Konifelenisi Lahi
Ko hono Poupouʻi ʻo e Toʻu Tangata Kei Tupu Haké
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Ko hono Poupouʻi ʻo e Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

Ko e ngaahi vā fetuʻutaki ʻi he moʻui ʻa e toʻu tupú, ʻokú ne tākiekina lahi taha ʻenau ngaahi filí.

ʻI heʻeku teuteu ke lea kiate kimoutolú, kuo tataki ʻeku tokangá ki he talanoa kia Hilamani mo e ngaahi foha kei talavou ʻo e kakai ʻo ʻĀmoní. Kuó u ongoʻi ʻa e mālohi ʻo hono akoʻi ʻe he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi mātuʻá, kau pīsopé, mo e kāingalotu ʻo e uōtí ʻi hono ako ʻo e fakamatala ko ʻení.

Ko Hilamaní ko ha tangata ia naʻe lava ke falala ki ai ʻa e kau ʻĀmoni kei talavoú. Naʻá Ne tokoniʻi kinautolu ke nau tupulaki mo hoko ʻo māʻoniʻoni. Naʻa nau ʻiloʻi mo ʻofaʻi ia pea “nau fie maʻu ʻa Hilamani ke hoko ko honau taki”.1

Naʻe ʻofa ʻa Hilamani ʻi he kau talavoú ni ʻo hangē pē ko hano ngaahi fohá peá ne mamata ki he meʻa te nau malavá.2 Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo pehē “ko e founga lelei taha ke tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé, ko e pau ko ia ke tau vakai kiate kinautolu ʻi he fofonga … [ʻo e] Tamai Hēvaní. Ko e toki taimi ia te tau lava ai ʻo maʻu e ʻilo ki he mahuʻinga moʻoni ʻo e laumālié. Ko e toki taimi ia te tau lava ai ʻo ongoʻi ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú kotoa.”3 ʻOku faitāpuekina ʻa e kau pīsope ʻo e ʻaho ní ʻaki ha ʻiloʻilo ke nau mamata ki he tuʻunga fakalangi ʻo e toʻu tupu ʻoku nau tokangaʻí.

Naʻe “lau”4 ʻe Hilamani ʻa e kau talavou naʻá ne tokangaʻí. Naʻá ne fakamuʻomuʻa hono fakatupulaki ha ngaahi vā fetuʻutaki mālohi mo kinautolu.

ʻI ha taimi mahuʻinga naʻe fakafalala ai ʻa e moʻuí pe maté mei ha ngaahi fili mahuʻingá, naʻe ʻikai ke toe ʻiloʻi ʻe Hilamani mo ʻene kau tau kei talavoú ʻa e kau tau naʻa nau muimuiʻi kinautolú. Naʻe fealēleaʻaki ʻa Hilamani mo e toʻu tupú:

“Vakai, ʻoku ʻikai te tau ʻiloʻi pe kuo nau tuʻú koeʻuhí ke tau foki ange ʻo tauʻi ʻa kinautolu. …

Ko ia, ko e hā hoʻomou laú, ʻe hoku ngaahi foha … ?”5

Naʻe tali ange ʻa e kau talavou tui mateaki ko ʻení, “ʻE tamai, vakai ʻoku ʻiate kitautolu ʻa hotau ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te ne tuku ke mau tō; ko ia, tau ō atu.”6 Naʻe ikuna ʻa e taú, ʻi hono poupouʻi ʻe Hilamani ʻa e kau talavoú ni ʻi heʻenau tukupā7 ke ngāué.8

Naʻe ʻi ai ha ngāue maʻongoʻonga ʻa e kau ʻĀmoni kei talavoú pea naʻa nau loto-toʻa ʻi he “tokoni ki he kakaí.”9 ʻI hono tataki ʻe Hilamaní, naʻe hanga ʻe he “kiʻi kau tau tokosiʻi” ko ʻení, ʻo fakamafola ʻa e “fuʻu ʻamanaki mo e fiefia lahi”10 ki he loto ʻo e kau tau taukei ʻa e kau Nīfaí. ʻE lava ʻe he kau pīsope ʻi he ʻaho ní ʻo tataki ʻenau toʻu tupu talēnitiʻia makehé ʻi hono tāpuekina ʻo e uōtí mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Kuo akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē “ko e [tufakanga] ʻeni naʻe ʻomi ai [kinautolu] ki he māmaní.”11

