongá.”

Naʻe ilifia ʻaupito ʻa Siosefa naʻa maʻu ia ʻe he kau fakatangá, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku nau faʻa haʻi e kakai ne nau ngaohikoviá ki ha potuʻi ʻakau pea uipi kinautolu. Naʻá ne talaange kia Lutisa, ʻe laka ange ki ai ke ne mate ʻi hano uipi ia.12

ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 21 ʻo Siulai ʻo e 1879, naʻe mamata atu ʻa Lutisa mo Siosefa ki ha kau tangata ʻe hongofulu mā ua ʻi muʻa ʻiate kinaua he halá. Naʻe heka hoosi honau toko tolu, kae lue lalo e toengá. Naʻe toʻo meʻafana pe pōvai e taha kotoa. Naʻe kiʻi tuʻu e ongo faifekaú ʻi hono siofi fakalongolongoʻi kinaua ʻe he kau tangatá. Hili iá, ne tuai e kemo hono lī ʻe he kau tangatá honau tataá ka nau ʻohofi e ongo faifekaú. Naʻe kaila ha tangata ʻo pehē, “Ko ʻemau ongo pōpula kimoua.”

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “Kapau ʻoku ʻi ai haʻamou tohi fakamafai ke puke pōpula, ʻokú ma fie sio ki ai.” Naʻe mahino pea leʻo lahi hono leʻó, ka naʻe hangē ʻoku tea maté.

Ne pehē ange ha tangata ʻe taha, “ʻOku fakafepakiʻi kimoutolu ʻe he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.” “ʻOku ʻikai ha lao ʻi Siosiā maʻá e kau Māmongá.”

ʻI heʻenau toʻo hake ʻenau meʻafaná, naʻe taki atu ʻe he kau fakatangá e ongo faifekaú ki he loto vao ʻakau takatakaí. Naʻe feinga ʻa Siosefa ke talanoa ki honau kau takí. Naʻá ne talaange, “ʻOku ʻikai ke ma taumuʻa ke nofo ʻi he konga ko ʻeni ʻo e siteití.” “ʻOkú ma malangaʻi e meʻa ʻoku mahino kiate kimaua ko e moʻoní pea tuku ki he kakaí pe te nau tali ia pe ʻikai.”

Naʻe ʻikai hano ʻaonga ʻo ʻene ngaahi leá. Naʻe vave pē e mavaeua ʻa e kau fakatangá, pea ʻave ʻe ha niʻihi ʻo e kau tangatá ʻa Lutisa mo Siosefa ki ha feituʻu ʻi ha veʻe matavai maʻa.

Naʻe pehē ʻe ha tangata matuʻotuʻa ange, “Ongo tangata ʻoku ou fie maʻu ke mo ʻiloʻi ko e taki au ʻo e kulupu ko ʻení.” “Kapau te mau toe maʻu kimoua ʻi he feituʻu ko ʻení ʻo e fonuá, te mau tautau kimoua ʻi homo kiá ʻo hangē ha fanga kulií.”

Ne fakafanongo ʻa e ongo faifekaú ʻi ha miniti nai ʻe uofulu, ki hono tukuakiʻi kinaua ʻe he kau tangatá ko ʻe na omi ki Siosiāá ke ʻave honau ngaahi uaifí mo e ʻofefiné ki ʻIutā. Naʻe makatuʻunga e ngaahi talanoa loi lahi ʻi he Sauté fekauʻaki mo e kau faifekaú, ʻi he ngaahi fakakaukau hala lahi fekauʻaki mo e mali tokolahí, pea naʻe ongoʻi haʻisia e kau tangata ʻe niʻihi ke nau maluʻi e kakai fefine ʻi honau ngaahi fāmilí ʻaki ha faʻahinga founga pē ʻe ala fie maʻu.

Naʻe taʻofi e talanoá ʻi he aʻu mai ʻa e kau heka hoosi ʻe toko tolu ki he matavaí. Naʻe pehē ange ʻe ha tangata naʻe toʻo laifolo, “Muimui mai ʻiate kimautolu.”

