Aoaoga a Peresitene
Mataupu 28: Auaunaga Faamisiona: O se Valaauga Paia, o se Galuega Mamalu


Mataupu 28

Auaunaga Faamisiona: O se Valaauga Paia, o se Galuega Mamalu

“I le uma ai o faamatalaga uma lava ua faia, o le tiute silisili ma matua taua o le talaiina o le Talalelei.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

I ni nai tausaga ua mavae atu a o nonofo ai le Au Paia i Katelani, e toatele tagata o le Ekalesia e oo lava i ni taitai o le Ekalesia na liliuese. Na foliga mai na ui atu le Ekalesia i se taimi o faigata. “I lenei tulaga o mea,” na tusia ai e le Perofeta, “na faaali mai le Atua ia te a’u e tatau ona i ai se mea fou e tatau ona faia mo le faaolataga o Lana Ekalesia.”1 O lenei “mea fou” o se faaaliga ina ia auina atu faifeautalai i Egelani e talai le talalelei.

O Heber C. Kimball, o se sui o le Korama a le Toasefululua, na ia manatuaina: “E tusa o le aso muamua o Iuni 1837, na oo mai ai Perofeta Iosefa ia te au, a o ou nofo i … le Malumalu, i Katelani, ma musumusu mai ia te a’u, ma fai mai, ‘Uso Heber, ua musumusu mai le Agaga o le Alii ia te a’u, “Ia auina atu la’u auauna o Heber e alu atu i Egelani ma talai atu la’u talalelei ma tatalaina le faitotoa o le faaolataga i lena nuu.” ’ ”2 Na avea ma avega mamafa ia Elder Kimball le manatu i lenei tiutetauave: “Na ou lagonaina o a’u lava o se tasi o auauna silisili ona vaivai o auauna a le Atua. Na ou fesili atu ia Iosefa o le a sa’u tala e fai pe a ou oo atu iina; na ia ta’u mai ia te a’u ou te alu atu i le Alii ma o le a Ia taitaiina a’u, ma fetalai e ala mai ia te a’u i le agaga lava e tasi lea na [taitaiina] o ia.”3

Na tuuina atu e le Perofeta le valaau ia Orson Hyde, Uiliata Risati, ma Iosefa Filitia i Katelani, faapea foi ia Isaac Russell, John Snyder, ma John Goodson i Toronto, Kanata. O nei uso na faatonuina e au faatasi ma Elder Kimball i lana misiona i Egelani. Na latou faapotopoto ai i le Aai o Niu Ioka, ma latou malaga atu ai i le vaa o le Garrick mo Peretania Tele i le aso 1 o Iulai, 1837. O lenei uluai misiona i nuu ese i fafo atu o Amerika i Matu na aumai ai ni tagata liliu mai se 2,000 i le taimi o le uluai tausaga o faifeautalai i Egelani. Na tusia ma le fiafia e Elder Kimball i le Perofeta: “Ia i le Atua le Mamalu, Iosefa, o loo faatasi le Alii ma i matou i atunuu!”4

O se misiona faaaposetolo lona lua i Peretania, na aafia ai le toatele o sui o le Toasefululua i lalo o le taitaiga a Polika Iaga, na taitaia e le Perofeta mai Navu. Na latou malaga ese ai i le tautoulu o le 1839, na taunuu le Toasefululua i Egelani i le 1840. O iina na latou amataina ai se galuega na oo atu i le 1841 ua aumai e sili atu i le 6,000 tagata liliu mai i le Ekalesia, ma faataunuuina ai le folafolaga a le Alii o le a Ia faia se “mea fou” mo le faaolataga o Lana Ekalesia.

