Konifelenisi Lahi
Ko Ha Lekooti ʻo e Meʻa Kuó U Mamata mo Fanongo Ki Aí
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Ko Ha Lekooti ʻo e Meʻa Kuó U Mamata mo Fanongo Ki Aí

Kuo teʻeki ai ha taimi lelei ange ke hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Hili ʻeku ʻosi mei he ako laó, naʻá ku fili mo hoku uaifi, ko Māsiá, ke u kau ki ha kautaha lao naʻe fakatefito ʻi he hopo fakalaó. ʻI he kamata ʻeku ako ngāué, ko e konga lahi hoku taimí ne u teuteuʻi e kau fakamoʻoni ki ha hopo. Naʻe vave ʻeku ʻilo naʻe fakapapauʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻi ha fakamaauʻangá ʻi he fakamoʻoni ʻa e kau fakamoʻoní, ʻi he fuakava, ki hono moʻoni ʻo e meʻa naʻa nau fakatou mamata mo fanongo aí. Naʻe lekooti mo tauhi fakatouʻosi ʻa e lea ʻo e kau fakamoʻoní. Naʻe mahuʻinga maʻu pē ʻi heʻeku teuteú ʻa e falalaʻanga ʻa e kau fakamoʻoní.

Naʻe ʻikai fuoloa kuó u fakatokangaʻi ko e ngaahi lea tatau pē naʻá ku fakaʻaongaʻi fakaʻaho ʻi heʻeku hoko ko e loeá, naʻá ku toe fakaʻaongaʻi ʻi heʻeku fepōtalanoaʻaki ʻi he ongoongoleleí. ʻOku tau fakaʻaongaʻi e foʻi lea “fakamoʻoní” ʻi heʻetau vahevahe ʻetau ʻilo mo e ongo fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI hono hikinimaʻi au ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia foʻoú, naʻá ku fakaava ʻa e folofolá ke ako hoku ngaahi fatongiá, peá u lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:25, ʻa ia ʻoku pehē, “ʻOku ui foki ʻa e Kau Fitungofulú … ke hoko ko e kau fakamoʻoni makehe ki he kau Senitailé pea ʻi he māmaní kotoa.” Hangē ko ia ʻoku mou fakakaukau ki aí, naʻe tohoakiʻi ʻeku tokangá ʻe he ongo foʻi lea “fakamoʻoni makehé.” Naʻe mahino kiate au naʻe ʻi ai hoku fatongia ke fai ʻeku fakamoʻoní—ke fakamoʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí—ʻi ha feituʻu pē naʻá ku fononga ki ai ʻi he māmaní.

ʻOku lahi ha ngaahi sīpinga ʻi he folofolá ʻo ha niʻihi ne mamata tonu mo fakamoʻoni ki he meʻa ne nau fakatou mamata mo fanongo aí.

ʻI he kamata ʻe Molomona ko e palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻa ʻene lekōtí, naʻá ne tohi ʻo pehē, “Pea ko ʻeni ko au, Molomona, ʻoku ou hiki ha lekooti ʻo e ngaahi meʻa kuó u mamata mo fanongo ki aí, peá u ui ia ko e Tohi ʻa Molomoná.”1

Naʻe fakamoʻui ʻe he ongo ʻAposetolo ʻa e Fakamoʻuí ko Pita mo Sioné ha tangata ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻo Nasaletí.2 ʻI hono fekauʻi ke ʻoua naʻá na lea ʻi he huafa ʻo Sīsuú, naʻá na tali ʻo pehē:

“Mou fifili, pe ʻoku lelei ʻa fē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻa ʻema talangofua kiate kimoutolu, pe ki he ʻOtuá.