Naʻe puna ʻa Siosefa ki ʻolunga. Te nau uipi nai ia? Naʻe tuku ʻe ha taha ʻo e kau fakatangá ha meʻafana ʻi ha tungaʻi ʻakau, pea naʻe toʻo fakavave hake ia ʻe Siosefa.

Naʻá ne kaila ki he kau fakatangá, “Tukulolo!”

Naʻe tuʻu hake ha tangata he tafaʻaki toʻohema ʻo Siosefá ʻo fanaʻi hono laʻé. Naʻe kiʻi tuʻu maʻu ʻa Siosefa peá ne vilo takai ʻo tō ki he kelekele ʻo e vao ʻakaú. Naʻe puna ʻa e efú mo e kohú ʻo takatakaiʻi ia.

Naʻe tuhu e taki ʻo e kau tangatá kia Lutisa. Naʻá ne kaila, “Fanaʻi e tangata koeé!” Naʻe sio takai ʻa Lutisa. Naʻe fakahanga atu ʻe he tangata kotoa ne ʻi ai haʻane meʻafana ki hono ʻulú.

Naʻe kūnima ʻa Lutisa peá ne pehē atu, “Fana.” Naʻe ʻāʻā pē hono matá, ka ne hangē kuo fakapoʻuli e māmaní.

Ne liliu e fakakaukau ʻa e taki ʻo e kau fakatangá peá ne ui mai, “ʻOua ʻe fana.” Naʻe tukutukuhifo ʻe he kau tangata kehé ʻenau ngaahi meʻataú, pea tulolo hifo ʻa Lutisa he tafaʻaki ʻo hono hoá. Kuo teka ʻa Siosefa ʻo foʻohifo. Naʻe ʻi ai ha lavea lahi mei hono fanaʻí ʻi hono laʻé.

Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e kau fakatangá, “ʻIkai ko ha meʻa fakalilifu nai ia ke ne fanaʻi pē ia?”

Naʻe ʻiloʻi ʻe Lutisa ko e meʻa naʻe hokó ko e tāmate tangata, kae ʻikai ko ha taonakita. Ka naʻe ʻikai ke ne teitei fakafepaki ki he tangatá. Naʻá ne tali ange, “ʻIo, ʻoku fakalilifu.” “Kuo pau ke tau kumi ha tokoni.” Naʻe ʻikai ngaue ha taha ʻi he kau fakatangá, pea naʻe kamata ke hohaʻa ʻa Lutisa. Naʻá ne vilitaki ange ʻo pehē, “Kuo pau ke mou ʻalu, pe tuku au ke u ʻalu.”

Naʻe talaange ʻe ha tangata, “ʻAlu koe ʻo kumi tokoni.”13


‘I he ‘aho Sāpate 3 ‘o ‘Aokosi, naʻe sio fakamamaʻu hifo ʻa Sione Teila mei he tuʻunga malanga ʻo e tāpanekale ʻi Sōleki Sití ki ha ngaahi fofonga molumalu ʻe toko tahamano. Naʻe kofu tupenu ʻuliʻuli ʻa e ngaahi nofoʻanga ʻi mui ʻiate iá pea teuteuʻi kinautolu ʻaki ha ngaahi matalaʻiʻakau. Naʻe tangutu fakataha e kau tangata naʻe fakanofo ki he lakanga faktaulaʻeikí ko ha ngaahi kōlomu kae fakafonu ʻe he toenga ʻo e Kāingalotú ʻa e ngaahi nofoʻanga ʻi he lokí mo e ngaahi nofoʻanga ʻi he fungavaka ʻi ʻolungá. Naʻe tuʻu ʻa e puha maté ʻo Siosefa Sitenitingí ʻo ofi ki he tuʻunga malangá, pea mamata kotoa ki ai e haʻofangá, ʻa ia kuo ʻosi teuteuʻi ʻaki ha ngaahi matalaʻiʻakau.14