Mai Navu, na faaauau e Iosefa Samita ona auina atu faifeautalai i le lalolagi. Na taunuu Elder Orson Hyde i Egelani i le 1841 ma mulimuli ane faaauau lana misiona valaauina i Ierusalema. Na ia tauaveina se tusi faamaonia mai ia Iosefa Samita ma faailoa atu ai “o lē ua tauaveina nei meaalofa, o se avefeau faatuatua ma le agavaa a Iesu Keriso, e avea ma o matou sui ma faasoa i nuu ese, ina ia … fesootai ma ositaulaga, faipule ma Toeaina o Iutaia.”5 I le aso 24 o Oketopa, 1841, na tootuli ai Elder Hyde i luga o le Mauga o Olive o Ierusalema ma aioi atu i le Tama Faalelagi ina ia faamanuiaina ma faapaiaina lenei nuu “mo le faapotopotoina o le aiga o Iuta o loo faataapeapeina, e tusa ai ma valoaga a perofeta paia.”6 Ona malaga ai lea o Elder Hyde agai atu i Siamani, lea na ia faataatiaina ai se uluai faavae mo le faatupuina o le Ekalesia iina.

I le aso 11 o Me, 1843, na valaauina e le Perofeta ia Elders Addison Pratt, Noah Rogers, Benjamin F. Grouard, ma Knowlton F. Hanks ina ia faataunuuina ni misiona i atumotu o le Pasefika i Saute. O le uluai misiona lenei a le Ekalesia i soo se mea o lena itulagi tele. Na maliu Elder Hans i le sami, ae malaga Elder Pratt i Atumotu o Austral [e i ai Ausetalia, Niu Sila ma isi motu latalata ane i ai], lea na ia aoao atu ai le talalelei i le motu o Tubuai. Na faaauau Elder Rogers ma Grouard i Tahiti, lea na papatisoina ai le fia selau o tagata o se taunuuga o a la galuega.

I lalo o le taitaiga a Iosefa Samita, na agai i luma le Au Paia i le faataunuuina o le poloaiga a le Alii: “O lea, ina o atu ai ia outou i le lalolagi uma; soo se mea foi tou te le mafai ona o atu i ai, ia outou auina atu, ina ia oo atu le molimau mai ia te outou i le lalolagi atoa i tagata uma.” (MFF 84:62).

Aoaoga a Iosefa Samita

O le auaunaga faafaifeautalai o se galuega paia; o le faatuatua, amiolelei, filiga, ma le alofa e mafai ai e i tatou ona faia lenei galuega.

“I le uma ai o faamatalaga uma lava ua faia, o le tiute silisili ma matua taua o le talaiina o le Talalelei.”7

Ia Tesema 1840 na tusi atu Iosefa Samita i sui o le Korama a le Toasefululua ma isi taitai perisitua o e na auauna i misiona i Peretania Tele: “Ia outou mautinoa, uso pele e, o a’u e le o se tagata molimau e le iloaina mea uma o loo tutupu i luga o le fogaeleele atoa; ma i totonu o gaoioiga lauaitele uma ia o loo agai i luma, e leai se mea e sili atu sona taua nai lo le galuega mamalu o loo outou faataunuuina; o le mea lea ua ou lagonaina ai sina popolega mo outou i le taunuuga, ina nei outou avea la outou amiolelei, faatuatua, filiga ma le alofa mama o Keriso tou te viia ai outou e outou lava o le tasi i le isi, i le Ekalesia a Keriso, ma lo outou Tama o lē oi le lagi; o lē ona o le alofa tunoa ua valaauina ai outou i se valaauga sili ona paia; ma faaagavaaina outou e faatinoina tiute silisili ma le faamoemoeina ia o loo i o outou luga. Ma ou te faamautinoaina atu ia te outou, e mai faamatalaga ua ou maua, ou te lagona le faamalieina tou te le o faatamala i o outou tiute; ae i lo outou filiga ma le faamaoni ua outou faamautuina ai ia te outou le fofoga fiafia o lena Atua o lē ona ia outou o ana auauna, faapea foi galuega lelei a le Au Paia i le lalolagi atoa.

