Konafesi Aoao
Ma le Mana o le Atua i le Mamalu Tele
Konafesi aoao ia Oketopa 2021


Ma le Mana o le Atua i le Mamalu Tele

(1 Nifae 14:14)

O le faamamaluina o feagaiga e faaauupegaina ai i tatou i le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele.

Ou te tatalo ia faamalamalamaina ma faagaeetiaina i tatou uma e le Agaga Paia a o tatou mafaufau faatasi i le galuega ofoofogia o le faaolataga ma le faaeaga i le tisipenisione o le atoaga o taimi.

O le Uluai Asiasiga a Moronae ia Iosefa Samita

Pe tusa ma le tolu tausaga talu ona mavae le Uluai Faaaliga, i le po o le aso 21 o Setema, 1823, sa tatalo ai le taule’ale’a o Iosefa Samita ia maua se faamagaloga o ana agasala ma ia iloa lona tulaga i luma o le Atua.1 Sa tu atu se tagata i autafa o lona moega, ma ta’u Iosefa i lona igoa ma fai atu “o ia o se avefeau na auina mai mai le Atua … ma o lona igoa o Moronae.” Sa ia faamatala atu “e faapea o i ai i le Atua se galuega mo [Iosefa] e faia”2 ona faatonuina lea o ia e uiga i le oo mai o le Tusi a Mamona. E maoae lava, o le Tusi a Mamona o se tasi o uluai autu na tuuina atu i le savali a Moronae.

O le Tusi a Mamona o se tasi molimau ia Iesu Keriso ma o le meafaigaluega tele o le liuaina i aso e gata ai. O lo tatou faamoemoega i le faasoa atu o le talalelei o le valaaulia lea o tagata uma e o mai ia Iesu Keriso,3 maua faamanuiga o le talalelei toefuataiina, ma tumau e oo i le iuga e ala i le faatuatua i le Faaola.4 O le fesoasoani i tagata taitoatasi ia iloa le suiga tele o le loto5 ma fusia i latou lava i le Alii e ala i feagaiga ma sauniga paia, o sini faamoemoeina autu ia o le folafolaina atu o le talalelei.

O le folasaga o le Tusi a Mamona e Moronae ia Iosefa Samita, na amatalia ai le galuega o le faaolataga ma le faaeaga mo tagata taitoatasi i lenei itu o le veli i le tisipenisione o le atoaga o taimi.

I le faaauauina o ana faatonuga ia Iosefa, sa sosoo ai ma le sii mai e Moronae o le tusi a Malaki i le Feagaiga Tuai, ma sina eseesega laitiiti i le gagana o loo faaaogaina i le lomiga o le King James:

“Faauta, o le a ou faaali atu ia te outou le Perisitua, e ala i le lima o Elia le perofeta, ae lei oo mai le aso tele ma le matautia o le Alii.

“… Ma o le a ia totoina i loto o fanau folafolaga na faia i tamā, ma o le a liliu atu loto o fanau i o latou tamā. Afai e lē faapea, o le a faaumatia atoa le lalolagi i lona afio mai.”6

O lo tatou faamoemoega i le fausiaina o malumalu o le faia ia i ai nofoaga paia e mafai ona faatautaia ai feagaiga ma sauniga paia e tatau ai mo le faaolataga ma le faaeaga o le aiga o tagata, mo ē o soifua ma ē ua maliliu. O le faatonuga a Moronae ia Iosefa Samita e uiga i le taua o le matafaioi a Elia ma le pule o le perisitua ua faalauteleina ai le galuega o le faaolataga ma le faaeaga i lenei itu o le veli ma ua amatalia ai i lo tatou tisipenisione le galuega mo ē ua maliliu i le isi itu o le veli.

I lona aotelega, o a’oa’oga a Moronae ia Setema o le 1823 e uiga i le Tusi a Mamona ma le misiona a Elia na faatuina ai le faavae faalea’oa’oga faavae autu mo le galuega o le faaolataga ma le faaeaga i itu uma e lua o le veli.

A’oa’oga a le Perofeta o Iosefa Samita.

