Konifelenisi Lahi
Ngaahi Maná, Kau ʻĀngeló, mo e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Ngaahi Maná, Kau ʻĀngeló, mo e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Kapau ʻoku mou fiemaʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kau ai ʻa e ngaahi mana mo e tauhi ʻa e kau ʻāngeló, mou ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e ngaahi fuakavá kuo fakaʻatā mai ʻe he ʻOtuá.

ʻOku pehē ʻe he tokolahi ʻi he kuongá ni ʻoku ʻikai toe hoko ʻa e ngaahi maná, ʻoku ʻikai moʻoni ʻa e kau ʻāngeló, pea ʻoku tāpuni ʻa e ngaahi langí. ʻOku ou fakamoʻoni kuo teʻeki ngata ʻa e ngaahi maná, ʻoku ʻi hotau lotolotongá ʻa e kau ʻāngeló, pea ʻoku fakaava moʻoni ʻa e ngaahi langí.

ʻI he ʻi māmani hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, naʻá Ne foaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Pita ko ʻEne ʻAposetolo pulé.1 Naʻe tataki ʻe Pita mo e toenga ʻo e kau ʻAposetoló ʻa e Siasi ʻo e Fakamoʻuí, ʻo fakafou ʻi he ngaahi kī ko ʻení. Ka ʻi he pekia ʻa e kau ʻAposetolo ko iá, naʻe ʻave ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei māmani.

ʻOku ou fakamoʻoni kuo fakafoki mai e ngaahi kī ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he kuonga muʻá. Naʻe hā mai ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione pea mo ha kau palōfita kehe ʻi he kuonga muʻá ko ha niʻihi kuo toetuʻu, ʻo foaki ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ko e “ngaahi kī ʻo hoku puleʻangá pea mo ha kuonga ʻo e ongoongoleleí.”2

Kuo foaki foki ʻa e ngaahi kī tatau ko iá mei he palōfita ki he palōfita ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. ʻOku fakaʻaongaʻi ia ʻe he kau tangata ʻe toko 15 ʻoku tau hikinimaʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá, ke tataki ʻaki ʻa e Siasi ʻo e Fakamoʻuí. Hangē ko ia ʻi he kuonga muʻá, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻAposetolo pule ʻe taha ʻokú ne maʻu pea ʻoku fakamafaiʻi ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ia, ko e palōfita mo e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Kalaisi kuo fakafoki mai ʻi hotau kuongá: ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Fakafou ʻi he Siasi ʻo e Fakamoʻuí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—kau ai ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau moʻuí. ʻI he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakamafaiʻí, ʻoku tau fai ai ha ngaahi palōmesi toputapu ki he ʻOtuá mo maʻu ʻa e ngaahi ouau toputapu ʻoku teuteuʻi ai kitautolu ke nofo ʻi Hono ʻaó. ʻOku kamata ia ʻi he papitaisó mo e hilifakinimá pea ʻi he temipalé leva, ʻoku tau laka atu ki muʻa ʻi ha hala ʻo e ngaahi fuakavá ʻa ia ʻoku tataki ai kitautolu kiate Iá.

ʻI hono hilifaki ʻo e nimá ʻi hotau ʻulú, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kau ai ʻa e fakahinohino, fakafiemālie, akonaki, fakamoʻui, pea mo e mālohi ke muimui kia Sīsū Kalaisí. Kuo faitāpuekina au ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí ʻe he mālohi maʻongoʻongá ni. Hangē ko ia kuo fakahā ʻi he folofolá, ʻoku tau ui ia ko e mālohi ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki māʻoniʻoní.3

Naʻá ku maʻu ʻi heʻeku kei talavoú ha fakaʻapaʻapa lahi ki he mālohí ni, tautautefito ʻi heʻene hāsino ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Lolotonga ʻeku hoko ko ha faifekau kei talavou ʻi Sileí, naʻe puke pōpula au mo hoku hoá peá ma māvahevahe ai. Naʻe ʻikai teitei talamai ʻa e ʻuhingá. Ko ha taimi ia naʻe hoko ai ha moveuveu lahi fakapolitikale. Naʻe ʻave pōpula ha kakai ʻe lauiafe ʻe he kau sōtiá pea ʻikai ha toe fanongo meiate kinautolu.

Hili hono fakafehuʻi aú, ne u tangutu toko taha ʻi ha loki he pilīsoné, ʻo ʻikai ʻiloʻi pe te u toe sio ki he niʻihi ʻoku ou ʻofa aí. Naʻá ku tafoki ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻo tautapa fakamātoato: “ʻE Tamai, kuo akonekina maʻu pē au ʻokú Ke tokangaekina Hoʻo kau faifekaú. Fakamolemole, ʻe Tamai, ʻoku ʻikai ke u mahuʻinga, ka kuó u talangofua pea ʻoku ou fiemaʻu Hoʻo tokoní he pooni.”

