Konifelenisi Lahi
Fiefia ʻi he Meʻaʻofa ʻo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Fiefia ʻi he Meʻaʻofa ʻo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻOku puleʻi ʻe he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e founga ʻe ala fakaʻaongaʻi ai ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ke fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí mo tāpuakiʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tali ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ko ha ʻaho fakahisitōilia ʻeni kia Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi mo au. Naʻe hikinimaʻi kimaua ʻi he taʻu ʻe 40 kuohilí, ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli 1984, ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.1 Kuó ma fiefia ʻi he konifelenisi lahi kotoa talu mei ai, ʻo kau ai ʻeni. Kuo toe tāpuekina kitautolu ʻaki ha taumalingi toputapu mai ʻa e Laumālié. ʻOku ou fakatauange te mou toutou ako ʻa e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi ko ʻení ʻi he ngaahi māhina ka hoko maí.

ʻI hoku fanauʻí,2 naʻe ʻi ai ha ngaahi temipale ʻe ono ʻo e Siasí naʻe lolotonga ngāue—naʻe takitaha ʻi Seni Siaosi, Lōkani, Manitī, mo Sōleki Siti, ʻIutā; kae pehē ki Katisitoni, ʻAlapeta, Kānata; mo Laʻie, Hauaiʻi. Naʻe ʻi ai ha ongo temipale kimuʻa naʻe ngāue taimi nounou ʻi Ketilani, ʻOhaiō, mo Nāvū, ʻIlinoisi. ʻI he hiki ʻa e Siasí ki he hihifó, naʻe fakamālohiʻi ʻa e Kāingalotú ke liʻaki ʻa e ongo temipale ko iá.

Naʻe maumauʻi ʻa e Temipale Nāvuú ʻi hano tutu. Naʻe toe langa pea fakatapui leva ia ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī.3 Naʻe ʻuliʻi ʻa e Temipale Ketilaní ʻe he ngaahi fili ʻo e Siasí. Naʻe maʻu kimui ʻa e Temipale Ketilaní ʻe he Community of Christ, ʻa ia kuo nau maʻu ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

ʻI he māhina kuo ʻosí, naʻa mau fakahā ai kuo hanga ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo fakatau mai ʻa e Temipale Ketilaní, fakataha mo ha ngaahi kelekele fakahisitōlia mahuʻinga ʻi Nāvū. ʻOku mau houngaʻia lahi ʻi he ngaahi alea melino mo ʻaonga naʻe fakahoko mo e kau taki ʻo e Community of Christ ʻo fakaiku ai ki he felotoi ko ʻení.

ʻĪmisi
Temipale Ketilaní.

ʻOku ʻi ai ha mahuʻinga makehe ʻo e Temipale Ketilaní ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe hoko ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi naʻe kikiteʻi ʻi ha taʻu ʻe tahaafe pea naʻe mahuʻinga ia ki he Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí, ke fakahoko hono misiona ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Ko e mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení naʻe hoko ia ʻi he Sāpate Toetuʻú, ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836.4 ʻI he ʻaho ko iá, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ha ngaahi ʻaʻahi hokohoko fakalangi fakaofo. ʻUluakí, naʻe hā mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe lekooti ʻe he Palōfitá “naʻe tatau ʻa [e] fofonga [ʻo e Fakamoʻuí] mo e ulo ʻo e afi; naʻe hinehina ʻa e louʻulu ʻo hono ʻulú ʻo hangē ko e sinou maʻa; naʻe ulo ʻa hono fofongá ʻo mahulu ange ʻi he ngingila ʻo e laʻaá; pea naʻe tatau ʻa hono leʻó mo e tafe mālohi ʻo e ngaahi vai lahi.”5

ʻI he lolotonga ʻo e ʻaʻahi ko ʻení, naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí Hono tuʻunga totonú. Naʻá Ne folofola, “Ko au ko e ʻuluakí mo e ki muí; ko au ia ʻa ia ʻoku moʻuí, ko au ia ʻa ia naʻe fakapōngí; ko au homo taukapo ki he Tamaí.”6