O lesona na a’oa’o mai e Iosefa Samita mai ia Moronae na tosina ai itu uma o lana misiona. O se faataitaiga, i se potopotoga paia na faia i le Malumalu o Katelani i le aso 6 o Aperila, 1837, na saunoa ai le Perofeta, “I le uma ai o faamatalaga uma lava ua faia, o le tiute silisili ma matuā taua o le tala’iina o le Talalelei.”7

Toetoe ina atoa lelei le fitu tausaga mulimuli ane, i le aso 7 o Aperila, 1844, sa fofoga atu ai e Iosefa Samita se lauga ua lauiloa i onapo nei o le Lauga a King Follett. Na ia tautino atu i lena saunoaga, “O le tiutetauave aupito sili i lenei lalolagi na tuuina mai e le Atua i o tatou luga, o le sailia lea o o tatou tagata ua maliliu.”8

Ae pe mafai faapefea e le folafola atu o le talalelei ma le sailia o o tatou tagata ua maliliu ona avea ma matafaioi ma tiutetauave ma’oti aupito silisili ua tuuina mai e le Atua i o tatou luga? Ou te talitonu sa faamamafaina e le Perofeta o Iosefa Samita i faamatalaga uma e lua le upumoni faavae e faapea, o feagaiga e ulu atu i ai e ala i sauniga totino faaleperisitua, e mafai ona fusia ai i tatou i le Alii o Iesu Keriso ma o le ute taua o le galuega o le faaolataga ma le faaeaga i itu uma o le veli.

O le galuega faafaifeautalai ma malumalu ma talafaasolopito o aiga o itu pagamalie ma talafeauga lelei o le galuega tele e tasi lea o loo taulai atu i feagaiga ma sauniga paia, ia e mafai ai ona tatou maua le mana o le faaleatua i o tatou olaga ma, taualuga ai ina toe foi atu i le afioaga o le Tama Faalelagi. O le mea lea, o saunoaga e lua a le Perofeta atonu na muai foliga mai e feteena’i, ae o le mea moni, ua faamamafaina mai ai le taula’iga o lenei galuega tele i aso e gata ai.

Noatia i le Faaola e ala i Feagaiga ma Sauniga

Sa fetalai mai le Faaola:

“Ia outou amoina la’u amo, ma ia outou faaa’oa’o ia te au, aua o au lē agamalu ma le loto maulalo: ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.

“Aua e avegofie la’u amo, o la’u avega foi e māmā ia.”9

Tatou te tauave i o tatou luga le amo a le Faaola a o tatou a’oa’o e uiga i ai, mauaina ma le agavaa, ma faamamaluina feagaiga ma sauniga paia. E noatia ma le mausali i tatou i le ma faatasi ma le Faaola pe a tatou manatua ma le faamaoni ma faia le mea sili tatou te mafaia e ola ai e tusa ma matafaioi ua tatou taliaina. Ma o lena noataga faatasi ma Ia o le puna lea o le malosi faaleagaga i vaitau uma o o tatou olaga.

O Le Nuu o le Feagaiga a le Alii

Ou te valaaulia outou ia mafaufau i faamanuiaga ua folafola mai i soo tausia-feagaiga o Iesu Keriso. Mo se faataitaiga, o Nifae “na iloa le ekalesia a le Tamai Mamoe [i aso e gata ai], ma ua toaitiiti ona tagata, … a ua i ai foi le au paia a le Atua, i luga o le lalolagi atoa; o la latou pule foi … ua itiiti.”10

Sa ia … “vaai foi i le mana o le Tamai Mamoe a le Atua, ua alu ifo i luga o le au paia o le ekalesia a le Tamai Mamoe, ma luga o tagata o le feagaiga a le Alii, … ma sa faaauupegaina i latou i le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele.”11

O le fasifuaitau o le “faaauupegaina i latou i le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele” ua le na o se manatu manaia po o se faataitaiga o le gagana matagofie faatusi paia. Ae, o nei faamanuiaga o faamaoniga moni i olaga o soo lē mafaitaulia o le Alii i aso e gata ai.

O o o’u tofiga o se sui o le Toasefululua ua avatu ai a’u i le lalolagi atoa. Ma ua faamanuiaina a’u i le feiloai atu ma a’oa’oina ni lesona e manatua pea mai le toatele o outou. Ou te molimau atu o le nuu o le feagaiga a le Alii i ona po nei, e moni lava ua faaauupegaina i le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele. Ua ou molimauina le faatuatua, lotototoa, magafagafa, naunautai, ma le olioli ua oo atu i talaatu o le malosi faaleolaga nei—ma e na o le Atua e mafai ona maua mai ai.