Hangē ko e kau ʻĀmoni kei talavou ko ʻení naʻa nau “faivelenga ʻi he meʻa kotoa pē ʻa ia naʻe tuku ke nau faí,”12 naʻe muimui faivelenga ʻa Hilamani ki hono kau takí. Neongo pe ko e hā ʻa e faingataʻá pe fakafeʻātungiá, ka naʻe kei tuʻu maʻu pē ʻa Hilamani ʻi he “[loto-fakapapau]”13 ke fakalakalaka ʻi heʻenau taumuʻá. ʻI he taimi naʻe fekauʻi ai ia ke ne “laka atu mo [hono] ngaahi foha talavou kei īkí,”14 naʻá ne talangofua.

ʻOku faitāpuekina ʻa e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní ʻi he muimui ʻa e kau pīsopé ki he fakahinohino ʻa hotau kau takí ke “fealēleaʻaki mo e [kau] palesiteni ʻo e Kau Finemuí he uōtí.”15 ʻOku fakapapauʻi ʻe he kau palesiteni fakasiteikí ʻoku fakahinohinoʻi ʻa e kau pīsopé mo e kau palesiteni ʻo e Kau Finemuí ʻi hono fakahoko honau ngaahi fatongia ki he toʻu tupú.16

Naʻe tauhi ʻe Hilamani ʻa e ngaahi fuakavá. ʻI he taimi naʻe akoʻi ai ʻe ʻĀmoni ʻa e ongoongoleleí ki he mātuʻa ʻa e kau tau kei talavoú, naʻe tali ia ʻe he ngaahi mātuʻa ko ʻení ʻi he loto-tauʻatāina. Naʻa nau haʻisia ki heʻenau moʻui foʻou ʻo e tuʻunga fakaākonga angatonú naʻa nau fai ai ha fuakava ke “tuku hifo ʻa e ngaahi mahafu naʻa nau angatuʻu ʻakí.”17 Ko e meʻa pē naʻá ne ʻai ke nau fakakaukau ke maumauʻi ʻa e fuakava ko ʻení, ke nau foki ʻo tau, ʻa e meʻa naʻa nau angamaheni ki ai ʻi he kuohilí, ʻi heʻenau mamata naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e kau Nīfaí.

Naʻe fiemaʻu ʻe he kau ʻĀmoní ke nau tokoni ki he kakai ko ʻeni naʻa nau foaki ange ha ʻapi malu kiate kinautolú. Naʻe fakalotoʻi kinautolu ʻe Hilamani, fakataha mo ha niʻihi kehe, ke nau tauhi ʻenau fuakavá ke ʻoua naʻa nau teitei tau. Naʻá ne falala lahi ange ki he mālohi ʻe foaki ʻe he ʻOtuá ʻi he mālohi naʻe mei lava ke ʻomi ʻe he kau ʻĀmoni ko ʻení ʻaki ʻenau ngaahi heletaá mo e ngahaú.

ʻI he taimi naʻe fehangahangai ai ʻa Hilamani mo ʻene kau tau kei talavoú mo ha ngaahi faingataʻa lahí, naʻe tuʻu maʻu pē ʻa Hilamani. “Vakai, ʻoku tatau ai pē—ʻoku mau tui ʻe fakahaofi ʻa kimautolu ʻe he ʻOtuá.”18 ʻI he taimi ʻe taha, ʻi he ofi ko ia ke nau aʻusia ʻa e mate fiekaiá, ko ʻenau meʻa naʻe faí ko hono “fakahā hake [honau] laumālié ʻi he lotu ki he ʻOtuá, ke ne fakamālohiʻi ʻa [kinautolu] mo fakahaofi ʻa [kinautolu] … pea … naʻe ʻaʻahi mai ʻa e ʻEikí … kiate [kinautolu] ʻaki ʻa e ongoʻi fakapapau te ne fakahaofi ʻa [kinautolu]”19 “koeʻuhí ko ʻenau fuʻu tui lahi ʻa ia kuo akonekina ai ʻa kinautolu ke tuí.”20

