Konifelenisi Lahi
Tui Faivelenga ʻo Aʻu ki he Ngataʻangá
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Tui Faivelenga ʻo Aʻu ki he Ngataʻangá

Te ke lava ʻo ikunaʻi ʻa e Kolaiate kotoa pē ʻi hoʻo moʻuí, ʻaki ʻEne tokoní.

Siʻi ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻi he ʻaho ní ʻoku ou fakaʻamu ke u lea fakahangatonu atu kiate kimoutolu—ko e toʻu tupu ʻo e Siasí.

Kuo lava ʻeni ha taʻu ʻe taha hono uiuiʻi ʻetau Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí. Kuo hoko ha ngaahi meʻa lahi ʻi he taʻu ʻe taha ko ʻeni kuo ʻosí!

Kuo mau feʻiloaki mo hamou niʻihi tokolahi pea kuo tau ako fakataha ʻa e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí. Kuo mau hivaʻi ha ngaahi hiva, maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou, mo ngāue fakataha mo kimoutolu ʻi hotau tūkui koló. Kuo fakamālohia kimautolu ʻi he fakafanongo ki homou ngaahi fakamoʻoní ʻi he ngaahi konifelenisi ʻa e toʻu tupú mo e ngaahi polokalama fakamāmani lahí. Pea kuo tau moihū fakataha ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

Kuo mau vahevahe ha pōpoaki mei hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he taimi kotoa pē. He ʻikai toe kehe ʻa e pooni ia; ʻoku ʻi ai haʻaku pōpoaki maʻamoutolu, ko e toʻu tupu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e Ngaahi Fehuʻi Tefitó

Kuó ke fifili nai pe te ke lava fēfē ʻo tui faivelenga ki he ʻOtuá lolotonga hoʻo nofo ʻi ha māmani angahalaʻiá? Te ke maʻu nai mei fē ʻa e ivi ke laka atu ki muʻa pea hokohoko atu ʻa e fai leleí? Te ke aʻusia fēfē ʻa e fiefia moʻoní?

ʻOku ou tui ʻe ala tokoni ʻa e aʻusia ʻa Tēvita mo Kolaiaté1.

Tēvita mo Kolaiate

ʻI he Fuakava Motuʻá, naʻe tau ʻa e kau tau Filisitiá mo e kakai ʻIsilelí, pea ʻi he pongipongi mo e efiafi kotoa pē, naʻe poleʻi ʻe ha saieniti Filisitia ko Kolaiate, ha taha ʻIsileli pē ke tau mo ia.

ʻĪmisi
Tēvita mo Kolaiate.

Naʻe ʻi he kakai ʻIsilelí ʻa Tēvita, ko ha tauhisipi kei talavou naʻe siʻisiʻi ange ia ʻia Kolaiate ka naʻe lahi faufaua ʻene tui kia Sīsū Kalaisí! Naʻe pole ʻa Tēvita ke tau. Naʻa mo e tuʻí naʻá ne feinga ke fakalotoʻi ʻa Tēvita ke ʻoua ʻe tau, ka naʻe fili pē ʻe Tēvita ke falala kia Sīsū Kalaisi.

Kimuʻa aí, kuo tau ʻa Tēvita mo ha laione kae pehē foki ki ha fuʻu pea. Naʻá ne ʻiloʻi mei he aʻusia ko ʻení, naʻe maluʻi ia ʻe he ʻOtuá pea ʻai ia ke ne ikuna. Kia Tēvitá, ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻa e taumuʻa mahuʻinga tahá. Ko ia, ʻi heʻene fonu ʻi he tui ki ha ʻOtua he ʻikai ke Ne liʻaki iá, naʻá ne tānaki ai ha fanga foʻi maka molemole ʻe nima, toʻo ʻene makataá, peá ne ʻalu atu ke fehangahangai mo e saienití.

ʻĪmisi
Ngaahi foʻi maka ʻe nima ʻa Tēvitá.

ʻOku talamai ʻe he folofolá, ko e ʻuluaki foʻi maka naʻe lisingi ʻe Tēvitá naʻe tau ia ʻi he foʻi laʻe ʻo Kolaiaté, ʻo ʻosi ai pē ʻene moʻuí.2

Fekumi ki he Talí

Neongo naʻe tamateʻi ʻe Tēvita ʻa Kolaiate ʻaki ha foʻi maka pē ʻe taha, ka naʻá ne mateuteu mo ha foʻi maka ʻe nima. Foʻi maka ʻe nima! ʻOku hoko ʻeni ke u fakakaukau ki he founga te u lava ʻo mateuteu ai ke fehangahangai mo e māmaní.