“O le salalau atu o le Talalelei i Egelani e matua faamalieina ai; a manatunatu i ai e le mafai ona le faatupuina ai lagona uiga ese i totonu o loto o i latou o e na galulue malosi i ai ma manumalo mai ai i le tele o faigata ina ia faataunuuina ai, ma o i latou ia o e na avea ma lagolago maumaututu ma molimau galulue malolosi o le Talalelei i lona tau amataga mai, a o siomia i tulaga sili ona faaletonu, ma taufaamata’u mai i itu uma lava—e pei o le vaa lototele ma le le fefe lea na sao atu i le afa e aunoa ma se faaleagaina, ua tatalaina ma sisiina ona la i le savili, ma faatamalii ona asa atu ai lona ala i galu, ma lona matua mautinoa lelei ai o le malosi o ona laupapa, faapea le poto masani ma le agavaa o lona kapeteni, pailate, ma le auvaa. …

“O le alofa o se tasi lea o uiga autu o le Silisili Ese, ma e tatau ona faaalia e i latou o e naunau e avea ma atalii o le Atua. O se tagata e faatumulia i le alofa o le Atua, e le faamalieina i le faamanuiaina na o lona lava aiga, a e ia faasalalau atu i le lalolagi atoa, na naunautai e faamanuia tagata uma lava. O o outou lagona ia, ma faatupuina ai lo outou tuueseina o fiafiaga i le aiga, ina ia avea outou ma faamanuiaga i isi, o e o sui uma lava mo le tino ola pea, ae ua latou le iloa le upu moni; ma i lo outou faia ai o lea, ou te tatalo ia i o outou luga faamanuiaga silisili o le lagi.”8

Tatou te aoao atu upumoni faigofie o le talalelei ma le lotomaualalo ma le agamalu, ma tuueseina le fefinauai ma isi e uiga i o latou talitonuga.

“E, outou toeaiina o Isaraelu e, faalogo maia i lo’u leo; ma a oo ina auina atu outou i le lalolagi e talai atu, ia ta’u atu na mea ua auina atu outou e ta’u atu; talai atu ma le alaga leotele, ‘Ina salamo ia outou; aua ua latalata mai le malo o le lagi; salamo ia ma talitonu i le Talalelei.’ Folafola atu uluai mataupu faavae, ae taatia mea lilo, ne’i faatoilaloina outou. … Talai na mea na faatonuina outou e le Alii e talai atu—o le salamo ma le papatisoga mo le faamagaloina o agasala.”9

“Na ou tautala ma faamatalaina e faatatau i le le aoga o le talaiina i le lalolagi o faamasinoga tetele, ae tau lava ina talai le Talalelei faigofie.”10

“[E tatau] i Toeaina ona o atu. … ma le agamalu uma, i le paia ma le mamalu, ma folafola atu Iesu Keriso ma Lona faasatauroga; ae aua nei fefinauai ma nisi tagata e uiga i o latou faatuatuaga, po o faiga o a latou lotu, ae ia tulimatai se ala sa’o. O lenei ou te tuuina atu o se poloaiga; ma o i latou uma latou te le faia, o le a tosoina i lalo e sauaga i luga o o latou ulu, ae o i latou o e faia, o le a faatumulia i le Agaga Paia; o lenei ou te tuuina atu o se valoaga.”11

“Afai e i ai ni faitotoa e tatalaina mo Toeaina ina ia talai atu uluai mataupu faavae o le talalelei, aua nei o latou fifilemu. Aua le finau fua e tetee atu i isi lotu; aua foi nei tautalatala e tetee atu i o latou talitonuga. Ae ia talai atu Keriso ma o Ia na faasatauroina, le alofa o le Atua, ma le alofa i tagata; … ina ia, pe a mafai, mafai ai ona faaitiitia ia faiga le tonu a tagata. Ia agamalu ma loto maualalo, ma o le a faatasi ma outou le Alii le Atua o o tatou tama e faavavau faavavau lava.”12