Pea toki fakahā leva ʻe Sīsū Kalaisi kuó Ne tali ʻa e temipalé ko Hono fale pea mo fai ʻa e palōmesi fakaʻofoʻofa ko ʻení: “Te u fakahā au ʻe au ki hoku kakaí ʻi he ʻaloʻofa ʻi he falé ni.”7

ʻOku fakahoko ʻa e talaʻofa mahuʻingá ni ki he temipale kotoa pē kuo fakatapui ʻi he kuongá ni. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke fakalaulauloto ki he mahuʻinga fakafoʻituitui ʻo e palōmesi ʻa e ʻEikí kiate koé.

Hili ʻo e ʻaʻahi mai ʻa e Fakamoʻuí, naʻe hā mai ʻa Mōsese. Naʻe foaki ʻe Mōsese ʻa e ngaahi kī ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí pea mo e fakafoki mai ʻo e faʻahinga ʻe hongofulú.8

ʻI he ʻosi ʻa e meʻa-hā-mai ko ʻení, “Naʻe hā mai ʻa ʻIlaiase, ʻo tuku mai ʻa e kuonga ʻo e ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé” kia Siosefa.9

Hili iá naʻe hā mai leva mo e palōfita ko ʻIlaisiaá. Naʻe fakahoko ʻe heʻene hā maí ʻa e palōmesi ʻa Malakai ʻe kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Maí, ʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa ʻIlaisiā ke ne “liliu ʻa e loto ʻo e mātuʻá ki he fānaú, pea [mo e] loto ʻo e fānaú ki heʻenau mātuʻá.”10 Naʻe foaki ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohi faisilá kia Siosefa Sāmita.11

Ko e mahuʻinga ʻo e fakafoki mai ʻo e ngaahi kī ko ʻení ki māmani ʻe he kau talafekau fakalangi ʻe toko tolú, ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e ʻEikí, he ʻikai lava ke fakamatalaʻi feʻunga. ʻOku ʻi he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e mafai mo e mālohi ʻo e kau palesitenisií. ʻOku puleʻi ʻe he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e founga ʻe ala fakaʻaongaʻi ai ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ke fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí mo tāpuakiʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi, kimuʻa ʻi he fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe foaki ʻe ha kau talafekau fakalangi ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea foaki kiate ia ʻa e ngaahi kī ʻo e ongo lakanga fakataulaʻeikí fakatouʻosi.12 Naʻe ʻoange ʻe he ngaahi kií ni kia Siosefa Sāmita ʻa e mafai ke fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he 1830.13

Pea ʻi he Temipale Ketilaní leva ʻi he 1836, naʻe mahuʻinga ai hono foaki ʻa e ngaahi kī makehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ʻa ia ko e ngaahi kī ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí, ngaahi kī ʻo e ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé, mo e ngaahi kī ʻo e mālohi faisilá. Naʻe fakamafaiʻi ʻe he ngaahi kií ni ʻa Siosefa Sāmita—mo e kau Palesiteni kotoa pē ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí naʻe hoko mai aí—ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí, ke tāpuakiʻi ʻa e fānau kotoa ʻo e fuakavá ʻaki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé, ke fakahoko hano silaʻi fakapapau ʻo e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea mo silaʻi ke taʻengata ʻa e ngaahi fāmilí. Ko e mālohi ʻo e ngaahi kī ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku taʻe-fakangatangata mo fakaofo ia.

Fakakaukau angé pe naʻe mei fēfē nai hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai ke fakafoki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he māmaní.14 Ka ne taʻe-ʻoua ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, he ʻikai ke lava ʻo fakakoloaʻi koe ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá.15 Ka ne taʻe-ʻoua ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻe ala hoko pē ʻa e Siasí ko ha akonaki mahuʻinga mo ha kautaha ke tokoni ʻofa fakaetangata kae ʻikai toe laka hake ai. Ka ne taʻe-ʻoua ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, he ʻikai ha taha ʻiate kitautolu te ne maʻu ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava mahuʻinga ʻoku nau haʻi kitautolu ki hotau ngaahi ʻofaʻangá ʻo taʻengatá mo fakaʻatā ke tau iku ʻo nofo mo e ʻOtuá.