Hili hono tukuange ia ʻe he kau fakatangá, naʻe maʻu ʻe Lutisa Koloasoni ha tokoni mei ha kaungāmeʻa ne nofo ofi ai pea ʻave ha mākoni ki Sōleki Siti ʻo lipooti hono fakapoongi ʻo Siosefá. Naʻá ne foki leva ki he feituʻu ne fai ai e fakapoó mo ha tangata ke sivi e tupuʻanga ʻo e pekiá mo ʻomi e sino ʻo hono hoa-ngāué, ʻa ia kuo kehe hono fōtungá ʻi hono fana ʻaki ha mahafu lahi ange lolotonga ʻene mavahé. Hili ha uike ʻe taha mo e konga mei ai, naʻe fakafoki mai ʻe Lutisa e sinó ki ʻIutā ʻi he lēlué ʻi loto ʻi ha puha ukamea mamafa. Naʻe vave e mafola e ongoongo ʻo e fakapoó ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e vahefonuá.15

Naʻe kaungā ʻita mo lotomamahi ʻa Sione mo e Kāingalotú. Ka naʻá ne tui ʻoku totonu ke nau ongoʻi laukau pea mo loto mamahi fakatouʻosi. Kuo pekia ʻa Siosefa ʻi he angatonu ʻi he ngāue ʻo Saioné. He ʻikai taʻofi ʻe hono fakapoongí ʻa e laka atu ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá.16 ʻE hokohoko atu hono langa ʻe he Kāingalotú ha ngaahi temipale, ʻoatu ha kau faifekau ki he funga māmaní, pea fakalahi e ngaahi kauʻāfonua ʻo Saioné.

ʻI he malumalu ʻo e tataki ʻa Pilikihami ʻIongí, ne fokotuʻu ʻe he Kāingalotú ha ngaahi nofoʻanga ʻe lau ngeau ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻo mafola atu mei ʻIutā ki he ngaahi feituʻu kaungāʻapi ko Nevata, Uaiomingi, Niu Mekisikou, mo ʻAitahō. Lolotonga e taʻu fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí, ne fekauʻi atu ʻe Pilikihami ha kau kolonia ʻe toko uangeau ke nau nofoʻi e veʻe Vaitafe Kololato Siʻisiʻí ʻi he fakatokelau hahake ʻo ʻAlesoná.

ʻI he ui ʻo Sione Teila kimuí ni maí, kuo kau fakataha ai ha kau papi ului ʻe toko fitungofulu mei he fakatonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo e Kāingalotu Sikenitinēviá ʻi hano nofoʻi ʻo ha kolo ne ui ko Manasa ʻi he siteiti kaungāʻapi ko Kololató. ʻI he fakatonga hahake ʻo ʻIutaá, naʻe kolosi ha kulupu tokolahi ʻo e Kāingalotú ʻi he ngaahi teleʻa maka tahifó ke maʻu ʻapi ʻi he veʻe Vaitafe Seni Huaní.17

Naʻe ʻiloʻi ʻe Sione ʻe hokohoko atu hono fakafonu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoní e māmaní, neongo e ngaahi nima taʻemaʻa naʻa nau feinga ke tukuhifo iá. Naʻá ne pehē, “ʻE ala feinga e kau tangatá ke faʻoa ʻetau koloá; te nau ala feinga ke tamateʻi kitautolu ʻo hangē ko e kau tangata kuo nau fai pehē ʻi he kuonga kotoa, ka ʻi he huafa ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻe laka atu ʻa Saione pea tupulaki.”18


Naʻe angi mai e matangí ʻi he ngaahi ngoue taló ʻi he heka atu ʻa Sina mo Susi ʻi ha saliote he ngaahi moʻunga maʻolunga ʻokú ne vahevahe e motu ko ʻOahú. Naʻe fononga atu ʻa Sina mo Susi mei Honolulu ki Laʻie, ʻa e feituʻu tānakiʻanga maʻá e Kau Māʻoniʻoni Hauaiʻí. Naʻe fuʻu tahifo ʻaupito e hala ʻi he tafatafa moʻungá pea naʻe fakahū ha ukamea ʻi ha tafaʻaki ʻe taha ke ʻoua ʻe tō e kau fonongá. Pea naʻe pau ke tokoni ha ongo tangata ke fusi ha maea mālohi ke fokotuʻu maʻu e salioté ʻi heʻene hifo ki he teleʻa maʻuiʻui ʻi laló.19