“Matau lenei Ki, ma ia poto mo le ’ai o Keriso, ma le ’ai o outou lava agaga. E le’i aauina atu outou ina ia aoaoina, a ia aoao atu. Ia faalanuina upu uma i le alofa tunoa. Ia mataala, ia faautauta. O le aso o le lapataiga, ae le o se aso o le tele o upu. Galue ma le faamaoni i luma o le Atua ma tagata. … Ia faamaoni, mama, ma sa’o i au [fesootaiga] uma ma tagata. [Tagai MFF 43:15; 63:58].”13

A o lei malaga ese atu Siaosi A. Samita mo se misiona i le 1835, na ia asiasi atu i le Perofeta o Iosefa Samita, o lona tausoga. Na tusia faamaumau e Siaosi A. Samita: “Na ou alu atu e vaai [lo’u] Tausoga o Iosefa. Na ia tuuina mai ia te au se Tusi a Mamona, ma ma faatalofa, ma sa faapea mai, ‘Ia tuuina atu lauga pupuu, faia tatalo pupuu, ma tuuina atu au lauga ma le loto tatalo.’ ”14

Tatou te aoao atu le talalelei e pei ona taitaia ai e le Agaga.

“E tatau i tagata uma ona talai atu le Talalelei, e ala i le mana ma le uunaiga a le Agaga Paia; ma e leai se tagata e mafai ona talai atu le Talalelei e aunoa ma le Agaga Paia.”15

“E pei ona fai mai Paulo ua avea ia ma mea uma i tagata uma, ina ia iu lava ina ola nisi ia te ia [tagai 1 Korinito 9:22], e faapena foi ona tatau i toeaina o aso e gata ai ona faia; ma, o le aauina atu e talai atu le Talalelei ma lapataia le lalolagi e uiga i faamasinoga o le a oo mai, tatou te mautinoa, a latou aoao atu e pei ona taitaia e le Agaga, e tusa ai ma faaaliga a Iesu Keriso, o le a latou aoao atu le upu moni ma faamanuiaina e aunoa ma se faatuiese. O lea e leai ni a tatou poloaiga fou e tuuina atu, ae ia fautuaina toeaina ma tagata o le Ekalesia ina ia ola i afioga uma e tulei mai i le fofoga o le Atua [tagai Mataio 4:4], ina nei latou le mauaina le mamalu o loo teuina mo e faamaoni.”16

Na lauga le Perofeta i se konafesi na faia ia Oketopa 1839: “Na amata ona tuuina mai e Peresitene [Iosefa Samita] faatonuga i Toeaina e faatatau i le talaiina o le Talalelei, ma faamamafa atu ia i latou le taua o le maua o le Agaga, ina ia mafai ai e i latou ona talai atu ma le Agaga Paia e auina mai mai le lagi; ina ia faaeteete i le tautala atu e uiga i na mataupu e le o manino ona aumaia i le afioga a le Atua, ia e ono taitaia i le taumatemate ma feeseeseaiga.”17

I le aso 14 o Me, 1840, na tusi mai ai Iosefa Samita mai Navu i Toeaina o Orson Hyde ma John E. Page, o e na malaga atu mo la la’ua misiona i le Nuu Paia: “Aua nei atuatuvale ona o le matua maoae o le galuega; pau lava o lea ia lotomaualalo ma faamaoni, ona mafai ai lea ona outou faapea ane, ‘O ai ea oe le mauga tele e! e faalaugatasia oe i luma o Serupapelu.’ [Tagai Sakaria 4:7.] O lē na faataapeapeina Isaraelu ua folafola mai na te faapotopotoina i latou; o le mea lea ona ua avea outou ma meafaigaluega i lenei galuega tele, o le a Ia faaeeina outou i le mana, poto, malosi, ma le malamalama, ma agavaa uma lava e tatau ai; a o faalauteleina o outou mafaufau ina ia matua lautele lava, seia mafai ona outou malamalama i le lalolagi ma le lagi, ma pa’i atu i le faavavau, ma mafaufau loloto i galuega mamana a Ieova i o latou ituaiga eseese uma ma mamalu.”18

Tatou te saili avanoa e aoao atu ai le talalelei ma molimau atu ai i le moni.

