Konifelenisi Lahi
Loto-Falala ki he Fuakava ʻoku Fakafou ʻia Sīsū Kalaisí
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Loto-Falala ki he Fuakava ʻoku Fakafou ʻia Sīsū Kalaisí

ʻI heʻetau hū ki he fale ʻo e ʻEikí, ʻoku tau kau ai ki ha fononga toputapu ʻo e ako ke hoko ko ha kau ākonga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange ʻo Kalaisí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou lotua ke fakafoʻou fakalaumālie kitautolu ʻi he ngaahi pōpoaki fakalaumālie mei hotau kau takí ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike ní pea fiefia ʻi he meʻa ʻoku ou saiʻia ke ui ko e “loto-falala ki he fuakava ʻoku fakafou ʻia Sīsū Kalaisí.” Ko e loto-falala ko ʻení ko e fakapapau fakalongolongo kae pau ia ʻo hono maʻu ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku tauhi ʻenau ngaahi fuakavá pea ʻoku mātuʻaki fiemaʻu moʻoni ia ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tūkunga faingataʻa ʻo hotau kuongá.

Kuo hanga ʻe he langa ʻo e ngaahi fale foʻou ʻo e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní, fakatatau ki he tataki fakalaumālie ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻo fakatupu ha fiefia lahi ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí pea hoko ko ha fakataipe mahuʻinga ʻo e fakalahi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí.

ʻI he fakakaukau ki heʻeku aʻusia fakaofo ʻi he fakatapui ʻo e Temipale Feather River California ʻi ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí, ʻoku ou fifili ai pe ʻoku tau faʻa ʻāvea nai ʻi he fiefia hono maʻu ha ngaahi temipale foʻou ʻi hotau ngaahi koló mo e komiunitií ka tau taʻetokanga ki he taumuʻa māʻoniʻoni ange ʻo e ngaahi fuakava toputapu naʻe fakahoko ʻi he temipalé.

ʻOku tongitongi ʻi muʻa ʻi he temipale takitaha ʻa e kupuʻi lea molumalu ko e: “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.”1 Ko e ngaahi leá ni ko ha fakaafe mahino ia, ʻi he taimi ʻoku tau hū ai ki he fale ʻo e ʻEikí, ʻoku tau kau ai ki ha fononga toputapu ʻo e ako ke hoko ko ha kau ākonga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange ʻa Kalaisí. ʻI heʻetau fakahoko ha ngaahi fuakava ʻi he māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo tukupā ke muimui ʻi he Fakamoʻuí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e mālohi ke liliu hotau lotó, fakafoʻou hotau laumālié, pea fakaloloto hotau vā fetuʻutaki mo Iá. ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he faʻahinga ngāue peheé hotau lotó mo fokotuʻu ha fehokotaki toputapu mo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻokú Ne talaʻofa mai te tau lava ke maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá.2 Ko e ola ʻo e fononga toputapú ni ko ʻetau maʻu ha loto-falala māʻoniʻoni mo māʻolunga ange ki heʻetau moʻui fakaʻahó ʻi heʻetau ngaahi fuakava naʻe fai ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí.

Ko e loto-falala peheé ko e tumutumu ia ʻo ʻetau fehokotaki fakalangi mo e ʻOtuá pea ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakalahi ʻetau mateakí mo e houngaʻia ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí. ʻOkú ne fakamālohia ʻetau malava ke ʻofa mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé pea ʻokú ne fakamālohia hotau laumālié ke moʻui ʻi ha māmani taʻemāʻoniʻoni ʻoku fakautuutu ai ʻa e fakapoʻulí mo e loto-foʻí. ʻOkú ne fakaivia kitautolu ke ikunaʻi ʻa e fakakaukau veiveiuá mo e fakatuʻatamakí, manavasiʻí mo e puputuʻú, loto-mamahí mo e siva ʻo e ʻamanakí ʻa ia ʻoku feinga ʻa e filí ke fakatō loloto ki hotau lotó tautefito ʻi he faingataʻa ʻa e moʻuí, fuoloa ʻa e faingataʻaʻiá, pe faingataʻa ʻa e ngaahi tūkungá. ʻOku ʻomai ʻe ha veesi ʻi he tohi tapú ha faleʻi lelei kiate kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi pole fakaemāmani ʻi he ʻaho ní: “ʻOua naʻa siʻaki hoʻomou tuí.”3

Siʻi kāinga ʻofeina, ko kinautolu ʻoku nau loto-falala moʻoni ki he ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí, ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ivi mālohi taha te tau lava ʻo maʻu ʻi he moʻuí ni.

ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi he taʻu ní, kuo tau fakamoʻoniʻi hono fakatātaaʻi lelei ʻe Nīfai ʻa e mālohi ʻo e faʻahinga loto-falala ko ʻeni ki he fuakavá ʻo fakafou ʻi heʻene faivelenga ʻi he taimi naʻá ne fehangahangai ai mo ha ngaahi fakafeʻātungia mo ha ngaahi pole hangē ko hono maʻu ʻo e ʻū lauʻi peletí ʻi hono fekauʻi ʻe he ʻEikí. Ka neongo ʻa e fuʻu loto-mamahi lahi ʻa Nīfai koeʻuhi ko e manavasiʻi mo e siʻisiʻi ʻa e tui ʻa Leimana mo Lēmiuelá, naʻá ne kei falala pē ʻe tuku mai ʻe he ʻEikí ʻa e ʻū lauʻi peletí kiate kinautolu. Naʻá ne pehē ki hono ngaahi tokouá, “Hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí, pea hangē ʻoku tau moʻuí, ʻe ʻikai te tau ō hifo ki heʻetau tamaí ʻi he feituʻu maomaonganoá kae ʻoua kuo tau fai ʻa e meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí kiate kitautolú.”4 Koeʻuhi ko e loto-falala ʻa Nīfai ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí, naʻá ne aʻusia ha mana pea naʻe malava ke fakahoko ʻa e meʻa naʻe fekauʻi ke ne faí.5 ʻI he konga kimui ʻo e meʻa-hā-mai ʻa Nīfaí, naʻá ne mamata ki he ivi tākiekina ʻo e faʻahinga loto-falala ko ʻení, ʻo ne tohi, “Ko au, Nīfai, naʻá ku vakai ki he mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tō ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí, pea ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, … pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoni pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.”6

Kuó u mamata tonu ʻi he taumalingi hifo ʻa e ngaahi talaʻofa angaʻofa mo e mālohi ʻo e ʻEikí ki he moʻui ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻo fakamālohia kinautolu ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi tūkunga ʻo e moʻuí. Naʻe foki mai hoku uaifí kimuí ni hili ʻene moihū ʻi he temipalé peá ne talamai ʻa e ongo moʻoni kiate ia ʻa e meʻa naʻá ne aʻusia aí. ʻI heʻene hū ki he fale ʻo e ʻEikí, naʻá ne sio ki ha tangata ʻi ha saliote teketeke ʻoku ʻalu māmālie, mo siʻa fefine ʻoku fāinga mo ha tokotoko, ʻokú na fakatou omi loto-toʻa ke hū ki he ʻEikí ʻi Hono falé. ʻI he ʻalu atu hoku uaifí ki he feituʻu ʻinisitolí, naʻá ne sio ki ha fefine angalelei, naʻe nima taha pē—pea ko e konga pē hono nima ʻe tahá—naʻá ne fakahoko fakaʻofoʻofa mo fakasilesitiale ʻaki ha faʻahinga ngāue pē naʻe vahe kiate ia.

ʻI heʻeku talanoa mo hoku uaifí ki he meʻa ko iá, naʻá ma aofangatuku ai ko e loto-falala haohaoa pē mo moʻoni ki he ngaahi talaʻofa taʻengata ʻoku ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava māʻoniʻoni naʻe fakahoko mo Ia ʻi Hono falé, te ne toki lava ʻo ʻai ʻa e kau ākonga fakaofo ko ia ʻa Kalaisí ke mavahe mei honau ʻapí ʻi he fuʻu ʻaho momoko ko iá, neongo honau ngaahi tūkunga fakataautaha ʻi he moʻuí.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa, kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga te tau maʻu—mo ha meʻa te tau lava ʻo tuku ki heʻetau fānaú mo e makapuná ʻe tokoni ki he taha kotoa ʻi he ngaahi faingataʻa mo e ʻahiʻahi mei muʻá—ko e loto-falala ki he ngaahi fuakava naʻe fakahoko ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí. ʻE tokoni hono maʻu ha koloa fakalangi peheé ke nau moʻui ʻo hangē ko e palōmesi ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau muimui faivelengá: “ʻE tuʻu ʻa ʻeku kau ākongá ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻe ʻikai ueʻi ʻa kinautolu.”7

Te tau maʻu fēfē ha faʻahinga loto-falala pehē ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí? ʻOku maʻu ia ʻi he loto-fakatōkilaló, ʻi hono fakatefito ʻetau moʻuí ʻi he Fakamoʻuí, moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, mo hono tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau fai mo e ʻOtuá ʻi Hono fale māʻoniʻoní.