Kuo tuʻu mālohi ʻeni ʻa e Siasí ʻi he ʻOtu Motu Hauaiʻí, ʻo fakafuofua nai ki ha toko taha ʻi he toko hongofulu mā ua kotoa pē ʻo e kau Hauaiʻí ko ha Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.20 ʻI he aʻu atu ʻa Sina mo Susi ki Laʻié, naʻe talitali kinaua ʻe he Kāingalotú ʻaki ha tupenu ne tā, hiva, mo e faiva. Naʻa nau tangutu mo ʻenau ongo ʻaʻahí ʻo maʻu meʻatokoni talitali pea naʻa nau hivaʻi ha foʻi hiva naʻa nau faʻu pē ki he meʻá ni.

Naʻe feʻiloaki ʻa Sina mo ha Kāingalotu ko ha kau paionia ʻulu hinā hangē ko iá ʻi heʻene aʻu atu ke nofo ai ʻi ha māhina ʻe ua. Naʻe kau ai ʻa Mele Kapo, ko e palesiteni Fineʻofa pea ko e tuofefine ʻi he fono ʻo Sonatane Napela, ʻa e faifekau Hauaiʻi taʻeueʻia mo e taki ʻo e Siasí. ʻI he konga kimuʻa ʻo e faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe mālōlō ai ʻa Napela ʻi ha uike ʻe ua kimuʻa ʻi hono uaifi ko Kití, ʻi Molokaʻi ʻoku kei tuʻumaʻu ʻi heʻene fakamoʻoní.21

Naʻe saiʻia ʻaupito ʻa Sina ʻi heʻene feohi mo e Kāingalotu Hauaiʻí. Naʻá ne faʻa fakataha mo Susi mo e Kau Fineʻofá mo e kau finemuí. ʻI heʻenau fuofua fakatahá, ne ʻomi ʻe he kau fefine Hauaiʻí ha foʻi meleni, kiʻi milemila kumala, foʻi kiukamipā, fuaʻimoa, ika, mo ha foʻi kāpisi. Naʻe tohi ʻa Sina ʻi heʻene tohinoá, “Naʻá ku pehē ko ha tokoni ki he kau masivá,ka ko ha fakaʻilonga ia ʻo ʻenau anga fakakaumeʻa kiate kimauá.”22

Ne fakataha mai ʻa e Kāingalotú ʻi ha efiafi ʻe taha ki ha ʻapi ke fanongo ki hono tā ʻe Sēkope Keiti, ko e kaungāmeʻa faifekau ʻo Susí, á e “ʻE Tamai ʻi Hēvani ē” ʻi ha ʻōkani ne fakatau ʻe Sina maʻá e Kāingalotu ʻi Laʻié. ʻI heʻene fanongo ki he hiva ʻa e kau Hauaiʻí, naʻe fakakaukau ʻa Sina ki hono kaungāmeʻa ko ʻIlisa Sinoú, ʻa ia naʻá ne faʻu e himí ʻi Nāvū ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Naʻe akoʻi ʻe he himí fekauʻaki mo e Ongomātuʻa Fakalangí mo ha ngaahi moʻoni kehe naʻe fuofua ako ʻe Sina mei he palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko ʻeni kuo hivaʻi e himí ʻi ha feituʻu kehe ʻaupito ʻo e māmaní.23

Hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, naʻe fononga fakataha hake ʻa Susi mo Sēkope ʻi he ngaahi tafa moʻungá. Naʻe fai ʻe Susi ha tohi ʻofa nounou kia Sēkope ʻi ha uike ʻe ua kimuʻa lolotonga ʻene mavahe mei Laʻie ke fakahoko e ngāue fakafaifekaú.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou fakakaukau atu kiate koe he taimí ni, ʻi hoʻo mamaʻo ʻi he ʻotu moʻungá. “ʻOkú ke fakaʻamu nai ʻo hangē ko aú, ke ʻikai ha ngāue ke fai he ʻahó ni, kae lava ke ta talanoa kau ki he kahaʻú mo fakamatalaʻi ʻi ha ngaahi founga ʻe lau afe ʻa e meʻa ʻoku ʻi heʻeta fakakaukaú?”24