Naʻe tō ʻa e ngaahi tenga ʻo e tokoni ko ʻení ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuʻá. Hili hoku papitaisó, naʻe hilifakinima au ko ha mēmipa ʻo e Siasí pea foaki mai ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻeku lotu toko taha ʻi he pilīsoné, naʻá ku ongoʻi hono fakanonga au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi pē ko iá. Naʻá Ne fakamanatu mai ha konga mātuʻaki makehe mei hoku tāpuaki fakapēteliaké, ʻa ia ko ha tāpuaki ʻe taha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe talaʻofa mai ai ʻa e ʻOtuá, tuʻunga ʻi heʻeku faivelengá, ʻe silaʻi au ʻi he temipalé ki taimi mo ʻitāniti ki ha fefine hoihoifua, angamaʻa, mo ʻofa, pea te ma hoko ko e mātuʻa ki ha ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine pelepelengesi, pea ʻe tāpuekina mo fakaivia au ko ha tamai ʻi ʻIsileli.

Naʻe hanga ʻe he ngaahi lea fakalotolahi ko ia fekauʻaki mo hoku kahaʻú ʻo fakafonu hoku laumālié ʻaki ʻa e nonga. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe haʻu ia mei heʻeku Tamai Hēvani ʻofá, ʻa ia ʻokú Ne tauhi maʻu pē ʻEne ngaahi talaʻofá.4 ʻI he momeniti ko iá, naʻá ku maʻu ai ʻa e fakapapau ʻe tukuange au pea te u moʻui ke mamata ki hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ko iá.

Hili ha taʻu nai ʻe taha mei ai, naʻe tāpuekina au ʻe he Tamai Hēvaní ʻaki ha uaifi hoihoifua, angamaʻa, mo ʻofa. Naʻá ku sila mo Līneti ʻi he temipalé. Naʻe tāpuekina kimaua ʻaki ha ngaahi foha fakaʻofoʻofa ʻe toko tolu mo e ngaahi ʻofefine fakaʻofoʻofa ʻe toko fā. Naʻá ku hoko ko ha tamai, ʻo fakatatau mo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he tāpuaki fakapēteliake naʻá ku maʻu ʻi hoku taʻu 17.

“Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, kuo ngata koā ʻa e ngaahi maná koeʻuhi ko e hāʻele hake ʻa Kalaisi ki he langí? …

“… ʻIkai; pea kuo ʻikai foki ngata ʻa e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló ki he fānau ʻa e tangatá.”5

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku hokohoko atu ʻa e ngaahi maná mo e ngaahi tokoní ʻi heʻetau moʻuí, ʻo faʻa hoko ko ha ola fakahangatonu ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku hoko ha ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he taimi pē ko iá, ʻi ha ngaahi founga ʻoku tau lava ʻo mamata mo maʻu ha mahino ki ai. Ko e niʻihi ʻoku hoko māmālie ia pea he ʻikai fakatokangaʻi kakato ia ʻi he moʻuí ni. Ka ʻoku tauhi maʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ngaahi talaʻofa kotoa pē, ʻo hangē ko hono fakatātaaʻi ʻi he fakamatala ko ʻeni mei homau hisitōlia fakafāmilí:

Ko ʻeku kui tangata ʻi he tafaʻaki ʻeku tamaí, ko Kalānite Lisi Paueni, ko ha tangata tui lahi ia. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻeku fanongo ki heʻene talanoa ki he founga ʻene maʻu hono tāpuaki fakapēteliaké. Naʻá ne lekooti ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē: “Naʻe palōmesi mai ʻe he pēteliaké ʻa e meʻaʻofa ʻo e fakamoʻuí. Naʻá ne pehē, ʻʻE fakamoʻui ʻa e mahakí. ʻIo, ʻe fokotuʻu ʻa e maté ʻi ho nimá.’”

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe fai ʻa e fokotuʻutuʻu mohuku ʻa Kulenipā peá ne ongoʻi naʻe ueʻi ia ke ne foki ki fale. Naʻá ne fetaulaki ai mo ʻene tangataʻeikí ʻoku lue mai. Naʻe talaange heʻene tangataʻeikí, “Kalānite, ne toki hikí ni siʻo fineʻeikí.”