I le tautoulu o le 1832 na malaga atu ai Iosefa Samita ma Epikopo Newel K. Whitney mai Katelani, Ohio, mo le Iunaite Setete i sasae. I le aso 13 o Oketopa, na tusi ai le Perofeta ia Ema Samita, mai le Aai o Niu Ioka: “A ou tomanatu i lenei aai tele e pei o Nineva e le iloa o latou lima taumatau mai o latou lima tauagavale, ioe, e sili atu nai lo le lua selau afe agaga, ua tumu lo’u loto i le alofa mutimutivale ia te i latou, ma ua ou matua naunautai ina ia sii ae lo’u leo i lenei aai ma taatia atu le taunuuga i le Atua, o le e taofia mea uma i ona aao ma o le a ia le tuua lava i ai se lauulu o o latou ulu e pau i le eleele e le vaaia. …

“Ua ou talatalanoa i nisi e toalaiti, lea na aumaia se faamalie loto, ma o se tasi alii talavou matua aulelei lava mai Jersey, o ona foliga e matua faanoanoa. Na sau o ia ma nofo mai i o’u tafatafa ma amata ona ma talatalanoa e uiga i le ma’i o le palagaau, ma ou iloa ai na maua ai o ia ma lata ai ina oti o ia mai lea ma’i. Na fai mai o ia ua faasaoina o ia e le Alii mo se fuafuaga poto. Na ou faaaogaina lenei avanoa ma tatalaina ai se talanoaga umi lava ma ia. Na manino lava lona taliaina o a’u aoaoga ma le fiafia tele ma oo ai ina matua latalata mai lava o ia ia te a’u. Na ma talanoa seia oo ina leva lava le po ma tonu ai o le a faamaeaina la maua talanoaga seia oo i le aso e sosoo ai. Ae talu ai ona o ni ana pisinisi e manaomia ona faia, na nofo ai o ia seia saunia le vaa e malaga ese ma tatau ai loa ona alu o ia. Na oo mai o ia ia te a’u ma faamavae, ma sa ma faamavae ai ma le matua le naunau lava e faamavae.”19

Na manatua e le ava a Newel K. Whitney, o Elizabeth Ann, le malaga a lana tane i le 1832 i le Iunaite Setete i sasae faatasi ma Iosefa Samita: “Na malaga lo’u toalua ma Iosefa le Perofeta, e ui atu i le tele o aai i Sasae, ma folafola atu a la molimau ma aoina mai ai ni mea aoga mo le fausiaina o le Malumalu i Katelani, ma faapea foi le faatauina mai o fanua i Misuri. … Na ia faapea atu i lo’u toalua, ‘Afai latou te teena i taua o le a latou maua a taua molimau, aua o le a ta’ua tusia ma tuuina i luma o o latou faitotoa ma luga o o latou faamalama.’”20

I le 1834 na lauga ai Iosefa Samita i se faleaoga i Pontiac, Michigan. na auai Edward Stevenson ma na ia manatuaina lea aafiaga: “O luga lava o fanua o le aoga na faailoa mai ai e Toeaina Mamona le Talalelei toefuataiina i le tausaga e 1833; ma i le 1834 na lauga ai Iosefa Samita le Perofeta ma se mana maoae e lei molimauina lava muamua iina i lenei seneturi lona sefuluiva. … E mafai ona ou manatua lelei lava le tele o upu a le Perofeta talavou e pei lava ona tuuina mai i se tulaga faigofie, ae faatasi ai ma le mana na le mafai ai ona teena e i latou uma na i ai. …