Lolotonga e ʻeveʻeva ʻa Susi mo Sēkopé, naʻe palani ʻa Sina ke fakamanatu mo e Kāingalotu Hauaiʻí e taʻu ua ʻo e pekia ʻa Pilikihami ʻIongí. ʻI he ʻaho 29 ʻo ʻAokosí, naʻá ne fakaʻilongaʻi ia mo e kāingalotu ʻo e Siasí mo Susi ʻi Laʻie. Naʻe teuteuʻi ʻe he kau talavoú mo e finemuí e falelotú kae fakatau ʻe he kau Fineʻofá ha kakanoʻi pulu ki ha kātoanga kaipola pea keli ʻe ha Kāingalotu kehe ha luo ke taʻo ai e kakanoʻi manú.

Naʻe houngaʻia ʻa Sina ʻi heʻenau ngaahi ngāué. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻenau fakalangilangiʻi hono husepāniti kuo pekiá, ka naʻá ne ongoʻi naʻe kau ai foki e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ne ngāue ke fokotuʻu ʻi he Kau Māʻoniʻoní.

ʻI he Sāpate hono hokó, naʻe tokoni ʻa Sina ke fokotuʻu ha Fineʻofa foʻou naʻe kau ki ai ha kau mēmipa ʻe toko tolungofulu. Naʻá ne mavahe mo Susi ʻi he ʻaho hono hokó. ʻI heʻena fononga ʻo mamaʻo pea toe mamaʻo ange mei he motú, naʻe fehuʻi ange ʻe Sina kia Susi pe ʻokú ne fiefia ke toe foki ki ʻapi. Naʻe ongoʻi faingataʻaʻia ʻa Susi. Naʻá ne vēkeveke ke toe sio ki heʻene fānaú, ka naʻá ne fakaʻamu foki ke fakataha mo e tangata ko ʻeni kuó ne ʻamanaki atu ke mali mo iá.

Lolotonga e folaú, naʻá ne tohi kia Sēkope ʻo pehē, “Pehē ange mai ʻe au ʻe vave ʻeku foki atu kiate koé.” “ʻOku ʻikai lava ke u mamata kiate koe he taimí ni, ko e meʻa pē ʻoku ou lava ʻo faí ko e tangutu mo fakaʻamu pea mohe misi pē ki he kuohili fakafiefiá mo e kahaʻu monūʻiá.”25


Naʻe lolotonga nofo ʻa Melitoni Teleio ʻi he fakatonga ʻo ʻAlesoná ʻi heʻene maʻu ha uiuiʻi meia Palesiteni Teila ke ngāue fakafaikau ʻi Mekisikou Siti. Kuo laka hake he taʻu ʻe tolú ʻa e lea fakamāvae ʻa Melitoni ki he kau fuofua faifekau ki Mekisikoú. Lolotonga ʻenau fonongá, naʻe tufaki ʻe he kau faifekaú ha tatau ʻe teau tupu ʻo e liliu ko ia ʻa Melitoni ʻo e ngaahi potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe vave e kamata ke maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ʻū tohi mei he niʻihi naʻa nau lau ʻa e Trozos selectos ʻo kole ha kau faifekau tokolahi ange.

Kuo fakahaaʻi ʻe Melitoni ʻa e meʻa te ne malavá ʻi heʻene ngāue ki he liliú, pea kuó ne mateuteu he taimí ni ke fononga fakataha atu mo Sēmisi Sitiutati mo ha ʻaposetolo ne toki uiuiʻi foʻou ko Mōsese Fetisā ʻi he fononga ki he kolomuʻa ʻo Mekisikoú.

