Konifelenisi Lahi
Folo Hifo ʻi he Fiefia ʻa Kalaisí
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Folo Hifo ʻi he Fiefia ʻa Kalaisí

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fanongo mai ʻetau Tamai Hēvaní ki hoʻo ngaahi tautapa loʻimataʻiá pea te Ne tali mai maʻu pē ʻi he poto haohaoa.

ʻOku mau ʻofa atu, ʻEletā Kīloni. ʻE lava ke u fakaʻaongaʻi ʻa e tō hoʻo leá ʻi ha miniti ʻe 10?

Ngaahi Mana ʻoku Fakaʻamuá

ʻOku tau ako ʻi he Fuakava Foʻoú ki he tangata kui ko Patimiusi, ʻa ia naʻe tangi kia Sīsū ki ha maná. “Pea pehē ʻe Sīsū kiate ia, ʻalu; kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí. Pea ʻā leva ia.”1

ʻI he meʻa ʻe taha ko ha tangata ʻi Petesaita naʻá ne fakaʻamua ha fakamoʻui. Ko hono faikehekehé, naʻe ʻikai hoko he taimi pē ko iá ʻa e mana ko ʻení. Ka, naʻe tāpuakiʻi tuʻo ua ia ʻe Sīsū pea toki “fakamoʻui” ia.2

Ko e sīpinga hono tolú, naʻe “liunga tolu … [e] kole lahi ki he ʻEikí” ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi heʻene faingataʻaʻiá,3 ka ʻi he taimi tatau, naʻa tau ʻiloʻi, naʻe ʻikai tali ʻene tautapá.

Kakai kehekehe ʻe tolu. Ngaahi aʻusia kehekehe ʻe tolu.

ʻOku ʻomai ai ʻa e fehuʻí ni: Ko e hā ʻoku maʻu vave ai ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi mana naʻa nau fakaʻamuá, kae tatali kātaki fuoloa ʻa e niʻihi, ʻo tatali ki he ʻEikí?4 Mahalo he ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ʻuhingá, kae fakamāloó ʻoku tau ʻilo Ia ʻa ia ʻoku “ʻofa [ʻiate kitautolú]”5 mo “fai ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhí ko [ʻetau] tuʻumālié mo e fiefiá.”6

Ngaahi Taumuʻa Fakalangí

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá,7 “ʻE kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá mo hoʻo ngaahi mamahí”8 pea ʻe fakatapui ia “ke hoko ko ha tāpuaki kiate koe.”9

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā ʻOasoni F. Uitenī ʻi heʻene tokoni ke ʻuhingamālie ange hotau ngaahi ʻahiʻahí: “ʻOku ʻikai taʻeʻaonga ʻa e mamahi ʻoku hoko mai kiate kitautolú, pea mo e faingataʻa ʻoku tau aʻusiá. ʻOku tokoni ia ki hotau akoʻí. … Ko e ngaahi meʻa kātoa … ʻoku tau kātakiʻi [ʻi he kātaki fuoloa] … , ʻoku nau langa hake ʻa hotau ʻulungāngá, fakamaʻa hotau ngaahi lotó, fakatupulaki ʻa ʻetau moʻuí, mo ngaohi kitautolu ke tau angavaivai mo toe manavaʻofa ange. … ʻOku fakafou ia ʻi he mamahí mo e faingataʻaʻiá, ngāué mo e ʻahiʻahí, ʻa ia te ne ngaohi kitautolu ke tau hoko ʻo tatau ange mo ʻetau [mātuʻa fakalangí].”10

ʻI he mahino ki he ʻAposetolo ko Paulá “ʻe nofoʻia [ʻiate ia] ʻe he mālohi ʻo Kalaisí” ʻi hono ngaahi faingataʻaʻiá, naʻá ne loto-fakatōkilalo mo pehē, “He kau ka vaivai ʻoku ou toki mālohi.”11

ʻOku siviʻi kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.12 Naʻa mo e Fakamoʻuí naʻá Ne “[ako] … [ʻa e] talangofuá ” pea “fakahaohaoa ʻi he ngaahi mamahí.”13

Pea te Ne fakahā loto-ʻofa ʻi ha ʻaho, “Vakai, kuó u fakamaʻa koe, kuó u fili koe ʻi he afi ʻo e faingataʻaʻiá.”14