Fēfē kapau naʻe fakafofongaʻi ʻe he foʻi maka takitaha ʻa Tēvitá, ha mālohi ʻoku tau fiemaʻu ke tau ikuna ai ʻi he moʻuí? Ko e hā nai ʻa e fanga foʻi maka ʻe nima ko iá? Naʻá ku fakakaukau ki he ngaahi meʻa ko ʻení:

  1. Ko e foʻi maka ʻo ʻeku ʻofa ki he ʻOtuá.

  2. Ko e foʻi maka ʻo ʻeku tui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

  3. Ko e foʻi maka ʻo e ʻiloʻi hoku tuʻunga totonú.

  4. Ko e foʻi maka ʻo ʻeku fakatomala fakaʻahó.

  5. Ko e foʻi maka ʻo ʻeku maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá.

Tau talanoa angé ki he founga ʻoku faitāpuekina ai kitautolu ʻe he ngaahi mālohi ko ʻení.

ʻUluakí, ko e foʻi maka ʻo ʻeku ʻofa ki he ʻOtuá. Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻa e ʻuluaki fekau lahí.3 ʻOku akoʻi mai ʻe he tohi fakahinohino Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: “ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kimoutolu. Ko hoʻo Tamaí Ia. ʻE lava ke ueʻi koe ʻe Heʻene ʻofa haohaoá ke ke ʻofa ʻiate Ia. ʻI he taimi ʻoku hoko ai hoʻo ʻofa ki he Tamai Hēvaní ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí, ʻoku fakaʻau ke faingofua ange ha ngaahi fili lahi.”4

ʻOku hoko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻetau fetuʻutaki vāofi mo Iá ke tau maʻu ʻa e mālohi ʻoku tau fiemaʻu ke liliu hotau lotó pea faingofua ange ai ʻetau ikunaʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá.

Uá, ko e foʻi maka ʻo ʻeku tui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi naʻe hāʻele mai ai ʻa Sīsū Kalaisi ki māmaní, naʻá Ne fuesia ʻetau ngaahi angahalá,5 pea naʻá Ne toʻo Maʻana ʻetau ngaahi mamahí, ko ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá, ko hotau ngaahi vaivaí pea mo hotau ngaahi mahamahaki fakatuʻasinó mo fakaeʻatamaí. Ko e ʻuhinga ia ʻokú Ne ʻafioʻi ai ʻa e founga ke tokonia ai kitautolú. ʻOku ʻuhinga ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ke falala kakato ki Hono potó, ko ʻEne taimí, ko ʻEne ʻofá, pea mo Hono mālohi ke fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá. Ko e foʻi maka ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí te ne ikunaʻi ha faʻahinga “saieniti” pē ʻi heʻetau moʻuí.6 Te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e māmani hinga ko ʻení koeʻuhí he naʻá Ne ʻuluaki ikunaʻi ia.7

Fika tolú, ko e foʻi maka ʻo e ʻiloʻi hoku tuʻunga totonú. Naʻe akoʻi mai ʻe hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ko hotau tuʻunga mahuʻinga tahá ko e hoko ko ha fānau ʻa e ʻOtuá, fānau ʻo e fuakavá, mo e kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí.8

ʻI he taimi ʻoku ou ʻiloʻi ai hoku tuʻunga totonú, ʻoku liliu ʻa e meʻa kotoa pē.9 ʻI he taimi ʻoku ou veiveiua ai ʻi hoku ivi malavá, ʻoku ou faʻa toutou lea ʻaki pē ʻi heʻeku fakakaukaú pe leʻolahi, “ko ha ʻofefine au ʻo e ʻOtuá, ko ha ʻofefine au ʻo e ʻOtuá,” ʻo toutou lea ʻaki tuʻo lahi kae ʻoua kuó u toe ongoʻi loto-falala ke hoko atu.

Faá, ko e foʻi maka ʻo ʻeku fakatomala fakaʻahó. ʻI he tohi fakahinohino Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻoku tau lau ai: “Ko e fakatomalá ʻoku ʻikai ko ha tautea ia ʻo e angahalá; ka ko e founga ia ʻoku fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí mei he angahalá. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakatomalá ke liliu―ke tafoki mei he angahalá [kae hanga] ki he ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ia ke fakalakalaka pea maʻu ʻa e fakamolemolé. Ko e faʻahinga liliu ko ʻení ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku hoko tā tuʻo taha pē; [ka] ko ha founga ia ʻoku toutou fakahoko.”10

ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe fakatauʻatāina ange ka ko e ongoʻi ʻa e fakamolemole ʻa e ʻOtuá pea mo e ʻiloʻi ʻoku tau maʻa pea fakalelei mo Iá. ʻOku malava ke hoko ʻa e fakamolemolé ki he tokotaha kotoa pē.

Ko e foʻi maka hono nimá ko e foʻi maka ʻo ʻeku maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá. Ko e ngaahi fuakava ʻoku tau fai mo e ʻOtuá, hangē ko ia ʻoku tau fakahoko ʻi he ouau ʻo e papitaisó, ʻoku tau malava ai ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.11 Ko e mālohi ʻo e ʻOtuá ko ha mālohi moʻoni ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá, fai ha ngaahi fili lelei pea fakatupulaki ʻetau malava ke kātekina ʻa e ngaahi tūkunga faingataʻá. Ko ha mālohi ia te tau lava ai ʻo tupulaki ʻi he ivi malava pau ʻoku tau fiemaʻú.12

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi fakahinohino Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo pehē: “ʻOku fakafehokotaki koe ʻe he ngaahi fuakavá ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. ʻOku nau fakatupulaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí.”13