Naʻe fakataha atu e kau faifekau ʻe toko tolú ʻi Nōvema ki Niu ʻŌlini, ʻo nau heka ai ʻi ha vaka sitima ki Velakulusi. Naʻá nau fononga lēlue leva mei ai ki Mekisikou Siti.26 ʻI he ʻaho hili ʻenau tūʻutá, naʻa nau fetaulaki mo Polotino Lotakanati ʻi honau hōtelé, ko ha taki ia ʻo ha kulupu ʻo ha kakai tui ʻe toko uofulu nai ʻi Mekisikou Siti. Naʻe talitali fiefia kinautolu ʻe Polotino, ko ha tangataʻifonua Kalisi. Naʻe tokoni ʻene faʻa faitohi kia Palesiteni Teilá ke fakalotoʻi e kau ʻaposetoló ke toe ʻomi ha kau faifekau ki he koló.27 Lolotonga e tatali ʻa Polotino kiate kinautolú, naʻá ne kamataʻi mo ha kau papi ului ne teʻeki papitaiso, ha nusipepa kau ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí naʻe ui ko e La voz del desierto (Ko e leʻo ʻo e toafá).28

Kimui ange ʻi he uike ko iá, naʻe fononga ʻa e kau faifekaú ki ha ngoue ʻōlive ʻi he tuʻa koló pē, pea naʻe papitaiso ʻe Mōsese ʻa Polotino mo hono kaungāmeʻa ko Siliviano ʻĀteaká ʻi ha kiʻi anovai māmāfana. Naʻe tohi ʻe Mōsese ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻe matuʻaki fakafiefia e momeniti ko ʻení ʻo hangē naʻe fiefia mo natulá, pea ʻoku ou tui naʻe fiefia foki mo e kau ʻāngelo ʻi ʻolungá.29

Naʻe papitaiso ʻe Melitoni ha toe toko ono kehe hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he kau faifekaú ha kolo ʻo e Siasí pea kamata ke nau lotu ʻi he ʻapi ʻo Polotinó. Naʻa nau feakoʻiʻaki e ongoongoleleí mo faingāue kiate kinautolu naʻe fokoutuá. Naʻe uiuiʻi ʻe Mōsese ʻa Polotino ke hoko ko e palesiteni fakakoló, pea mo Siliviano mo ha toe papi ului foʻou ʻe taha ko Hōsea Ipalola, ko ha ongo tokoni.

Hili haʻane palani lelei mo lotu fakamaatoato, naʻe fakakaukau e kau faifekaú ke nau liliu lea e Voice of Warning (Leʻo ʻo e Fakatokangá) ʻa Paʻale Pālatí mo ha ʻū tohitufa kehe ʻa e Siasí. Naʻe faʻa fie maʻu ha feilaulau ʻi he kau mai ki he Siasí, ʻo hangē ko ia ne ʻiloʻi ʻe Polotino ʻi he mole ʻene ngāue maʻuʻanga moʻui ko e faiakó, ʻi he ʻikai ke ne tali ke fakaʻikaiʻi ʻene tui foʻoú. Ka naʻe tupu tokolahi e kiʻi kolo siʻisiʻí, pea naʻe ongoʻi ʻe he kau faifekaú mo e kau papi uluí fakatouʻosi naʻa nau kau ʻi ha meʻa ʻoku fuʻu mahuʻinga.

Naʻe fakaʻosi ʻe Melitoni, Sēmisi, mo Polotino hono liliu ʻo e Voice of Warning (Leʻo ʻo e Fakatokangá he ʻaho 8 ʻo Sanuali ʻo e 1880. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe faitohi ʻa Mōsese kia Palesiteni Teila ʻo lipooti e fakalakalaka ʻa e misioná.

Naʻá ne fakapapauʻi kia Sione, “Te mau fakaʻaongaʻi e faingamālie kotoa pē ke maʻu ha ʻilo ʻoku ʻaongá pea ʻi he taimi tatau ke fai e meʻa kotoa te mau lavá ke fakatupulaki e ʻilo ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.” “Pea ʻoku mau tui kuo tokoniʻi pea ʻe kei hokohoko atu hono tokoniʻi kimautolu ʻe he ʻEikí.”30