ʻI he falala ki he ngaahi taumuʻa fakalangi ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻamanaki lelei ai ʻa e ngaahi laumālie ongosiá mo fakaake ʻa e vilitakí ʻi he ngaahi taimi fakamamahí mo e loto-mamahí.15

Ngaahi Fakakaukau Fakalangi

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne vahevahe ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e fakakaukau mahuʻingá ni: “ʻI heʻetau vakai ki he ngaahi meʻá ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá, ʻe fakamaʻamaʻa moʻoni ai hotau mafasiá.”16

ʻĪmisi
Holi mo Tali Pota.

Ne u toki fakamoʻoniʻi mo hoku uaifi ko Silí, ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he moʻui faivelenga ʻa Holi mo Liki Potá, ʻa ia ne mālōlō hona foha taʻu 12 ko Talí, ʻi ha vela fakamamahi. Naʻe vela lahi ʻa e ongo nima mo e vaʻe ʻo Holí ʻi heʻene feinga ke fakahaofi siʻono fohá, pea naʻá ne fakamoʻoni kimui ange ʻi he houalotu sākalamēniti ʻa e uōtí, ki he nonga mo e fiefia lahi ne tuku ʻe he ʻEikí ki hono fāmilí ʻi heʻenau mamahí, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea hangē ko e mana, fakaofo mo e fakaʻofoʻofa.

ʻĪmisi
Kūnima ʻa e ngaahi nima fakamoʻui.

Naʻe fetongi ʻa e mamahi lahi ʻo e faʻē fakaofó ni ʻaki ha nonga ʻi he fakakaukaú ni: “ʻOku ʻikai ko hoku ongo nimá naʻe fai e fakahaofí. Ko e toʻukupu ia ʻo e Fakamoʻuí! ʻOku ʻikai ke u vakai ki hoku ngaahi kafó ko ha fakamanatu ʻo e meʻa ne ʻikai ke u lava ʻo fakahokó, ka ʻoku ou manatuʻi ai ʻa e ngaahi kafo ne fuesia ʻe hoku Fakamoʻuí.”

Naʻe fakahoko ʻe he fakamoʻoni ʻa Holí ʻa e palōmesi hotau palōfitá: “ʻI hoʻo fakakaukau fakasilesitialé, te ke vakai ai ki he ngaahi faingataʻá mo e fakafepakí ʻi ha fakakaukau foʻou.”17

Naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni: “ʻOku ou tui naʻe ongo kiate kitautolu ʻa e pole ʻo e ikunaʻi mo e tupulaki mei he faingataʻá ʻi he taimi naʻe fakahā mai ai ʻe he ʻOtuá ʻEne palani ʻo e huhuʻí ʻi he maama fakalaumālié. ʻOku totonu ke tau fehangahangai mo e faingataʻa ko iá he taimí ni ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻe poupouʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. Ka ʻoku mahuʻinga ke tau tafoki kiate Ia. Ka ne taʻeʻoua e ʻOtuá, ʻe fakahehema e ngaahi aʻusia kovi ʻo e faingataʻaʻiá mo e ʻahiʻahí ki he mamahi, siva ʻo e ʻamanakí, pea aʻu pē ki he ʻitá.”18

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Fakalangi

Ke fakaʻehiʻehi mei he fakapoʻuli ʻo e taʻefiemālié kae maʻu ha nonga, ʻamanaki lelei, pea naʻa mo ha fiefia lahi ange lolotonga e ngaahi pole faingataʻa ʻo e moʻuí, ʻoku ou vahevahe ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi ʻe tolu ko ha fakaafe.