ʻOku faka-faikehekeheʻi ʻe he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei ha toe faʻahinga kulupu ʻi māmani. ʻOku lahi ha ngaahi kulupu kehe te nau lava pea mo ʻai hoʻo moʻuí ke toe lelei ange ʻi he moʻui fakamatelié. Ka ʻoku hala ha toe kulupu ʻe lava pe te ne tokoniʻi hoʻo moʻuí ʻi he hili ʻa e maté.16

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kiate kitautolu ʻa e mafai ke fakaaʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē naʻe palōmesi kia ʻĒpalahamé, ki he tangata mo e fefine tauhi fuakava kotoa pē. ʻOku hanga ʻe he ngāue fakatemipalé ʻo ʻai ʻa e ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa ko ʻení ke ʻatā ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá, neongo pe ko e fē ʻa e feituʻu pe taimi naʻa nau moʻui aí, pe ʻoku nau moʻui aí. Tau fiefia muʻa ʻi he toe ʻi māmani ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku fakaafeʻi koe ke ke fakakaukau fakalelei ki he ngaahi fakamatala ʻe tolu ko ʻení:

  1. Ko e tānaki ʻo ʻIsilelí ko e fakamoʻoni ia ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú kotoa ʻi he feituʻu kotoa pē.

  2. Ko e ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé ko ha toe fakamoʻoni ia ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú kotoa ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOkú Ne fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ke haʻu kiate Ia—“pe ko ha ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine; … ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”17

  3. Ko e mālohi faisilá ko ha fakamoʻoni fakalangi ia ki he lahi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo ʻEne fānau ʻi he feituʻu kotoa pē pea ʻokú Ne finangalo ke nau takitaha fili ke toe foki kiate Ia.

ʻOku hanga ʻe he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo ʻai ke lava ʻa e tangata mo e fefine tauhi fuakava kotoa pē ʻo fiefia ʻi he ngaahi faingamālie fakalaumālie fakafoʻituitui ʻoku fakaofó. Ka ko ʻeni, ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa te tau lava ʻo ako mei he hisitōlia toputapu ʻo e Temipale Ketilaní.

Ko e lotu fakatapui ʻe Siosefa Sāmita ʻo e Temipale Ketilaní ko ha fakahinohino ia fekauʻaki mo e founga ʻoku fakamālohia fakalaumālie ai koe mo au ʻe he temipalé ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení. ʻOku ou tapou atu ke mou ako ʻa e lotu ko iá, ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109. ʻOku akoʻi mai ʻe he lotu fakatapui ko iá, ʻa ia naʻe maʻu ʻi he fakahaá, ko e temipalé ko “ha fale ʻo e lotu, ko ha fale ʻo e ʻaukai, ko ha fale ʻo e tui, ko ha fale ʻo e ako, ko ha fale ʻo e nāunau, ko ha fale ʻo e maau, ko ha fale ʻo e ʻOtuá.”18

ʻOku mahulu hake ʻa e lisi ʻo e ngaahi natula ko ʻení ʻi ha fakamatalaʻi pē ʻo ha temipale. Ko ha palōmesi ia ki he meʻa ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku ngāue mo moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Te nau lava ʻo ʻamanaki ke maʻu ha ngaahi tali ki he lotú, fakahā fakafoʻituitui, tui lahi ange, ivi, fiemālie, ʻilo lahi ange, mo ha mālohi lahi ange.

ʻE tokoni ʻa e taimi ʻi he temipalé ke ke fakakaukau fakasilesitiale pea mo maʻu ai ha mahino ki ho tuʻunga totonú, ko e tuʻunga te ke lava ʻo aʻusiá, pea mo e faʻahinga moʻui te ke lava ʻo maʻu ʻo taʻengatá. ʻE hanga ʻe he moihū maʻu pē ʻi he temipalé ʻo fakaʻata lelei ʻa e founga hoʻo vakai kiate koé pea mo e founga ʻokú ke kau ai ʻi he palani fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou palōmesi atu ia kiate koe.