ʻOku tau ako meia Hilamani naʻe poupouʻi ʻa e kau talavoú ni ʻe heʻenau mātuʻá. Naʻe ʻiloʻi ʻe he ngaahi mātuʻa faivelengá ni naʻa nau maʻu ʻa e tefitoʻi fatongia ke akoʻi ʻenau fānaú. Naʻa nau akoʻi ʻenau fānaú ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú mo “ʻaʻeva angatonu”21 ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe akonekina kinautolu ʻe heʻenau ngaahi faʻeé “kapau ʻe ʻikai te nau taʻetui, ʻe fakahaofi ʻa kinautolu ʻe he ʻOtuá.”22 Naʻe tā ʻe heʻenau ngaahi tamaí ha sīpinga mālohi ʻo e fakahoko fuakavá.23 Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau tau kimuʻa ko ʻení ʻa e fakalilifu ʻo e taú. Naʻa nau tuku honau ngaahi foha naʻe ʻikai haʻanau taukeí ke tokangaʻi ʻe Hilamani pea nau poupouʻi kinautolu ʻaki hono ʻoatu ha “ngaahi meʻakai mo e naunau lahi.”24

Naʻe ʻikai ke tuenoa ʻa Hilamani ʻi heʻene tokoni ki heʻene kau tau kei talavoú. Naʻe ʻi ai ha kakai naʻa nau feohi naʻá ne kumi tokoni ki ai ke maʻu ha poupou mo ha fakahinohino. Naʻá ne kole tokoni ki he ʻEikitau ko Molonaí, pea naʻá ne tokoniʻi kinautolu.

ʻOku ʻikai ngāue toko taha ha taha ʻoku ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí. Kuo faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha ngaahi uooti mo e siteiki. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoní, potó, mo e ueʻi fakalaumālie ke feau ha faʻahinga faingataʻa pē ʻo fakafou ʻi Heʻene fokotuʻutuʻu kuo fakafoki maí.

ʻOku tokangaʻi ʻe ha pīsope ʻa e uōtí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fakataha alēleá.25 ʻOkú ne poupouʻi ʻa e ngaahi ʻinitaviu fakakuata ʻo e ngāue fakaetauhí mo fakalotolahiʻi ʻa e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá ke fakahoko honau fatongia ko e ngāue fakaetauhi ki he ngaahi fāmilí. ʻOku takimuʻa ʻa e kau palesitenisī ko ʻení ʻi hono fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻú mo fekumi ki ha ngaahi founga fakalaumālie ke fakaleleiʻi ʻaki. ʻOku tokoni ʻa e kau palesiteni fakasiteikí ʻaki ʻenau fakahinohinoʻi ʻa e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá ʻi he ngaahi fatongia ko ʻení.

ʻOku maʻu ʻa e fakahinohino ʻoku fiemaʻu maʻá e kau takí mo e mātuʻá ʻi he Gospel Library pea mo e Ngaahi Polokalama ʻo e Gospel Living. ‘I he ngaahi maʻuʻanga tokoni fakalaumālie ko ʻení, te tau lava ʻo maʻu ai ʻa e ngaahi folofolá, ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo onopōní, pea mo e Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá. ʻOku lahi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he konga ki he Toʻu Tupú ʻi he Gospel Library maʻá e kau palesitenisī ʻo e kōlomú mo e kalasí26 pea mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí. ʻI hono ako ʻe he kāingalotu kotoa ʻo e uōtí ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakalaumālie ko ʻení mo fekumi ki ha fakahinohino mei he Laumālié, ʻe lava ke tataki ʻa e tokotaha kotoa pē ʻe he ʻEikí ʻi hono fakamālohia ʻo e toʻu tupú.

ʻE faitāpuekina mo fakamālohia kotoa ʻa e uōtí ʻi he tokanga taha ʻa e kāingalotú ki he toʻu tangata kei tupu haké. Neongo ʻetau ngaahi fehalaākí mo e tōnounoú, ka ʻoku fakaafeʻi kitautolu takitaha ʻe he Tamai Hēvaní, ʻo fakafou ʻi he takaua ʻo Hono Laumālié, ke tau tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻoku tau tupulaki mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.27 ʻOku ʻikai mahuʻinga ia pe ʻoku ʻikai haohaoa ʻetau ngaahi ngāué. ʻI he taimi ʻoku tau ngāue fakataha ai mo e ʻEikí, ʻe lava ke tau falala ʻe fenāpasi ʻetau ngaahi ngāué mo e meʻa te Ne fakahoko maʻá e toʻu tupú.