ʻUluakí—ʻoku maʻu ha tui lahi ange ʻi hono fakamuʻomuʻa ʻa Sīsū Kalaisí.19 ʻOkú Ne folofola, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”20 Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē:

“ʻOku fakafalala [ʻetau] moʻui taʻengatá ki [heʻetau] tui kia [Kalaisi] mo ʻEne Fakaleleí.”21

“ʻI heʻeku fekuki mo e mamahi fau naʻe tupu ʻi hoku fokoutuá, kuó u ongoʻi houngaʻia lahi ange ʻia Sīsū Kalaisi mo e meʻaʻofa taʻe-mafakakaukaua ʻo ʻEne Fakaleleí. Fakakaukau ki ai! Naʻe fuesia ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ‘ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻa pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē’ koeʻuhí ke Ne lava ʻo fakafiemālieʻi kitautolu, fakamoʻui kitautolu [pea] mo fakahaofi kitautolu, ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.”22

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Kuo fakatupu ʻe hoku fokoutuá ʻeku toutou toe fakakaukau ki he ‘māfimafi ʻo e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí.’ Lolotonga ʻeku fakaakeaké, kuo fakaeʻa ʻe he ʻEikí Hono mālohi fakalangí ʻi ha ngaahi founga nonga mo ʻikai toe fakaʻuliʻulilātai.”23

ʻOku tapou mai hotau Fakamoʻuí, “Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani: ka mou loto toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani.”24

Uá—ʻoku maʻu ʻa e ʻamanaki lelei lahi ange ʻi he fakakaukauloto ki hotau ikuʻanga taʻengatá.25 ʻI he lea ʻa Sisitā Linitā S. Liivi kau ki he mālohi ʻoku hāsino ʻi hono maʻu “ha vīsone ki he ngaahi tāpuaki fungani kuo talaʻofa mai ʻe [heʻetau] Tamaí … [ke] tau aʻusia fakaʻahó,” naʻá ne fakamoʻoni ai ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e hā ʻoku lahi pehē ai hotau ngaahi ʻahiʻahí, ka ʻoku ou ongoʻi ʻoku mahulu hake ʻa e palé, ʻoku taʻengata pea mo lauikuonga, ʻo fakafiefia pea mahulu hake ia heʻetau mahinó, he ko e ʻaho ʻe foaki ai ʻa e palé, te tau fie lea ki heʻetau Tamai ʻaloʻofa mo manavaʻofá ʻo pehē, ‘Ko e meʻa kotoa pē ʻena naʻe fiemaʻú?’… Ko e hā ka toe lau ai ʻetau mamahi hení, kapau ʻe aʻu ki he ngataʻangá ko e ngaahi ʻahiʻahi ko iá te ne fakafeʻungaʻi kitautolu ki he moʻui taʻengatá … ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá?”26

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e fakakaukau ko ʻení: “Fakakaukau ki he tali ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻá ne lotua ai ha fakanonga ʻi he Fale Pōpula Lipetií. Naʻe akoʻi ʻe he ʻEiki ʻa e Palōfitá, ko hono ngaohikoviʻí, te ne maʻu ai ha poto mo lelei kiate ia. Naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí, ‘ʻE toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei.’ Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke fakakaukau fakasilesitiale mo sioloto ki ha pale taʻengata kae ʻoua ʻe tokanga ki he ngaahi faingataʻa mamahi ʻo e ʻahó.”27

Naʻe hoko ʻa e liliu ʻi he fakakaukau ʻa Siosefá ki ha fakamāʻoniʻoniʻi loloto ange, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he tohi ko ʻeni ki ha kaungāmeʻa: “Hili hoku tuku pilīsoné ʻi ha māhina ʻe nima, ʻoku hangē kiate au ʻe fakavaivai maʻu pē hoku lotó hili ʻení ʻi ha toe taimi kimuʻa. … ʻOku ou fakakaukau ne ʻikai ke u mei ongoʻi pehē he taimí ni ka naʻe taʻe ʻoua ʻeku tofanga ʻi he ngaahi faihala kiate aú.”28

Tolú—ʻoku maʻu ha mālohi lahi ange ʻi he tokanga taha ki he fiefiá.29 Lolotonga ʻa e ngaahi houa mahuʻinga mo fakamamahi taha ʻi ʻitānití, naʻe ʻikai holomui hotau Fakamoʻuí ka naʻá Ne inu ʻa e ipu mahí.30 Naʻá Ne fakahoko fēfē nai ia? ʻOku tau ako, “Ne kātaki [ʻe Kalaisi] ʻa e pekia ʻi he ʻakaú … ko e meʻa ʻi he fiefia naʻe tuku ʻi hono ʻaó”31 ʻo “folo hifo [Hono] finangaló … ʻe he finangalo ʻo e Tamaí.”32

ʻĪmisi
Kalaisi ʻi Ketisemani.