Te u toe lau atu mei he tohinoa ʻa Kulenipaá: “Naʻe ʻikai ke u tuʻu, ka naʻá ku fakavave atu ki he falé ʻokú ne tokoto mai ʻi he fakafaletolo ʻi muʻá ʻi ha kiʻi mohenga. Naʻá ku sio kiate ia naʻe ʻikai ha toe fakaʻilonga ʻokú ne moʻui. Naʻá ku manatuʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké mo e talaʻofa ko ia kapau te u faivelenga, ʻe fakamoʻui ʻa e mahakí; pea fokotuʻu ʻa e pekiá, ʻo fakafou heʻeku tuí. Naʻá ku hili hoku ongo nimá ʻi hono ʻulú, peá u fakahā ki he ʻEikí kapau naʻe moʻoni ʻa e talaʻofa naʻá Ne tuku mai ʻi he pēteliaké, ke fakahoko ia ʻi he taimi ko ʻení pea toe fakamoʻui ʻeku fineʻeikí. Naʻá ku palōmesi kiate Ia kapau te Ne fakahoko ʻeni, he ʻikai ke u teitei momou ʻi hono fakahoko ʻa e meʻa kotoa ʻi hoku mālohí ke langa hake Hono puleʻangá. ʻI heʻeku lotú, naʻá ne ʻāʻā hake ʻo pehē mai, “Kalānite, fokotuʻu hake au. Naʻá ku ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ka kuó ke ui mai au. Tuku ke hoko maʻu pē ʻeni ko ha fakamoʻoni kiate koe mo e toenga ʻo hoku fāmilí.”

Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau fekumi mo ʻamanaki ki ha ngaahi mana.6 ʻOku ou fakamoʻoni koeʻuhí kuo fakafoki mai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ʻi māmaní ʻa e mālohi mo e mafai ʻo e ʻOtuá. Fakafou ʻi he ngaahi uiuiʻí mo e ngaahi fakataha alēleá, ʻe lava ʻa e kakai tangata mo fafine, talavou mo matuʻotuʻá, ʻo kau ki he ngāue ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ha ngāue ia ʻo e ngaahi maná, ʻo tokangaekina ʻe he kau ʻāngeló. Ko e ngāue ia ʻo e langí, pea ʻoku faitāpuekina ai ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.

ʻI he 1989, naʻe foki mai ʻa e toko fitu homau fāmilí mei ha polokalama ʻa e uōtí. Naʻe fuoloa ʻa e poʻulí. Naʻe kei feitama ʻa Līneti ʻi homa foha fika onó. Naʻá ne ongoʻi mālohi ke fakamaʻu hono letá, he naʻe ngalo ia ke ne fakamaʻu. Taimi nounou pē mei ai naʻa mau aʻu atu ki ha foʻi piko ʻi he halá; mo e hangatonu mai ha kā ki homau leiní. ʻI heʻeku lele maile ʻe 70 (km ʻe 112) nai he houá, naʻá ku afeʻi ʻa e meʻalelé ke kalofi ʻa e kā naʻe lele hangatonu maí. Naʻe mafuli ʻemau meʻalelé ʻo tākisi ʻi he halá, pea heheke atu ʻo toki tuʻu fakatafatafa ʻi he veʻehalá, ko e tafaʻaki ʻo e pāsesé naʻe taupotu ki laló.

Ko e meʻa hono hoko ʻoku ou manatuʻí ko ʻeku fanongo ki he leʻo ʻo Līnetí: “Sani, ʻoku fiemaʻu ke tau kaka ki tuʻa ʻi hoʻo matapaá.” Naʻá ku kei tautau he ʻataá ʻoku kei maʻu hoku letá. Naʻe ʻosi ha lau sekoni pea toki fokifoki mai e fakakaukaú. Naʻá ma kamata fua tahataha hake ʻa e fānaú ki tuʻa mei he vēní ʻi he matapā sioʻata hoku tafaʻakí, ʻa ia ko e tafaʻaki ia naʻe taupotu ki ʻolungá. Naʻa nau tangi, ʻi he fifili ki he meʻa naʻe hokó.

Ne ʻikai fuoloa kuó ma fakatokangaʻi naʻe pulia ʻa ʻEmelī, ko homa ʻofefine taʻu 10. Naʻa mau kaikaila ʻo ui hono hingoá, ka naʻe ʻikai ha tali. Naʻe ʻi ai foki ʻa e kau mēmipa ʻo e uōtí, ʻa ia naʻa nau fononga foki ki ʻapí, ʻo fakasio holo ia. Naʻe fakapoʻuli ʻaupito. Naʻá ku toe hulu ha kasa ki he loto vēní pea naʻá ku manavahē ʻi heʻeku mamata ki he sino ʻo ʻEmelií, naʻe tataʻo ʻi he lalo vēní. Naʻá ku kaikaila leva, “Tau hiki e vēní meia ʻEmelī.” Naʻá ku ala ʻi he ʻató ʻo fusiʻi ki mui. Ko e toko siʻi pē naʻa nau hikí, ka naʻe fakaofo ʻa e mafuli hake ʻa e vēní ʻo tuʻu lelei, kae ʻasi hake ʻa e kiʻi sino ʻo ʻEmelií kuo ʻikai toe ngaue.