ʻI heʻetau muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono tokoniʻi ʻo e toʻu tupú, ʻoku tau hoko ai ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku hanga ʻe he talangofua ki he ngaahi ueʻi mei he ʻEikí ʻo langa hake ha vā fetuʻutaki ʻo e ʻofá mo e falalá. Ko e ngaahi vā fetuʻutaki ʻi he moʻui ʻa e toʻu tupú ʻa e ivi tākiekina lahi taha ki heʻenau ngaahi filí.

ʻE ako ʻe he toʻu tupú ʻa e sīpinga ʻo e fakahaá ʻi heʻenau kau fakataha mo kitautolu ʻi he fekumi mo ngāueʻi ʻa e ngaahi ueʻi ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻI he tafoki ʻa e toʻu tupú ki he ʻEikí ke maʻu ʻa e fakahinohino fakalaumālie ko ʻení, ʻe toe loloto ange ai ʻenau vā fetuʻutaki mo e falala kiate Iá.

ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau falala ki he toʻu tupú ʻaki ʻetau fai ha poupou mo ha fakahinohino, kae ʻikai feinga ke puleʻi.28 ʻI he ʻikai ke tau puleʻi pea fakaʻatā ʻa e toʻu tupú ke nau ako ʻi he fealēleaʻaki fakatahá, fili ha palani naʻe ueʻi fakalaumālié, pea ngāueʻi ʻenau palaní, te nau aʻusia ai ʻa e fiefia mo e tupulaki moʻoní.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi “ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ʻa e meʻa ʻoku ako ʻe he [toʻu tupú] meiate [koé] ʻo kau ki honau tuʻunga totonú pea mo e meʻa te nau lava moʻoni ʻo aʻusiá. ʻOku ou mahalo he ʻikai ke nau ako ia mei he ngaahi leá. Te nau maʻu ia mei he ngaahi ongo pe ko e tokotaha fēfē koe, ʻi hoʻo fakakaukau ko hai kinautolú, mo e tuʻunga ʻokú ke fakakaukau te nau aʻusiá.”29

ʻOku tau fakaʻofoʻofaʻia ʻi hotau toʻu tupú ʻi heʻenau loto-toʻá, tuí, mo e meʻa ʻoku nau malavá. ʻI heʻenau fili ke hoko ko ha kau ākonga kakato ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe tohitongi ʻEne ongoongoleleí ʻi honau lotó. ʻE hoko ʻa e muimui kiate Iá ko ha konga ʻo kinautolu, kae ʻikai ko e meʻa pē ʻoku nau faí.

Naʻe tokoni ʻa Hilamani ki he kau ʻĀmoni kei talavoú ke nau sio ki he anga ʻo e moʻui ʻa ha ākonga loto-toʻa ʻa Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke tau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga mālohi ki he toʻu tupú ki he anga ʻo e moʻui ʻa e kau ākonga ʻa Kalaisí ʻi he ʻaho ní. ʻOku lotua ʻe he mātuʻa faivelengá ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení ʻi he moʻui ʻa ʻenau fānaú. He ʻikai lava ʻe ha polokalama ke ne fetongi ʻa e ivi tākiekina ʻo e kakai lalahi ʻofa mo tauhi fuakavá.

ʻI he hoko ʻa e pīsopé ko e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí, ʻe lava ke tā ai ʻe he pīsopé ha sīpinga ki he toʻu tupú ʻo e founga ke nau hoko ai ko ha husepāniti angatonu mo ha tamai ʻofa30 ʻo fakafou ʻi hono maluʻi, tokonaki, mo tokangaʻi31 ʻi he ngaahi founga māʻoniʻoní. ʻE hoko ʻa e kau pīsope ʻoku nau “mātuʻaki tokanga ki he toʻu tupú,”32 ko ha ivi tākiekina ʻe tolonga ʻi he ngaahi toʻu tangata lahi.