Ua ou molimauina le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele ua maua e ala i le faamaoni i feagaiga ma sauniga i le olaga o se tagata talavou o le Ekalesia, o le sa le aoga se vaega o lona tino i se faalavelave matautia tautaavale. Ina ua mavae ni masina faigata o le toe malosi mai o lenei tagata ma fetuunai i se ituaiga olaga fou faatasi ai ma si tulaga utiuti sa mafai ona fegaoioia’i ai, sa ma feiloai ma talanoa ma lenei agaga tuuto. I le ma talanoaga sa ou fesili ai, “O le a se mea na fesoasoani lenei aafiaga e te a’oa’o mai ai?” O le tali vave mai o le, “Ou te le o faanoanoa. Ou te le o ita. Ma o le a LELEI mea uma.”

Sa ou molimauina le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele na maua e ala i le faamaoni i feagaiga ma sauniga i olaga o tagata fou o le Ekalesia faato’a papatiso ma faamauina. O nei tagata liliu mai sa naunau e a’oa’o ma auauna atu, sa loto ae tele ina le mautinoa pe faapefea ona faataatia ese mausa tuai ma tumasani malolosi, ae e fiafia lava e avea “o ni tagatanuu faatasi ma le au paia, ma le aiga o le Atua.”12

Sa ou molimauina le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele na maua e ala i le faamaoni i feagaiga ma sauniga i olaga o se aiga sa tausia faapelepele se toalua ma se matua na maua i se faama’i ua lē aoga i ai se togafiti. O nei soo totoa sa faamatalaina taimi sa lagona ai e lo latou aiga le tuulafoaiina—ma taimi sa latou iloa ai le a’ao o le Alii o siitia ma faamalolosia i latou. Sa faaalia e lenei aiga le faafetai mai loto mo aafiaga faaletino faigata na mafai ai ona matou tuputupu a’e ma avea atili ai e faapei o lo tatou Tama Faalelagi ma lo tatou Faaola, o Iesu Keriso. Sa fesoasoani ma faamanuiaina e le Atua lenei aiga i le mafutaga a le Agaga Paia ma avea ai lo latou fale o se nofoaga paia o le sulufa’iga e pei o le malumalu.

Ua ou molimauina le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele ua maua e ala i le faamaoni i feagaiga ma sauniga i le olaga o se tagata o le Ekalesia, o le sa feagai ma le lototiga ona ua tete’a ma le toalua. O le loto faanoanoa faaleagaga ma faalelagona o lenei tuafafine sa faateteleina i se lagona o le faapito’au na fesootai faatasi ma le solia e lona toalua o feagaiga ma motusia ai le la faaipoipoga. Sa manao o ia i le faamasinogatonu ma le tali a le tagata lava ia i ona tiutetauave.

A o tauivi lenei tamaitai faamaoni ma mea uma na tupu ia te ia, sa ia suesue ma manatunatu loloto i le Togiola a le Faaola ma le loto i ai ma le loloto nai lo se isi lava taimi muamua i lona olaga. Na faasolosolo malie ona to ifo i luga o lona agaga se malamalama’aga loloto atu o le misiona togiola a Keriso—Lona puapuagtia mo a tatou agasala ma faapea foi mo o tatou tiga, vaivaiga, lē fiafia, ma le loto faavauvau. Ma sa musuia o ia e fesili ifo ia te ia lava se fesili faamomoiloto: salu ai ua uma ona totogi le tau mo na agasala, pe e te manao e toe totogi faalua lena tau? Sa ia iloaina o lena talosaga o le a le tonu ma e le o se alofa mutimutivale foi.

Sa a’oa’oina e lenei tamaitai e faapea, o le noatiaina o ia lava i le Faaola e ala i feagaiga ma sauniga e mafai ai ona faamalolo ona manu’a na afua mai i le faaaogaina ma le lē tonu e se isi tagata o le faitalia ma mafai ai e ia ona maua le malosi e faamagalo ai ma maua le filemu, alofa mutimutivale, ma le alofa.

Folafolaga ma le Molimau

E na o lo tatou Faaola o Iesu Keriso e mafai ona maua ai folafolaga ma faamanuiaga o feagaiga. Ua Ia valaaulia i tatou e vaavaai atu ia te Ia,13 o mai ia te Ia,14 a’oa’o e uiga ia te Ia,15 ma noatia i tatou lava ia te Ia16 e ala i feagaiga ma sauniga o Lana talalelei toefuataiina. Ou te molimau atu ma folafola atu e faapea o le faamamaluina o feagaiga e faaauupegaina ai i tatou i le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele. Ma ou te molimau atu o le Alii soifua o Iesu Keriso o lo tatou Faaola. O nei upumoni ou te molimau atu ai ma le olioli i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.