“Koeʻuhí ʻoku ʻikai te ma faʻa taʻofi ʻema lea ʻaki pē ʻa e ngaahi meʻa kuó ma mamata mo fanongo aí.”3

ʻOku maʻu ha fakamoʻoni mālohi ʻe taha mei he Kau Māʻoniʻoni he Tohi ʻa Molomoná naʻa nau mamata he ʻaʻahi mai ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Fanongo ki he fakamatala ko ʻeni ʻo ʻenau fakamoʻoní: “Pea ko e anga ʻeni ʻo ʻenau fakamoʻoní: ʻOku teʻeki ai mamata ʻe ha mata, pea teʻeki ai fanongo ʻe ha telinga, ʻi muʻa, ki ha ngaahi fuʻu meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo ʻo hangē ko ia naʻa mau mamata mo fanongo ki hono folofola ʻaki ʻe Sīsū ki he Tamaí.”4

ʻE kāinga, ʻoku ou fakahā ʻi he ʻahó ni ʻeku fakamoʻoní mo fai ha lekooti ʻo e meʻa kuó u fakatou mamata mo fanongo ai lolotonga ʻeku ngāue toputapu ko ha Fitungofulu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI heʻeku fai iá, ʻoku ou fakamoʻoni ai ki ha Tamai Hēvani ʻofa mo Hono ʻAlo angaʻofa ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe mamahi, pekia, pea toe tuʻu ke foaki ʻa e moʻui taʻengatá ki he fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni ki ha “ngāue fakaofo mo lahi”5 pea kuo toe ala mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ke fakafoki mai ʻEne ongoongoleleí ki he māmaní ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí.6 ʻOku ou fakamoʻoni makatuʻunga ʻi he meʻa kuó u mamata mo fanongo aí, kuo teʻeki ai ha taimi lelei ange ke hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ka ko e ʻahó ni. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni ʻiate au pē, ʻo ʻikai mei ha toe maʻuʻanga tokoni kehe, koeʻuhí ko e meʻa kuó u fakatou mamata mo fanongo aí.

Lolotonga hoku taʻu fakaʻosi ʻi he akoʻanga māʻolungá, naʻe pau ke u ʻiloʻi kotoa ʻa e temipale ʻe 15 ʻo e Siasí, kae lava ke u ʻosi mei he seminelí. Naʻe ʻi muʻa homau lokiakó ha tā ʻo e temipale takitaha, pea naʻe pau ke u ʻiloʻi mo e feituʻu naʻe tuʻu aí. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻe matuʻaki faingataʻa—ke ʻiloʻi ʻa e temipale takitaha—he kuo ʻi ai ha ngaahi temipale ʻe 335 ʻoku lolotonga ngāue pe fanongonongo ke langa. Kuó u mamata tonu ʻi ha konga lahi ʻo e ngaahi fale ko ʻeni ʻo e ʻEikí pea ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku foaki ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi tāpuakí mo e ngaahi ouaú ki he tokolahi ange ʻo ʻEne fānaú ʻi he funga ʻo e māmaní.

Kuo akoʻi au ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi he FamilySearch, ʻoku nau fakahū ha ngaahi hingoa foʻou ʻe taha miliona tupu ki he FamilySearch ʻi he ʻaho takitaha. Kapau naʻe ʻikai ke ke maʻu hoʻo kuí ʻaneafi, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke toe fekumi ki ai ʻapongipongi. ʻI hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, kuo teʻeki ai ha taimi lelei ange ke hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ka ko e ʻahó ni.

ʻI heʻema ohi hake ʻema fānaú ʻi Tuini Folo, ʻAitahoó, naʻe siʻisiʻi pē ʻema fakakaukau ki he Siasí fakaemāmani lahí. ʻI hono uiuiʻi au ko ha Taki Māʻolungá, naʻe vahe kimaua mo Māsia ke ma ngāue ʻi he ʻĒlia Pasifikí, ko ha feituʻu naʻe teʻeki ai ke ma ʻalu ki ai. Naʻá ma fiefia ke ʻilo ki ha ngaahi siteiki ʻi Nuʻu Sila kotoa, mo ha temipale naʻe fakatapui ʻi he 1958. Naʻe kau ia ʻi he ngaahi temipale ʻe 15 ko ia naʻá ku maʻuloto ʻi he seminelí. Naʻá ma maʻu ha ngaahi temipale ʻi he kolo lalahi kotoa pē ʻo ʻAositelēliá, mo ha ngaahi siteiki ʻi he konitinēniti ko iá. Naʻá ma maʻu ha ngaahi fatongia ki Haʻamoa, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha siteiki ʻe 25, mo Tonga, ʻa ia ʻoku meimei ko e vaeua ʻo e kakaí ʻoku kau ki he Siasí. Naʻe maʻu haʻama fatongia ki he motu ko Kilipatí, ʻa ia naʻá ma ʻilo ai ha siteiki ʻe ua. Naʻe vahe mai ke ma ʻaʻahi ki he ngaahi siteiki ʻi ʻĪpai ʻi he ʻOtu Motu Māsoló mo Talu ʻi Pāpua Niu Kini.