ʻI he lea tuku hotau palōfita ʻofeiná ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019, naʻá ne fakamanatu mai ai ha sitepu mahuʻinga ki hono maʻu ha loto-falala ki he fuakavá, ʻo pehē: “Ko e moʻui taau fakafoʻituitui ke hū ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ʻoku fiemaʻu ai ha mateuteu fakalaumālie fakafoʻituitui lahi. … Ko e moʻui taau fakafoʻituituí ʻoku fiemaʻu ai ʻa e ului kakato ʻo e ʻatamaí mo e lotó ke tatau ange mo e ʻEikí, ke hoko ko ha tangataʻi fonua faitotonu, ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ange, pea mo hoko ko ha taha māʻoniʻoni ange.”8 Ko ia, kapau te tau liliu ʻetau teuteu ke hū ʻi he temipalé, te tau liliu ʻetau aʻusia ʻi he temipalé, pea te ne liliu ʻetau moʻuí ʻi tuʻa ʻi he temipalé. “Pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea ko e tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe mokulu ia ki ho laumālié ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí.”9

ʻOku ou ʻiloʻi ha pīsope ʻoku ʻikai ke ne ui ʻa e kalasi lalahi taha ʻi he Palaimelí ko ha kalasi “Palaimeli” ka ko ha kalasi “teuteu ki he temipalé.” ʻI Sānualí, ʻoku ʻomi ʻe he pīsopé ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí mo ʻenau kau faiakó ki hono ʻōfisí, ʻo talanoa ki he founga te nau fakaʻaongaʻi ai ʻa e taʻú kakato ke teuteu ke hū ki he temipalé. ʻOku tuku ʻe he pīsopé ha taimi ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi fehuʻi totonu ʻi he ʻinitaviu lekomeni temipalé, ʻo fakakau ia ʻi heʻenau ngaahi lēsoni ʻi he Palaimelí. ʻOkú ne fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau mateuteu koeʻuhí ʻi heʻenau omi ki he ʻōfisi ʻo e pīsopé hili ha taʻu ʻe tahá, te nau maʻu ha loto-falala ki he fuakavá, mo mateuteu ke maʻu ha lekomeni temipale ke hū ki he fale ʻo e ʻEikí. ʻI he taʻu ní, naʻe ʻi ai ha fānau fefine ʻe toko fā ʻa e pīsopé naʻa nau vēkeveke, mateuteu, pea loto-falala ke ʻalu ki he temipalé, ʻa ia naʻa nau loto ai ke paaki ʻe heʻenau pīsopé ʻenau lekomení ʻi he taimi 12:01 a.m ʻi he ʻUluaki ʻAho ʻo e Taʻú.

ʻOku ʻikai ko e teuteú kiate kinautolu pē ʻoku fuofua hū ki he temipalé. ʻOku totonu ke tau teuteu kotoa maʻu pē ke ʻalu ki he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻi ai ha siteiki ʻe taha ʻoku ou ʻilo ʻoku nau fokotuʻu ʻa e moto ko e “Fakatefito ʻi ʻApi, poupouʻi ʻe he Siasí, pea fakataumuʻa ki he temipalé.” Ko ha foʻi lea mālie ʻa e fakataumuʻá10 ʻa ia ʻoku ʻuhinga ke tokanga taha ki ha feituʻu, ka ʻoku toe ʻuhinga foki ia ke fakamaʻu pe ke fakamaʻunga, fili fakapapau mo fakapapauʻi. ʻOku hanga ʻe he fakataumuʻa ki he temipalé ʻo haʻi kitautolu ki he Fakamoʻuí, ʻo ʻomi ha fakahinohino totonu pea tuʻu maʻu lolotonga hono fakapapauʻi ʻoku tau maʻu ʻa e loto-falala ki he fuakava ʻoku fakafou ʻia Sīsū Kalaisí. Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau fili kotoa ke fakamālohia ʻa e faʻahinga haʻi ko iá ʻaki hono fakataimi-tēpileʻi ʻetau ʻapoinimeni hono hoko mo e ʻEikí ʻi Hono fale māʻoniʻoní, ʻo tatau ai pē pe ʻoku ofi pe mamaʻo ʻa e temipalé.11