ʻOku kau ʻa e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní ʻi he ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki taha33 ʻa e Tamai Hēvaní. Naʻa nau kau ʻi he kau taukapo loto-toʻa ʻo e moʻoní mo e tauʻatāina ke filí ʻi he maama fakalaumālié.34 Naʻe fānauʻi kinautolu ʻi he ngaahi ʻahó ni ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ʻi heʻenau fakamoʻoni mālohi ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne ʻafioʻi kinautolu takitaha pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e maʻongoʻonga ʻo e meʻa te nau malavá. ʻOkú Ne faʻa kātaki ʻi heʻenau tupu haké. Te Ne huhuʻi mo maluʻi kinautolu. Te Ne fakamoʻui mo tataki kinautolu. Te Ne ueʻi fakalaumālie kinautolu. Kuo ʻosi teuteuʻi kitautolu, ko ʻenau mātuʻá mo e kau takí, ke poupouʻi kinautolu. ʻOku tau maʻu ʻa e Siasi ʻo e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ohi hake ʻa e toʻu tangata hokó.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Kalaisí, ʻa ia kuo fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea tataki ʻi he ʻahó ni ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ke tokoni ki he toʻu tupú ke fakahoko ʻenau taumuʻa maʻongoʻonga ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻAlamā 53:19.

  2. “Kapau te ke fili ki ai, kapau ʻokú ke loto ki ai, … te ke lava ʻo hoko ko ha konga kāfakafa ʻo ha meʻa ʻoku lahi, meʻa fakaofo, meʻa fakaʻeiʻeiki! … ʻOku mou kau ʻi he lelei taha kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ki he māmaní. ʻE malava ke ke toe poto ange mo fakapotopoto ange mo lahi ange ho ivi tākiekina he māmaní ʻi ha toe toʻu tangata ange kimuʻa!” (Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” [fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e toʻu tupú, 3 Sune, 2018], Gospel Library).

  3. Dale G. Renlund, “ʻI he Fofonga ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2015, 94.

  4. ʻAlamā 56:55.

  5. ʻAlamā 56:43–44.

  6. ʻAlamā 56:46.

  7. “Ko e taumuʻa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he tuʻunga fakaemātuʻá, ʻoku ʻikai ko e ʻai ʻEne fānaú ke nau fai ʻa ia ʻoku totonú; ka ko e ʻai ʻEne fānaú ke nau fili ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú” (Dale G. Renlund, “Mou Fili he ʻAhó Ni,” Liahona, Nōvema 2018, 104).

  8. “ʻI heʻetau fakamālohia ʻa e toʻu tupú ʻaki hono fakaafeʻi mo fakaʻatā ke nau ngāué, ʻe laka ki muʻa ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi founga fakaofo” (mei ha fakataha mo ʻEletā David A. Bednar; vakai foki, 2020 Temple and Family History Leadership Instruction, 27 Fēpueli, 2020, Gospel Library).

  9. ʻAlamā 53:22.

  10. ʻAlamā 56:17.

  11. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí,” Gospel Library.

  12. ʻAlamā 53:20.

  13. ʻAlamā 58:12.

  14. ʻAlamā 56:30.

  15. Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 7.1.2, Gospel Library.

  16. Vakai Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, 6.7.2.

  17. ʻAlamā 23:7.

  18. ʻAlamā 58:37.

  19. ʻAlamā 58:10–11.

  20. ʻAlamā 57:26.

  21. ʻAlamā 53:21.

  22. ʻAlamā 56:47.

  23. Vakai, ʻAlamā 23:7; 24:17–19.

  24. ʻAlamā 56:27.

  25. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, 7.1.1.

  26. “ʻI heʻetau fekumi ki he moʻoni taʻengatá, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ongo fehuʻi ko ʻení ke tau ʻiloʻi pe ʻoku mei he ʻOtuá nai ha foʻi fakakaukau pe mei ha maʻuʻanga fakamatala kehe: ʻOku toutou akoʻi nai ʻa e foʻi fakakaukaú ʻi he folofolá pea mo e kau palōfita moʻuí? ʻOku fakapapauʻi nai ʻa e foʻi fakakaukaú ʻe he fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOku fakahā ʻe he ʻOtuá ha ngaahi moʻoni fakatokāteline ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá, pea ʻoku fakapapauʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi moʻoni ko iá kiate kitautolu mo tokoni ke tau fakaʻaongaʻi kinautolu” (John C. Pingree Jr., “Moʻoni Taʻengatá,” Liahona, Nōvema 2023, 100).