Hili ʻema ngāue ʻi he ʻOtu Motu Pasifikí, naʻe vahe kimaua ke ma ngāue ʻi Filipaini. Naʻá ku ofo ʻi he tupulaki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi Filipainí ʻo laka ange ʻi ha toe meʻa kuó u ʻilo. ʻOku ʻi ai he taimí ni ha ngaahi siteiki ʻe 125, misiona ʻe 23 mo e temipale ʻe 13 ʻoku lolotonga ngāue pe kuo fanongonongo. Naʻá ku siotonu ʻi ha siasi mo ha kāingalotu ʻe toko 850,000 tupu ʻi he fonua ko iá. Naʻe fēfē nai ʻeku taʻeʻilo ki he tupulaki ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ʻi he funga ʻo e māmaní?

Hili ha taʻu ʻe tolu ʻi Filipaini, naʻe kole mai ke u ngāue ʻi he Potungāue Ngāue Fakafaifekaú. Naʻá ma ʻaʻahi ʻi hoku fatongiá ki ha ngaahi misiona ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe toe lahi ange ʻeku vakai ki he Siasi fakaemāmani lahi ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe vahe au mo Māsia ke ma ʻaʻahi ki he ngaahi misiona ʻi ʻĒsiá. Ne ma ʻilo ai ha senitā fakasiteiki fakaʻofoʻofa ʻi Singapoa, mo ha kāingalotu fakaofo mo faivelenga. Naʻá ma ʻaʻahi ki he kāingalotu mo e kau faifekau ʻi ha falelotu ʻi Kouta Kinapalu, ʻi Malēsia. Ne ma feʻiloaki mo ha kau faifekau ʻi Hongo Kongo mo kau ki ha konifelenisi fakasiteiki fakaʻofoʻofa fakataha mo e Kāingalotu faivelenga mo faimateakí.

Naʻe toutou hoko ʻeni ʻi heʻema feʻiloaki mo e kau faifekau mo e kāingalotu ʻi ʻIulope, ʻAmelika Latina, ʻOtu Kalipiané, mo ʻAfilika. ʻOku tupulaki lahi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ʻAfilika.

ʻOku ou hoko ko ha fakamoʻoni ki he hokohoko atu hono Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo hono fakahoko ʻo e kikite ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa ia “ko e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻe kei laka taʻe ufi atu pē, ʻi he fakaʻeiʻeiki mo e tauʻatāina, kae ʻoua kuo hū atu ki he konitinēniti kotoa pē, aʻu ki he faʻahinga kotoa pē, ʻuʻufi ʻa e fonua kotoa, pea mo ongona ʻi he telinga kotoa.”7

ʻOku toko 74,000 he taimí ni ʻetau kau faifekau lelei ʻoku nau ngāue ʻi he kolopé. ʻI heʻenau ngāue fakataha mo e kāingalotú, ʻoku nau papitaiso ha kakai ʻe toko 20,000 tupu ʻi he māhina kotoa pē. Ko ha kau talavou mo e kau finemui taʻu 18, 19, mo e 20 ne nau fakahoko ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí ʻa e tānaki fakaofo kāfakafa ko ʻení. ʻOku tau maʻu ʻa e kau finemui mo e kau talavou ko ʻení ʻi he fanga kiʻi kolo iiki ʻo Vanuatú pea ʻi he ngaahi kolo lalahi ʻo Niu ʻIoke, Pālesi, mo Lonitoní. Kuó u mamata ʻi heʻenau akoʻi ʻo kau ki he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi haʻofanga lotu ʻi Fisí pea mo e ngaahi fakatahaʻanga tokolahi ange ʻi he ngaahi feituʻu hangē ko Tekisisi, Kalefōnia, mo Folōlitá ʻi he ʻIunaiteti Siteití.