ʻOku toe palōmesi mai foki te tau lava ʻo “maʻu [ʻi he temipalé] ʻa hono kakato ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”19 Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e palōmesi ko iá ke fakaava mai ʻa e ngaahi langí ki he tokotaha takitaha ʻoku fekumi faivelenga ki he moʻoni taʻengatá.

ʻOku toe fakahinohinoʻi mai ko kinautolu kotoa pē ʻoku moihū ʻi he temipalé, te nau maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá pea ʻe “tokangaʻi ʻa kinautolu” ʻe he kau ʻāngeló.20 Ko e hā ʻa e lahi hono fakatupulaki hoʻo loto-falalá ʻi haʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke fehangahangai toko taha pē mo e moʻuí, ʻi hoʻo hoko ko e fefine pe tangata kuo ʻosi maʻu ʻenitaumeni ʻoku fakateunga ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá? ʻOku fakalotolahi fēfē nai kiate koe ʻa e ʻiloʻi ʻe tokoniʻi moʻoni koe ʻe he kau āngeló?

Fakaʻosí, ʻoku palōmesi mai “[he ʻikai] maʻu ha mālohi ʻe ha kautaha ʻo e faiangahalá” ʻa kinautolu ʻoku moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí.21

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga kiate kitautolu takitaha ʻi he ʻahó ni, ke mahino ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku malava ke tau maʻu ʻi he temipalé.

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ko ʻeku palōmesí ʻeni. He ʻikai ha meʻa ʻe tokoni lahi ange kiate koe ke ke pīkitai ai ki he vaʻa ukameá22 ka ko e faʻa moihū ʻi he temipalé ʻo fakatatau mo hoʻo tūkungá. He ʻikai ha meʻa te ne maluʻi lahi ange koe ʻi hoʻo fepaki mo e ngaahi ʻao fakapoʻuli ʻo e māmaní. He ʻikai ha meʻa te ne fakaivia hoʻo fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí pe tokoni ke mahino lahi ange kiate koe ʻa e palani fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá. He ʻikai ha meʻa te ne fakanonga lahi ange ho laumālié ʻi he lolotonga ʻa e taimi ʻo e mamahí. He ʻikai ha meʻa te ne fakaava lahi ange ʻa e ngaahi langí. He ʻikai pē ha meʻa!

Ko e temipalé ko e matapā ia ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha kuo teuteu ʻe he ʻOtuá maʻatautolú, he ko e temipalé ko e potu pē ia ʻe taha ʻi māmani te tau lava ai ʻo maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahamé.23 Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau fai ai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau lavá, ʻi he tataki ʻa e ʻEikí, ke maʻungofua ange ʻa e ngaahi tāpuaki fakatemipalé ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí. Ko ia ai ʻoku mau fiefia ke fakahā, ʻoku mau palani ke langa ha temipale foʻou ʻi he ngaahi feituʻu takitaha ʻe 15 ko ʻení:

  • Utuloa, Tahiti

  • Sihuahua, Mekisikou

  • Fololianipolisi, Palāsila

  • Losalio, ʻĀsenitina

  • ʻEtinipoki, Sikotilani

  • Pilisipeini, ʻAositelēlia feituʻu sauté

  • Vikatōlia, Pilītisi Kolomupiá

  • Iuma, ʻAlesona

  • Hiusitoni, Tekisisi feituʻu sauté

  • Ti Moini, ʻAiouā

  • Sinisinati, ʻOhaiō

  • Honolulu, Hauaiʻi

  • Soatani Hihifo, ʻIutā

  • Līhai, ʻIutā

  • Malakaipo, Venesuela

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku ou fakamoʻoni atu ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko Ia ʻoku pulé. Ko ʻEne kau ākonga kitautolu.

Tuku muʻa ke tau fiefia ʻi hono fakafoki mai ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻokú ta lava ai ʻo fiefia ʻi he tāpuaki fakalaumālie kotoa ʻoku tau loto-fiemālie mo taau ke maʻú. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.