Tau talanoa angé ki he fehokotaki ko iá. Manatuʻi ʻa e taimi naʻe akoʻi ai ʻe Kalaisi ʻa e faikehekehe ʻo ha fale ʻoku langa ʻi he maká mo e fale ʻi he ʻoneʻoné?14 Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa: “ʻOku ʻikai hao ha fale mei ha matangi koeʻuhí ʻoku mālohi ʻa e fale ko iá. ʻOku ʻikai foki ke hao ia koeʻuhí pē ʻoku mālohi ʻa e maká. ʻOku hao ʻa e falé mei he matangí koeʻuhí he ʻoku pipiki maʻu ia ki he fuʻu maka mālohi ko iá. Ko e mālohi ʻo e fehokotaki ki he maká ʻoku mahuʻingá.”15

ʻĪmisi
Fale ʻoku langa ʻi ha funga maka.

ʻE ʻomi heʻetau fehokotaki fakataautaha kia Sīsū Kalaisí ʻa e loto-toʻa mo e loto-falala ke tau laka atu ki muʻa ʻi he uhouhonga ʻo e kakai ʻoku ʻikai ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻetau tuí pe fakamamahiʻi kitautolú. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Kalaisi ke fakakaukau maʻu pē kiate Ia; ʻokú Ne folofola mai, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē16 ʻOku hoko ʻa e fakakaukau ki he Fakamoʻuí ke fakaʻataʻatā ai hotau ʻatamaí ke fai ha ngaahi tuʻutuʻuni, ke ngāue taʻe-manavahē, pea mo tali ʻikai ki he meʻa ʻoku fehangahangai mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá.17 ʻI he taimi ʻoku faingataʻa ai hoku ʻahó peá u ongoʻi he ʻikai ke u kei lava ʻo kātekiná, ʻoku hoko ʻa e fakakaukau kia Kalaisí ke u maʻu ai ha nonga mo ha ʻamanaki lelei.

Te tau lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ko ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí? Ko e talangofua ki heʻetau ngaahi fuakavá mo hono fakatupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻoku mahuʻinga ia.

ʻOku ou fakaʻamu ange mai naʻe ʻi ai ha toe foʻi maka ʻe taha ʻa Tēvita; ʻe hoko ia ko e foʻi maka ʻo ʻeku fakamoʻoní. ʻOku langaki ʻetau fakamoʻoní ʻe he ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻoku fakatāutahá ʻa ia ʻoku tau fakatokangaʻi ai ʻa e ivi tākiekina fakalangi ʻi heʻetau moʻuí.18 He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo toʻo ʻa e ʻilo ko iá meiate kitautolu. Ko hono ʻiloʻi ko ia ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo mei hono moʻui ʻaki ʻetau ngaahi aʻusia fakalaumālié, ʻoku mahuʻinga taʻe-hano-tatau. ʻI heʻetau tauhi totonu ki he ʻilo ko iá ʻoku tau maʻu leva ai ʻa e tauʻatāiná. ʻOkú ne ʻomi ʻa e fiefiá! Kapau ʻoku tau ʻofa ʻi he moʻoní, te tau fekumi ki ai, pea ʻi heʻetau maʻu iá, te tau taukaveʻi ia.19

Ko Ha Fakaafe

Hangē ko ʻeku fili ʻa e foʻi maka fika onó, ʻoku pehē ʻeku fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakataha mo homou kalasí, kōlomú pe fāmilí pea fakakaukau pe ko e hā ha ngaahi mālohinga ʻoku fiemaʻu ke mou maʻu ke mou kei tui faivelenga ai ki he ʻOtuá pea ikunaʻi ʻa e māmaní.

Ko Ha Talaʻofa

Siʻi ngaahi kaungāmeʻa, ʻoku vēkeveke ʻa Kalaisi ke feʻao mo kitautolu ʻi he fonongaʻanga ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu, ʻi hoʻomou piki ki he vaʻa ukameá, te mou ʻaʻeva fetākinima mo Sīsū Kalaisi.20 Te Ne tataki kimoutolu, pea te Ne akoʻi kimoutolu21 Te ke lava ʻo ikunaʻi ʻa e Kolaiate kotoa pē ʻi hoʻo moʻuí, ʻaki ʻEne tokoní.

Fakamoʻoni

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha fiefia ʻi he lotu ʻi he ʻaho kotoá, ʻi hono lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho kotoá, ʻi hono maʻu ʻo e sākalamēnití ʻi he Sāpate kotoa pē, pea mo e ʻalu ki he seminelí—naʻa mo hono fakahoko ʻi he hengihengí! ‘Oku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi he fai leleí.

ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi he tui faivelenga ki he ʻOtua ʻo e ʻunivēsí, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí. ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi he hoko ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi holi ho lotó mo e ngaahi meʻa te mou malavá, pea ʻokú Ne falala atu kiate koe.

Siʻi toʻu tupu, ʻe tokoniʻi kimoutolu ʻe Sīsū Kalaisi ke mou tui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ko ʻení, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.