Naʻe ʻikai ke mānava ʻa ʻEmelī. Naʻe takatakaʻuli hono kiʻi fofongá. Naʻá ku talaange, “ʻOku fiemaʻu ke tau faingāue kiate ia.” Naʻá ku tūʻulutui mo ha kaungāmeʻa mamae mo e mēmipa ʻo e uōtí pea ʻi he mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, naʻa mau fekauʻi ia ke ne moʻui. ʻI he momeniti ko iá, naʻe fakamānava loloa ʻa ʻEmelī.

Hili nai ha lau houa, ne faifai pea aʻu mai ʻa e meʻalele falemahakí. Naʻe leleakiʻi ʻa ʻEmelī ki falemahaki. Naʻe uesia hono maʻamaʻá pea motu ha uoua ʻi hono tuí. Naʻe ʻi ai ʻa e hohaʻa ki ha uesia hono ʻutó koeʻuhí ko e taimi naʻe ʻikai ke ne maʻu ai ʻa e ʻosikená. Naʻe ʻikai ke ake ʻa ʻEmelī ʻi ha ʻaho ʻe taha mo e konga. Naʻe hokohoko atu ʻemau lotu mo ʻaukai maʻaná. Naʻe tāpuekina ia ʻo ne fakaakeake kakato. ʻOku hoko ʻa ʻEmelī ʻi he ʻahó ni mo hono husepāniti ko Kēviní, ko e ongomātuʻa ki ha ngaahi ʻofefine ʻe toko ono.

Naʻe fakaofo ʻa e hao ʻa e tokotaha kotoa pē. Ko e pēpē naʻe kei feitamaʻi ʻe Līnetí ko Taisoni. Naʻá ne hao foki ʻo ʻikai ha uesia ʻe hoko kiate ia pea naʻe fāʻeleʻi ia ʻi Fēpueli ʻo e taʻu hono hokó. Hili ha māhina ʻe valu mei hono maʻu ʻe Taisoni hono sino fakamatelié, naʻá ne toe foki ki he Tamai Hēvaní. ʻOkú ne hoko ko ʻemau ʻāngelo tauhi. ʻOku mau ongoʻi hono ivi tākiekiná ʻi homau fāmilí pea ʻoku mau hanganaki atu ke toe fakataha mo ia.7

Ko kinautolu naʻa nau hiki ʻa e vēní meia ʻEmelií naʻa nau fakatokangaʻi naʻe ngali maʻamaʻa ʻa e vēní. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe kau fakataha ʻa e kau ʻāngelo ʻo e langí mo e kau ʻāngelo ʻi māmaní ʻi hono hiki ʻa e meʻalelé mei he sino ʻo ʻEmelií. ʻOku ou ʻiloʻi foki naʻe toe fakamoʻui ʻa ʻEmelī ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e moʻoni ko ʻení ki Heʻene kau tamaioʻeikí: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu.”8

ʻOku ou fakamoʻoni “ko e Lakanga Fakataulaʻeiki Toputapu ʻi he Lakanga ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá”9—ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí—mo hono ngaahi kií, mafaí, mo e mālohí, kuo fakafoki mai ia ki he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku ou ʻiloʻi neongo he ʻikai hoko ʻa e ngaahi tūkunga kotoa pē ʻo hangē ko ia ʻoku tau fakaʻamua mo lotuá, ka ʻe hoko mai maʻu pē ʻa e ngaahi mana ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau ki Hono finangaló, taimí, mo ʻEne palani maʻatautolú.

Kapau ʻoku mou fiemaʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kau ai ʻa e ngaahi mana mo e tauhi ʻa e kau ʻāngeló, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e ngaahi fuakavá kuo fakaʻatā mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu takitahá. ʻE tokoni atu ʻa e kau mēmipa mo e kau taki ʻo e Siasí ʻoku ʻofa ʻiate kimoutolú ke mou fakahoko ʻa e sitepu hono hokó.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea ʻokú Ne tataki Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he kau palōfita moʻui ʻoku nau maʻu mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku moʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne moʻuí ke fakamoʻui, toe maʻu, mo fakafoki kitautolu ki ʻapi.

ʻOku ou fakamoʻoni kuo teʻeki ngata ʻa e ngaahi maná, ʻoku ʻi hotau lotolotongá ʻa e kau ʻāngeló, pea ʻoku fakaava ʻa e ngaahi langí. ʻOku fakaava moʻoni ia! ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.