Naʻe fakamanatu mai ʻe siʻotau palōfitá, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻení ʻo pehē: “ʻOku kau ʻa e temipalé ʻi he uho ʻo hono fakamālohia ʻo ʻetau tuí mo e ivi fakalaumālié he ko e Fakamoʻuí mo ʻEne tokāteliné, ko e ʻelito moʻoni ia ʻo e temipalé. Ko e meʻa kotoa ʻoku akoʻi ʻi he temipalé, ʻi he fakahinohinó pea ʻi he Laumālié, ʻokú ne fakatupulaki e mahino ʻoku tau maʻu kia Sīsū Kalaisí. ʻOku haʻi kitautolu kiate Ia ʻe Heʻene ngaahi ouau mahuʻingá ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea, ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻokú Ne fakakoloaʻi leva kitautolu ʻaki Hono mālohi fakaivia mo faifakamoʻuí. Pea, te tau fiemaʻu lahi Hono mālohí ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí.”12

ʻOku finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke tau mateuteu ke mātuʻaki mahino ʻa e founga totonu ke ngāue aí ʻi heʻetau fai ha ngaahi fuakava mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi Hono huafá. ʻOkú Ne finangalo ke tau mateuteu ke aʻusia hotau ngaahi tāpuakí, talaʻofá, mo e ngaahi tufakangá; ke mateuteu ke maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau fakalaumālie mo e mahino ʻoku tau fiemaʻu ʻi he moʻuí ni. ʻOku ou ʻiloʻi ko e taimi ʻoku ʻafioʻi ai ʻe he ʻEikí ha kiʻi ʻata ʻo e loto-holí pe ko ha kiʻi ngāue māʻoniʻoni ʻi heʻetau loto-fiemālie ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻiate Ia pea ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku tau fai ʻi Hono falé, te Ne tāpuekina kitautolu, ʻi Heʻene founga haohaoá, ʻaki ʻa e ngaahi mana mo e ʻaloʻofa ongongofua ʻoku tau fiemaʻú.

Ko e fale ʻo e ʻEikí ʻa e feituʻu ʻe lava ke liliu ai kitautolu ki ha ngaahi tuʻunga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange. Ko ia, ʻi heʻetau mavahe mei he temipalé, kuo liliu kitautolu ʻe heʻetau ʻamanaki lelei ki he ngaahi talaʻofa ʻo e ngaahi fuakavá, ʻo fakateunga ʻaki ha mālohi mei ʻolungá, ʻoku tau ʻave ai ʻa e temipalé ki hotau ʻapí mo ʻetau moʻuí. ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻi heʻetau maʻu ʻa e laumālie ʻo e fale ʻo e ʻEikí te ne liliu fakaʻaufuli kitautolu.

ʻOku tau ʻilo foki mei he temipalé kapau ʻoku tau fiemaʻu maʻu ai pē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí, he ʻikai pea kuo pau ke ʻoua naʻa tau maʻu ha ngaahi ongo taʻeʻofa ki ha taha pē. ʻI hono fakaʻatā ha feituʻu ʻi hotau lotó mo e ʻatamaí ki he ngaahi ongo pe fakakaukau taʻeʻofá, ʻe tupu mei ai ha ngaahi lea mo ha tōʻonga taʻeʻofa, pe ʻi he mītia fakasōsialé pe ʻi hotau ʻapí, ʻo tupu ai ha mavahe ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mei hotau lotó. Ko ia ai, kātaki ʻoua ʻe siʻaki ʻa hoʻomou loto-falalá, kae tuku ke tupulaki hoʻo loto-falalá ʻo mālohi ʻaupito.

ʻE kei fakafiefia, tākiekina, mo faitāpuekina kitautolu ʻi he hokohoko atu mo e fakavaveʻi hono langa ʻo e ngaahi temipalé. Ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ʻi heʻetau liliu ʻetau teuteu ke hū ki he temipalé, te tau liliu ai ʻetau aʻusia ʻi he temipalé, pea te ne liliu ʻetau moʻui ʻi tuʻa ʻi he temipalé. Fakatauange ke fakafonu ʻe he liliu ko ʻení kitautolu ʻaki ha loto-falala ki heʻetau ngaahi fuakava māʻoniʻoni naʻe fai mo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí. ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko Sīsū ʻa hotau Fakamoʻuí, pea ko Hono Siasi ʻeni kuo fakafoki mai ki he māmaní. ʻOku ou fakahaaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he loto-ʻapasia, ʻi he huafa toputapu ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.