“Faatasi ai ma le siiina o lona lima na ia faapea mai ai: ‘O a’u o se molimau o loo i ai se Atua, aua na ou vaai ia te Ia i le malamalama o le aso, a o ou tatalo ai i le togalaau filemu, i le tautotogo o le 1820.’ Na faaauau ai pea ona molimau o le Atua, le Tama Faavavau, o loo tusi atu i se isi peresona mavae, i Ona lava foliga, na fetalai mai: ‘O lou Atalii Pele lenei, faalogo ia te Ia.’ E maeu lava nei upu ua faagaeetia ai lo’u tagata atoa, ma ua tumu ai au i le olioli e le magagana ai i le vaaia o se tasi o lē, faapei o Paulo le aposetolo o anamua, na mafai ona tautino atu ai ma le toa sa i ai o ia faatasi ma Iesu Keriso! … Sa faia ni fonotaga sosoo, ia sa faatasi ai ma le Perofeta, ma e uiga ese foi, e molimau e toatolu o le Tusi a Mamona. I lana asiasiga i lea vaega, sa tautino atu ai e le Perofeta na faatonuina o ia e faatulaga se Ekalesia e mulimuli i le mamanu o le Ekalesia lea na faatulagaina e Iesu, faatasi ai ma Aposetolo e Toasefululua, Fitugafulu, Toeaina, meaalofa ma faamanuiaga, faatasi ai ma faailoga e mulimuli mai, e pei ona maua o loo faamaumauina i le mataupu lona sefuluono o le Mareko. … ‘I le avea ai ma se auauna a le Atua,’ na faapea atu ai Iosefa, ‘ou te folafola atu ia te outou, afai tou te salamo ma papatisoina mo le faamagaloina o a outou agasala, o le a outou mauaina le Agaga Paia.’”21

A o auina atu o ia mai Sisifo Mamao, Misuri, ia Novema 1838, i le mea e faafalepuipui ai i Richmond, Misuri, sa toe folafola atu ai foi e le Perofeta le talalelei: “Na asia i matou e ni tamaitai ma ni alii. O se tasi o ia tamaitai na oo mai, ma fesili sa’o lava i leoleo po o le fea o pagota o le Alii lea e tapuai i ai ‘Mamona’? Na tusi mai se tasi o leoleo ia te a’u ma lona ataata tele, ma faapea atu, ‘O ia lea.’ Na liliu mai le tamaitai ia te a’u ma fesili mai pe ou te molimau atu o a’u lava o le Alii ma le Faaola? Na ou tali atu i ai, ou te molimau o a’u lava o se mea noa ua na o se tagata, ae o se avefeau o le faaolataga, na auina mai e Iesu Keriso e talai le Talalelei.

“O lenei tali na matua te’i ai le tamaitai ma amata ai ona fesilisili e uiga i la matou mataupu faavae, ma na ou faia ai se lauga, e le gata ia te ia ae faapea foi i ana soa, ma fitafita le mautonu, o e na matua faalologo toeitiiti lava a aunoa ma se mānava a o ou fofolaina atu le mataupu faavae o le faatuatua ia Iesu Keriso, ma le salamo, ma le papatisoga mo le faamagaloina o agasala, faatasi ai ma se folafolaga o le Agaga Paia, e pei ona tusi faamaumauina i le mataupu lona lua o Galuega a Aposetolo [tagai Galuega 2:38–39].

“Na faamalieina le tamaitai, ma vivii ai i le Atua a o faalogo ane fitafita, ma alu ese ai, ma tatalo o le a puipuia ma faasaoina i matou e le Atua.”22

Na toe manatua e Dan Jones le afiafi a o lei maliu faamaturo le Perofeta, i le Falepuipui i Karefasi, o le mea lea na tupu: “Na tuuina atu e Iosefa se molimau mamana i leoleo e uiga i le tulaga moni faalelagi o le Tusi a Mamona, le toefuataiga o le Talalelei, le galuega a agelu, ma o le malo o le Atua ua toe faatuina i luga o le fogaeleele, ma e mo lea malo ua mafua ai ona faafalepuipuia o ia i lena falepuipui, ae le faapea ua ia solia se tulafono a le Atua po o tagata.”23

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau vii–xii.