  27. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2–4.

  28. “Kapau ʻoku ongoʻi ʻe [hotau] toʻu tupú ʻoku ʻikai ke nau fai ha meʻa [ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá], ʻoku ngalingali ke lōmekina kinautolu ʻe he māmaní. … Ko e kau palesitenisī fakakōlomu nai ʻe fiha ʻa e tīkoní mo e kau akonakí ʻoku kehe pē ke ui ha tokotaha ke fai ha lotu pe tufa ʻa e sākalamēnití? Siʻi ngaahi tokoua, ko e ngaahi laumālie makehe moʻoni ʻeni, pea te nau malava ʻo fakahoko ha meʻa makehe kapau ʻe ʻoange ha faingamālie!” (Neal A. Maxwell, “Unto the Rising Generation,” Ensign, Apr. 1985, 11).

  29. Henry B. Eyring, “Teaching Is a Moral Act” (lea naʻe fai ʻi he konifelenisi fakataʻu ʻi he Brigham Young University, 27 ʻAokosi, 1991), 3, speeches.byu.edu.

  30. Vakai, “Kaveinga ʻo e Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné,” Gospel Library.

  31. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Gospel Library.

  32. “Ko ʻemau fakaʻamú ke tokanga lahi mo nofo-taha e kau pīsopelikí ki he ngaahi fatongia lakanga fakataulaʻeiki ʻo e kau talavoú pea tokoniʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia fakakōlomú. ʻE ui ha kakai lalahi kei malava ʻo ngāue, ke nau hoko ko e kau ʻetivaisa ʻi he Kau Talavoú ke tokoni ki he kau palesitenisī fakakōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea mo e kau pīsopelikí ʻi honau fatongiá. ʻOku mau falala ʻe ikunaʻi ʻe he kau talavou mo e kau finemui tokolahi ange ʻa e polé ni pea nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá koeʻuhi ko e tokanga mālohi ko ʻeni ki hotau toʻu tupú” (Quentin L. Cook, “Ngaahi Liliu ke Fakamālohia ʻa e Toʻu Tupú,” Liahona, Nōvema 2019, 41).

  33. “Kuo fakatatali ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻEne ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki tahá—pea mahalo te u pehē ko ʻEne timi lelei tahá—ki he kuonga fakaʻosi ko ení. Ko e ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki ko iá—kau ngāue lelei taha ko iá, kau helo ko iá— ʻa kimoutolu!” (Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsileli,” Gospel Library).

  34. “Mahalo naʻe hoko ʻa e toʻu tupu ʻokú ke ʻofa aí ko e taha ʻo e kau tau loto-toʻa ʻi he tafaʻaki ʻo e tauʻatāina ke filí mo e moʻoní. … Te tau lava ʻo tokoni ʻi he founga ʻoku tau tali ʻaki ʻenau loto-fakapapau ke fili maʻanautolú. Te nau ongoʻi pe ʻoku tau vakai kiate kinautolu ʻo hangē ko ha taha kinautolu ʻo e kau tau faivelenga mei he maama fakalaumālié, ʻoku nau kei tukupā pē ke taukapoʻi ʻa e tauʻatāina ke filí mo ʻiloʻi hono mahuʻinga lahi ke ʻomi kiate kinautolu ʻa e fiefiá. Kapau te tau lava ʻo vakai kiate kinautolu ko ha kau tau faivelenga mei he maama fakalaumālié, te tau lava foki ʻo sio ki heʻenau tauʻatāiná ko ha fakaʻilonga ʻo e meʻa te nau malavá, ko ha fakaʻilonga ʻoku nau siviʻi ʻa e mālohi ʻo e tauʻatāina ke filí ʻa ia te ne ʻomi kiate kinautolu ʻa e fiefiá” (Henry B. Eyring, “A Life Founded in Light and Truth” [fakataha lotu ʻa e Brigham Young University, 15 ʻAokosi, 2000], 3, 4, speeches.byu.edu).