Te mou ʻilo ha kau faifekau ʻi māmani kotoa ʻoku nau lea ʻi ha lea fakafonua kehekehe ʻe 60 mo fakahoko ʻa e fekau maʻongoʻonga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Mātiu 28: “Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní.”8 ʻOku ou fakaʻapaʻapa ki he kau faifekau ʻo e Siasí ʻi he kuohilí mo e lolotongá mo fakamanatu ki hotau toʻu tangata kei tupu haké ʻa e fakaafe ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke haʻu ʻo tānaki ʻa ʻIsilelí.9

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he ʻahó ni kuó u mamata ki he Fakafoki maʻongoʻonga mai ko ʻeni ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hoku matá peá u fanongo tonu ai. ʻOku ou hoko ko ha fakamoʻoni ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní. Kuo teʻeki ai ha taimi lelei ange ke hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka ko e ʻahó ni.

Mahalo ko e mana fakaofo taha ʻo e Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí kuó u mamata aí, ko kimoutolu, ko e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ʻi he fonua kotoa pē. ʻOku fakamatalaʻi kimoutolu ʻe Nīfai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi heʻene mamata mai ki hotau kuongá ni mo fakamoʻoniʻi, “Pea naʻe hoko ʻo pehē ko au, Nīfai, naʻá ku vakai ki he mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tō ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí, pea ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní; pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.”10

ʻOku ou fakamoʻoni kuó u mamata ʻaki hoku matá ki he meʻa ne mamata ki ai ʻa Nīfaí—ʻa kimoutolu, ko e Kāingalotu ʻo e fuakavá ʻi he fonua kotoa pē, kuo fakamahafu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻeku ʻi he tuʻunga malangá ʻi he taha ʻo e ngaahi fonua maʻongoʻonga ʻo e māmaní, naʻe fakamanatu mai ʻe he ʻEikí e akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he Mōsaia 2 ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Peleni, “ʻOku ou loto ke [ke] fakakaukau ki he tuʻunga monūʻia mo fakafiefia ʻo kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. He vakai, ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa fakamāmaní mo e fakalaumālié fakatouʻosi.”11

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu kuó u mamata ʻaki hoku matá ki he meʻá ni mo fanongo ai ʻi heʻeku feʻiloaki mo kimoutolu, ko e Kāingalotu faivelenga ʻo e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku mou tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Ko e fānau fuakava kimoutolu ʻa e Tamaí. Ko e kau ākonga kimoutolu ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku mou ʻiloʻi foki ʻa e meʻa ʻoku ou ʻiló koeʻuhí kuo mou maʻu hoʻomou fakamoʻoni fakataautaha ki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kuo fakafoki maí. Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí, “Ka ʻoku monūʻia homou matá, he ʻoku nau mamata; mo homou telingá he ʻoku nau ongoʻi.”12

ʻI he fakahinohino ʻa e ʻEikí mo e tataki ʻa ʻEne kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, te tau hokohoko atu hono teuteuʻi ʻa e kau faifekaú, fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú, fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ʻi he funga ʻo e māmaní, pea maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi heʻetau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau faaitaha. Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau ʻiloʻi Ia mo ʻofa ʻiate Ia.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa, ʻoku ou fakamoʻoni fakataha mo kimoutolu, ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku tau hiki ha lekooti ʻo e meʻa kuo tau mamata mo fanongo fakatouʻosi ki aí. ʻOku tau hoko ko e kau fakamoʻoni ʻoku fakamoʻoni. ʻI he mālohi ʻo e fakamoʻoni faaitahá ni ʻoku tau hokohoko atu ke laka ki muʻa ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. Ko Ia hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.