  • Toe iloilo itulau 349–352, ma matau galuega faafaifeautalai ia na faatulagaina i lalo o le taitaiga a le Perofeta o Iosefa Samita. Pe ua uunaia ea oe e galuega a na uluai faifeautalai? Afai e moni, na faapefea?

  • Faitau le parakalafa o loo amataina i le pito i lalo o le itulau 353, ma mafaufau pe aisea e uunaia ai i tatou e le alofa e pei ona faamatalaina mai e le Perofeta. O a nisi o uiga tatou te manaomia ina ia avea ai ma faifeautalai aoga? (Mo nai faataitaiga, tagai itulau 353–354.)

  • Toe iloilo upu a le Perofeta o Iosefa Samita e faatatau i mea e tatau ona aoao atu e faifeautalai ma auala e tatau ona latou aoao atu ai (tagai itulau 353–355). Aisea e tatau ai ona talai atu “uluai mataupu faavae” o le talalelei? Faamata o a ni taunuuga o le fefinauai ma isi i le mataupu faalelotu? O le a sou manatu o le a le uiga o le “ia faalanuina upu uma i le alofa tunoa” a o talai atu le talalelei?

  • Toe iloilo le parakalafa atoa lona lua i le itulau 355. O a ni auala ua taitaiina ai e le Agaga Paia au taumafaiga e faasoa atu le talalelei? Aisea e le mafai ai ona tatou talai atu le talalelei e aunoa ma le Agaga Paia?

  • Toe iloilo aafiaga o Iosefa Samita o loo faamatalaina i itulau 356–59. O a ni mea e mafai ona tatou aoaoina mai e faatatau i le faasoaina atu o le talalelei mai nei aafiaga?

  • O a ni auala e mafai ai ona tatou mataala i le sailia o ni avanoa e faasoa atu ai le talalelei i isi? O a ni auala e mafai ona tatou saunia ai i tatou lava mo nei ituaiga o avanoa? E faapefea ona faaaafia o tatou aiga i le galuega faafaifeautalai?

Mau E Faatatau I Ai: Mataio 28:19–20; 2 Nifae 2:8; Alema 26:26–37; MFF 4:1–7; 31:3–5

Faamatalaga

  1. History of the Church, 2:489; mai le “History of the Church” (manuscript), book B-1, i. 761, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. Heber C. Kimball, “Synopsis of the History of Heber Chase Kimball,” Deseret News, Ape. 14, 1858, i. 33; ua faaonaponei faailoga ma mataitusi tetele.

  3. Heber C. Kimball, Deseret News, Me 21, 1862, i. 370; ua faaonaponei mataitusi tetele.

  4. Upusii mai e Orson F. Whitney, i le Conference Report, Oke. 1920, i. 33.

  5. Tusi faamaonia na tusia e Iosefa Samita ma isi ia Orson Hyde, Ape. 6, 1840, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Ape. 1840, i. 86.

  6. Orson Hyde, A Voice from Jerusalem, or a Sketch of the Travels and Ministry of Elder Orson Hyde (1842), i. 29.

  7. History of the Church, 2:478; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 6, 1837, i Katelani, Ohio; lipotia mai i le Messenger and Advocate, Ape. 1837, i. 487.

  8. History of the Church, 4:226–27; ua faaonaponei faailoga ma le kalama; mai se tusi mai ia Iosefa Samita i le Toasefululua, Tes. 15, 1840, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Ian. 1, 1841, i. 258; ua sa’o le aso o lenei tusi o Oke. 19, 1840, i le History of the Church.

  9. History of the Church, 5:344; ua faaonaponei le sipelaga; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 8, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati ma William Clayton.