ʻOku ueʻi moʻoni au ʻe he kupuʻi lea ko ʻeni ko e “folo hifo.” Naʻe toe fakalahi ange ʻeku mahuʻingaʻiá ʻi heʻeku ʻilo ʻoku liliu ʻa e “folo hifo” ʻi he lea faka-Sipeiní ki he “folo”; ko e “veteki” ʻi he lea faka-Siamané; pea “ʻosiʻosingamālie” ʻi he lea faka-Siainá. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku fakamamahi mo taulōfuʻu lahi taha ai ʻa e ngaahi pole ʻo e moʻuí, ʻoku ou manatuʻi ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí—ke “ʻoua naʻa [tau] “mamahi ʻi ha faʻahinga faingataʻaʻia, taʻemole [folo, veteki, mo ʻosiʻosingamālie] atu ia ʻi he fiefia ʻa Kalaisí.”33

ʻOku vakai ki he fiefiá ni ʻi he tokolahi ʻo kimoutolu, ʻa ia ʻoku “[ope atu] … ʻi he mahino fakamatelié,”34 neongo kuo teʻeki toʻo hoʻo ipu mahí. Fakamālō atu hono tauhi homou ngaahi fuakavá mo tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá.35 Fakamālō atu hoʻomou ala atu ʻo tāpuekina ʻa e kakai kotoa pē, lolotonga iá “ʻoku fufū fakalongolongo ʻi [ho] lotó ʻa e mamahi ʻoku ʻikai lava ʻo sio ki ai.”36 He ko e taimi te ke ʻomi ai ʻa e fakafiemālie ʻa e Fakamoʻuí ki he niʻihi kehé, te ke ʻilo ia maʻau, ko e akonaki ia ʻa Palestiseni Kamila Sionisoní.37

Ngaahi Talaʻofa Fakalangi

Sai, tau foki leva ki he houalotu sākalamēnití ʻa ia naʻa tau mamata ai ki he mana hono tokoniʻi ʻo e fāmili ʻo Holi Potá ʻe he ʻEikí.38 Lolotonga ʻeku fakalaulauloto ʻi he tuʻunga malangá ki haʻaku lea ke fakafiemālie ki he fāmili fakaofó ni mo honau ngaahi kaungāmeʻá, ne haʻu ʻa e fakakaukau ko ʻení: “Fakaʻaongaʻi e folofola ʻa e Fakamoʻuí.”39 Ko ia, te u fakaʻosi ʻaki ʻi he ʻahó ni ʻEne folofolá ʻo hangē ko e ʻaho Sāpate ko iá, ʻa ia naʻe “fakamoʻui [ai] ʻa e laumālie kuo kafó.”40

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”41

“Te u fakamaʻamaʻa foki ʻa e ngaahi kavenga kuo hilifaki ki homou ngaahi umá, ke ʻoua naʻa mou ongoʻi ia ʻi homou tuʻá, lolotonga hoʻomou ʻi he nofo pōpulá; … ke mou ʻiloʻi fakapapau ko au ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻoku ou tāpuakiʻi hoku kakaí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá.”42

“ʻE ʻikai te u tuku ke tuenoa ʻa kimoutolu: te u haʻu kiate kimoutolu.”43

Ko ʻEku Fakamoʻoní

ʻI he fiefia mamalu, ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí pea “ʻoku pau ʻEne ngaahi talaʻofá.”44 Tautautefito kiate kinautolu ʻoku tuʻutāmaki pe “puke ʻi ha mahaki ʻe taha,”45 ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻoku fanongo mai ʻetau Tamai Hēvaní ki hoʻo ngaahi tautapa loʻimataʻiá46 pea te Ne tali mai maʻu pē ʻi he poto haohaoa.47 “ʻOfa ke … tuku kiate kimoutolu ʻe he ʻOtuá,” ʻo hangē kuó Ne fakahoko maʻa homau fāmilí ʻi he taimi ʻo e faingataʻaʻia lahí “ke maʻamaʻa hoʻomou ngaahi kavengá,”48 ʻio ʻo “[folo hifo] ia ʻi he fiefia ʻa Kalaisí.”49 ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.