  10. History of the Church, 4:11; mai faatonuga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Set. 29, 1839, i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Mulholland.

  11. History of the Church, 2:431; mai faatonuga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mati 30, 1836, i Katelani, Ohio.

  12. Tusi mai ia Iosefa Samita ma isi ia Hezekiah Peck, Aok. 31, 1835, Katelani, Ohio; i le “The Book of John Whitmer,” i. 80, Community of Christ Archives, Independence, Misuri; kopi o le “The Book of John Whitmer” i le Church Archives.

  13. History of the Church, 3:384; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iulai 2, 1839, i Montrose, Iowa; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi ma Uiliata Risati.

  14. Siaosi A. Samita, “History of George Albert Smith by Himself,” i. 36, George Albert Smith, Papers, 1834–75, Church Archives.

  15. History of the Church, 2:477; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 6, 1837, i Katelani, Ohio; lipotia mai i le Messenger and Advocate, Ape. 1837, i. 487.

  16. History of the Church, 5:404; mai se tusi mai ia Iosefa Samita i le faatonu o le Times and Seasons, Me 22, 1843, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Me 15, 1843, i. 199; na tuai ona lolomi lenei lomiga o le Times and Seasons.

  17. History of the Church, 4:13; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Oke. 6, 1839, i Commerce, Ilinoi; lipotia mai i le Times and Seasons, Tes. 1839, i. 31.

  18. History of the Church, 4:128–29; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ia Orson Hyde ma John E. Page, Me 14, 1840, Navu, Ilinoi. E ui lava na faaiuina le misiona a Elder Hyde i le Nuu Paia, na tumau lava Elder Page i le Iunaite Setete.

  19. Tusi mai ia Iosefa Samita ia Ema Samita, Oke. 13, 1832, Aai o Niu Ioka, Niu Ioka, Community of Christ Archives, Independence, Misuri.

  20. Elizabeth Ann Whitney, “A Leaf from an Autobiography,” Woman’s Exponent, Oke. 1, 1878, i. 71; ua faaonaponei le sipelaga, faailoga, ma mataitusi tetele.

  21. Edward Stevenson, “The Home of My Boyhood,” Juvenile Instructor, Iulai 15, 1894, i. 443–45; ua faaonaponei faailoga ma le kalama; ua suia le vavaega o parakalafa.

  22. History of the Church, 3:200–201; o se tala o le lauga na tuuina mai e Iosefa Samita ia Nov. 4, 1838, latalata i le Vaitafe o Misuri, a o auina atu o se pagota mai Sisifo Mamao e oo atu i Independence, Misuri; lipotia mai e Parley P. Pratt.

  23. History of the Church, 6:600; o se tala o faatonuga na tuuina mai e Iosefa Samita ia Iuni 26, 1844, i Falepuipui o Karefasi, Karefasi, Ilinoi; lipotia mai e Dan Jones.

Ata
men shaking hands

O Heber C. Kimball ma Iosefa Filitia i Egelani, o loo faafeiloaia e i latou o e sa auai i le Ekalesia ona o se taunuuga o la la’ua galuega faamisiona. “Ia viia le Atua, Iosefa,” na tusi atu ai Elder Kimball i le Perofeta, “o loo faatasi le Alii ma i ma’ua i atunuu!”

Ata
missionaries

“Folafola atu Keriso ma o le a faasatauroina o Ia, alofa i le Atua, ma alolofa i tagata. … Ia agamalu ma lotomaualalo, ona mafuta lea o le Alii le Atua o o tatou tama ma outou e faavavau.”

Ata
sister missionaries teaching

E tofu tagata o le Ekalesia ma se tiutetauave e faasoa atu ai le talalelei. “E tatau i tagata uma ona folafola atu le Talalelei,” na tautino atu ai le Perofeta o Iosefa Samita, “e ala i le mana ma le uunaiga a le Agaga Paia.”